Škola zaradila prijavu: 'U razredu su dvije učenice i desetorica učenika'

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić objavila je izvješće u svome radu kroz 2025. godinu. Važan segment tog izvješća odnosi se na obrazovanje, a u njemu navodi kako je održala niz predavanja i edukacija, ali i postupala po pojedinačnim pritužbama na različita pitanja ravnopravnosti spolova. Jasno je u izvješću naglasila - iskorjenjivanje rodnih stereotipa o ograničavajućim i unaprijed predodređenim rodnim ulogama za učenice i učenike dugotrajan je proces. 

- Na njemu je potrebno kontinuirano i ustrajno raditi, s obzirom na to da je obrazovanje, kao važan pokretač društvenih promjena, najvažnije područje u kojem je to potrebno provoditi. Jedno od obrazovnih područja u kojem je na tome potrebno posebno ustrajati i provesti najbržim mogućim tempom je STEM područje. Pritom je potrebno raditi na osvještavanju o potrebi poticanja značajnijeg uključivanja žena u obrazovna područja poput STEM-a u kojima su bile tradicionalno osjetno podzastupljen spol i suzbijanja predrasuda o posebnim mjerama kao generatorima obrnute diskriminacije, navodi pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svome izvješću.

Zakazali smo na uvođenju spolnog odgoja

Ljubičić u izvješću ističe i važnost spolnog odgoja i obrazovanja u školama. Podsjetimo, ono se kao zasebna izvannastavna aktivnost ili predmet ne provodi, a veliku je buru u konzervativnim i desnim krugovima podigla najava uvođenja Zdravstvenog odgoja u zagrebačke škole, jer je dio tog riječkog kurikuluma upravo spolno obrazovanje.

Prijavljena škola jer su u razredu dvije učenice i desetorica učenika

Što se tiče konkretnih primjera i pojedinačnih pritužbi, neke od njih također je navela u svom izvještaju. Tako su joj roditelji poslali pritužbu na jednu osnovnu školu zbog spolne neuravnoteženosti sastava jednog razreda, odnosno osjetne podzastupljenosti učenica ženskog spola.

U tom slučaju razred su činile dvije učenice i desetorica učenika, a do takve je situacije došlo nakon što su se dvije učenice ispisale iz razreda. Škola je, navodi se u izvješću pravobraniteljice, problem pokušala razriješiti formiranjem novih razreda preraspodjelom učenika/ca iz postojećih razreda. Međutim, zbog neslaganja dijela roditelja i učenika zamisao nije realizirana. Pravobraniteljica je strankama dostavila stručno mišljenje.

- Iz perspektive načela ravnopravnosti spolova, djeci i mladima potrebno je osigurati međuspolne socijalizacijske elemente u sustavu odgoja i obrazovanja te u skladu s time izbjegavati formiranje jednospolnih okruženja, kao i nastojati u najvećoj mogućoj mjeri prevenirati spolnu neuravnoteženost u vidu osjetne podzastupljenosti jednog spola. U tom smislu ključno je kvalitetno planiranje strukture razreda na početku školovanja, odnosno odgovarajućih odgojnoobrazovnih ciklusa, uključujući spolnu strukturu. Pravobraniteljica načelno preporučuje da se prilikom formiranja strukture razreda kao jedan od važnih kriterija uzme u obzir spolna pripadnost učenika/ca u cilju postizanja što uravnoteženije spolne strukture kolektiva. Međutim, također je naglasila da taj kriterij ne može biti apsolutno nadređen ostalim kriterijima prilikom utvrđivanja razredne strukture i raspodjele učenika i učenica, poput školskog uspjeha, darovitosti, razvojnih teškoća, socijalnih odnosa, želja učenika itd., navodi se u izvješću pravobraniteljice Ljubičić.

Razmatranje ravnoteže svih kriterija, dodaje, u prvom redu je u ingerenciji stručnog rada i procjene odgojno-obrazovne ustanove.

Umjesto 'vulve' u udžbeniku je 'stidnica'

U izvješću je opisala i slučaj koji je podigao značajnu buru u javnosti, a vezan je uz korištenje riječi 'stidnica' za ženski spolni organ u udžbeniku Priroda 6. Njena je preporuka korištenje izraza 'vulva', međutim u slučaju obrazovanja ta promjena nije uvažena.

