HRT odbio seriju o školi koja je hit na internetu, otkrili nam zašto: 'Scenariji nisu bogati radnjom'

Ravnatelj Eugen Mohorovičić Katančić, njegova tajnica Jolanda, školski sindikalist Boris i domar Franjo - samo su neki od likova naše nove humoristične serije u nastajanju - 'Bečka škola'. Kreatori serije su odlučili testirati hoće li njihova ideja proći kod publike i to objavom nekoliko kratkih videa na društvenim mrežama.

Malo je reći da su postali pravi viralni hit - dobili su stotine tisuća pregleda i nasmijali jednako toliko osoba. U komentarima su im često pisali da moraju napraviti seriju u televizijskom formatu. No, čini se da na HRT-u nemaju isti humor kao publika na društvenim mrežama. Naime, kreatori serije tri puta su se prijavili na HRT-ov natječaj i sva tri puta su - odbijeni.

- Bečku školu smo prijavili na javni poziv za proizvodnju televizijskih serija Hrvatske radiotelevizije, ne samo zato što je financiranje od strane televizije najbolji način da se ovakva serija proizvede, nego i zato jer smo mislili da je baš HRT sjajan dom za seriju kao što je naša. Usprkos mnogim frustracijama u suradnji s HRT-om koje pričaju mnogi kulturnjaci, do sada sam uvijek smatrao, kao i većina mojih kolega, da je dijalog bolji od oštrih reakcija i da temeljit i profesionalan, kvalitetan proizvod ima šanse doprijeti do publike koja ga želi kroz neki oblik javnog servisa kao što je HRT, napisao je u objavi filmski redatelj Daniel Kušan.

Redatelj serije: 'Ophođenje prema nama ispod svake razine pristojnosti i profesionalizma'

Istaknuo je da nakon treće odbijenice više tako ne misli. Dapače, naglasio je da dijalog praktički ne postoji.

- Ako je ophođenje prema nama ispod svake razine pristojnosti i profesionalizma, onda nama umjetnicima ostaju samo dvije opcije: pristati na poniženje i prilagoditi se prosječnosti, ili izgubiti mogućnost daljnjeg rada s takvim institucijama. Nakon ovog iskustva s HRT-om, za mene ovo prvo više nije opcija. Ovo je isključivo moje mišljenje i moj dojam - ne govorim u ime svojih suradnika na Bečkoj školi, niti u ime filmske zajednice kojoj pripadam, nego samo u svoje. Projekt Bečke škole se nastavlja. Mene je naučio da postoje razni načini da publika dođe do kulture koju želi i zaslužuje, poručio je Kušan.

HRT: 'Scenariji nisu bogati radnjom i dramaturški funkcioniraju samo u trajanju kratkih videa'

Pitali smo HRT zašto su odbili seriju koja je imala odličan odjek na društvenim mrežama pri čemu je publika tražila da se to prikazuje na televiziji u duljem formatu. U odgovoru su nam objasnili da internetska publika i televizijska publika - nisu iste.

- Unatoč zanimljivoj početnoj ideji o staromodnom ravnatelju provincijske škole koji je opsjednut kulturnim i administrativnim tekovinama Austro-Ugarske Monarhije, scenariji nisu bogati radnjom i dramaturški funkcioniraju samo u trajanju već objavljenih kratkih videa za društvene mreže. Mogućnosti austrougarskog kulturnog nasljeđa kao nadahnuće za improvizacije, osobito s obzirom na navodnu naobrazbu glavnog protagonista i poznavanje miljea kojim je fasciniran, nisu iskorištene u svom mogućem potencijalu, navode s HRT-a.

Cijene 'digitalni' uspjeh serije, ali da je to 'uži' i 'specifični dio publike'

Poseban naglasak su stavili da je natječaj na koji se 'Bečka škola' prijavila bio za emitiranje u prime time terminu. To, kažu, 'podrazumijeva obraćanje širokoj i raznolikoj publici koja konzumira sadržaj u tradicionalnom televizijskom okruženju'.

- U tom kontekstu važno je razumjeti da se publika linearnih kanala i publika digitalnih platformi djelomično razlikuju - ne samo po navikama gledanja, već i po očekivanjima u pogledu formata, ritma, narativne strukture i ukupne produkcijske razine sadržaja. Digitalni uspjeh projekta svakako je vrijedan pokazatelj interesa i angažmana jedne, često užeg ili specifičnijeg segmenta publike, no ne mora nužno biti izravno prenosiv na zahtjeve i očekivanja široke prime time televizijske publike, rekli su nam s HRT-a.

HRT: 'Sve odluke donosimo profesionalno, bez političkih ili komercijalnih pritisaka'

Ističu da  popularnost u digitalnom prostoru uzimaju u obzir kao relevantan, ali ne i presudan kriterij. Navode da se pri donošenju odluka vode 'cjelokupnom procjenom usklađenosti projekta s programskom shemom, ciljanim gledateljstvom linearnih kanala te standardima kvalitete koje HRT kontinuirano nastoji osigurati često u suradnji s neovisnim proizvođačima'.

- Pri odabiru programskih sadržaja HRT se vodi potrebama programske sheme, raspoloživim financijskim sredstvima te kriterijima sadržanim u Općim uvjetima poslovanja Hrvatske radiotelevizije o mjerilima i postupku odabira programa. Uz to, pri odabiru vodi se računa o raznolikosti i relevantnosti sadržaja za široku publiku čije potrebe i preferencije kontinuirano istražujemo služeći se svim dostupnim alatima i istraživanjima, a u skladu s preuzetim obvezama na temelju Ugovora s Vladom Republike Hrvatske u cilju zadovoljavanja javnog interesa, smanjenja mogućnosti nabave djela koja neće biti emitirana te povećanja dosega. Zaključno, HRT je sukladno Ugovoru s Vladom RH u svom djelovanju samostalan i neovisan, osobito u planiranju i proizvodnji programa. Sve odluke donosimo profesionalno, bez političkih ili komercijalnih pritisaka, vodeći se isključivo interesom javnosti i kvalitetom programa, stoji u odgovoru HRT-a za srednja.hr.