Poznato koliko je mladih dostavljalo hranu u 2025., ima i učenika i studenata: 'Jednostavan i chill posao'

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je Izvješće o platformskom radu u Hrvatskoj za 2025. godinu. Riječ je o dvjema vrstama poslova - vožnji odnosno taxi prijevozu te dostavi, s tim da je taxi prijevoz bio dominantniji oblik rada sa 65 posto svih obavljenih poslova evidentiranih u sustavu Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER). U najvećem broju ove su poslove obavljali - mladi.

Naime, najveći broj osoba koje su prošle godine radile putem digitalnih radnih platformi bilježi se u dobnim skupinama od 25 do 29 godina te od 30 do 34 godine, dok je najmanje osoba u dobi od 15 do 19 godina te među osobama starijima od 70 godina života. Za 54 osobe u sustavu nisu dostupni podaci o spolu i dobi fizičkih osoba.

Broj osoba prema dobi | foto: screenshot iz Izvješća

Kad je riječ o studentima, njih 890 poslove je obavljalo na temelju sklopljenog ugovora o obavljanju studentskih poslova s agregatorom, dok je samo jedan student bio u izravnom odnosu s digitalnom radnom platformom. Samo samo osmero učenika poslove je obavljalo na temelju ugovora o povremenom radu redovitog učenika putem agregatora, dok nijedan učenik nije radio na temelju ugovora sklopljenog s digitalnom radnom platformom.

'Dosta jednostavan i chill posao'

Student Tin koji je putem platforme za dostavu dostavljao hranu krajem 2023. i početkom 2024. godine priča nam da je za njega ovo bio 'dosta jednostavan i chill posao'. Malo je zahtjevno, dodaje, samo u početku, bar za one koji dostavljaju na biciklu poput njega, jer se treba naviknuti na umor.

- Ako se ne varam, bazna satnica je tada bila 7 eura, a satnica za određeni tjedan je rasla ovisno o broju narudžbi koje dostaviš taj tjedan. Tako na primjer ako si dostavio preko 100 narudžbi taj tjedan, satnica za tjedan je bila 8 eura. Tako je nekako išla računica. Radno vrijeme smo si sami definirali, ali trebalo je unaprijed javiti kad ćeš raditi. Ja sam u petak prijavljivao sate za tjedan koji dolazi, odnosno za ponedjeljak nadalje. Postojao je i minimalni broj očekivanih radnih, a maksimalno je bilo 40. Sati u danu su se mogli rasporediti kako god smo htjeli. Ja sam radio od 10 do 14 pa onda opet od 18 do 22 nekim danima, a nekad od 10 do 18 u komadu. Moglo se početi najranije u 10, stati najkasnije u 22, zbog manje potražnje prije 10 i nakon 22, ali to je vrijedilo samo za studente. Kao studenti nismo smjeli odbiti narudžbu ma koliko god daleka bila jer smo bili plaćeni po satu, tako da bi nekad trebalo stvarno puno voziti. To je bila jako dobra zarada u usporedbi s ostalim poslovima koji su se nudili tad i meni je posao ostao u dobrom sjećanju, kaže Tin.

U 2025. puna primjena zakonskog okvira

Važno je napomenuti da je rad putem digitalnih radnih platformi u Hrvatskoj tijekom 2025. ušao u fazu pune primjene zakonskog okvira kojim je ovo područje uređeno. Nakon stupanja na snagu relevantnih odredbi Zakona o radu 1. siječnja 2024., prošla godina predstavlja prvu cjelovitu godinu u kojoj se novi regulatorni model primjenjuje u punom opsegu te omogućuje sustavno praćenje i analizu platformskog rada u praksi.

Dodajmo i da su u 2025. ukupno 21.704 osobe tijekom cijele godine ili u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi. U Registru digitalnih radnih platformi i agregatora evidentirane četiri digitalne radne platforme koje su do 31. prosinca 2025. registrirale 2.336 agregatora. Od ukupnog broja registriranih agregatora, 879 čine obrtnici, a 1.457 su pravne osobe, odnosno trgovačka društva.

Od ukupnog broja osoba koje obavljaju rad putem digitalne radne platforme, najveći broj čine hrvatski državljani, njih 16.925. Broj stranih državljana je 4.727. U sustavu iz kojeg sustav JEER dohvaća podatke o državi izdavanja identifikacijskog dokumenta, za 52 osobe taj podatak je nepoznat. Uvidom u podatke o državi izdavanja identifikacijskog dokumenta stranih državljana, utvrđeno je da najveći broj osoba dolazi iz Indije i Nepala. Među ostalim državama prema broju osoba ističu se Bangladeš, Egipat, Uzbekistan, Ukrajina, Bosna i Hercegovina, Srbija, Filipini i Turska. U odnosu na spol, većina osoba koje obavljaju rad putem digitalnih radnih platformi čine muškarci i to njih 20.371, dok je broj žena znatno manji, odnosno njih 1.279.

U promatranom razdoblju osobe koje su obavljale poslove putem digitalnih radnih platformi u prosjeku su radile 4 sata i 16 minuta dnevno, 21 sat i 39 minuta tjedno, odnosno približno 80 sati mjesečno. Najveći broj pojedinačno obavljenih poslova zabilježen je u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najmanji broj poslova obavljen je u Krapinsko-zagorskoj županiji i Virovitičko-podravskoj županiji.

Više detalja možete pronaći u dokumentu u nastavku. Napomena: dokument sadržava više stranica, kako biste vidjeli sve, potrebno je listati s desna na lijevo.