- Preporuke Pravobraniteljice usmjerene na prilagodbu terminologije koja se koristi u sustavu odgoja i obrazovanja nisu uvažene. Na taj način u školskim udžbenicima ostaje dosadašnja terminologija u kojoj se zbog izbjegavanja latinizama odbija uvesti korištenje izraza 'vulva' te se koristi isključivo 'stidnica', dok se s druge strane za muški spolni organ nigdje ne koristi riječ 'stidak' ili 'stidnik' (već primarno 'spolni ud') te se nesmetano koriste drugi latinizmi poput prostata, testis ili penis. Primjer svjedoči o teškom procesu promjene duboko ukorijenjenih struktura i nasljeđa patrijarhata koji su utjecali i na formiranje određenih izričaja u jeziku, kao sastavnog dijela tradicionalno uvjetovanih restriktivnih pritisaka na žene kroz stigmatizaciju i tabuizaciju ženske spolnosti (naglasak na 'čednosti', stidu, skrivanju, 'ne izazivanju' muškaraca i sl.). Muška spolnost navedenome nije izložena u usporedivoj mjeri, jednako kao što nije izložena pritiscima negativnih tekovina suvremenog društva u vidu hiperseksualizacije spolnosti (tome su također izložene u pravilu isključivo žene), navodi pravobraniteljica u izvješću.

Indikativno je, ističe, i da je u tom slučaju zaprimala pritužbe žena, a reakacije na slučaj od muškaraca, pa i one koje uključuju nova jezična rješenja. 

'Često nam iz glave zapuše, razumite nas, od dvije raske, obje plavuše!'

Još jedan od slučajeva kojima se pravobraniteljica za ravnopravnost spolova bavila u 2025. u segmentu obrazovanja je ishod natječaja 'Naš slogan, naj slogan'. Njime se birao najbolji slogan maturanata. Na tom je natječaju 1. mjesto i nagradu od 150 eura osvojio slogan 4. razreda jedne srednje strukovne škole koji je glasio 'Često nam iz glave zapuše, razumite nas, od dvije raske, obje plavuše!'. Natječaj je raspisao županijski Savjet mladih te je dio dugogodišnje prakse biranja majica i slogana u sklopu opraštanja maturanata od srednje. Pravobraniteljica je prvo zatražila pojašnjenje procesa kojim je navedeni slogan odabran.

- Nakon odgovora škole, s obzirom na izraženi određeni stupanj nesenzibiliziranosti i nerazumijevanja, školi je ukazala da, premda vicevi o plavušama nisu zabranjeni te se mogu koristiti kao pošalica na razini internih školskih odnosa u svrhu kreiranja pozitivnog odgojno-obrazovnog ozračja, s druge strane na višim instancama poput provedbe javnog natječaja kojim se dodjeljuju nagrade nužno je obratiti pažnju na rizik od promocije i učvršćivanja rodnih stereotipa. To se u konkretnom slučaju tiče šale na račun plavuša kojom se sugerira 'propuh' u glavi, čime se perpetuira tradicionalni stereotip o 'glupim plavušama'. Riječ je o negativnom stereotipu koji je u uskoj vezi s podcjenjivačkom i omalovažavajućom percepcijom dijela ženske populacije koja proizlazi iz povijesno uvjetovanog patrijarhalnog nasljeđa i koja podrazumijeva podređen položaj žena u odnosu na muškarce, navodi pravobraniteljica.

Kada je riječ o ovom slučaju, istaknula je da upravo obrazovanje ima važan učinak na oblikovanje stavova mladih u formativnim godinama, da šala izlazi iz okvira interne pošalice i 'poprima javni značaj koji se nagrađivanjem potiče'.

- Humor može pridonijeti razbijanju ili učvršćivanju stereotipa i predrasuda te se zato u obzir mora uzeti razina njegovog izražavanja. Stoga je Pravobraniteljica srednjoj školi kao javnoj obrazovnoj ustanovi i savjetodavnom tijelu županije predložila da u svom budućem radu u ekvivalentnim slučajevima posebnu pozornost obrate na rizik od perpetuiranja rodnih stereotipa, stoji u izvješću pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.