Od opake bolesti obolijevaju i studentice: 'Nije prerano obratiti se liječniku'

Nakon što su zagrebačke studentice prošlog tjedna imale priliku besplatno obaviti ultrazvuk dojki, o raku dojke u mladih djevojaka razgovarali smo s Anom Tečić Vuger s Odjela za internističku onkologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Kako kaže, iako je rak dojke najčešći u starijoj dobi, može se javiti i kod mladih žena, pa čak i studentica.

U dobi ispod 40 godina čini oko 5 do 7 posto svih slučajeva raka dojke. Dakle, svaka 15. do 20. žena s rakom dojke mlađa je od 40 godina.

- Kod mladih je bolest rjeđa, ali često bude agresivnijeg tijeka i dijagnosticira se kasnije, jer se na nju manje sumnja. Rak dojke je predominantno ženska bolest, može se javiti i kod muškaraca, no znatno rjeđe, manje od 1 posto svih slučajeva, objašnjava Tečić Vuger.

Samopregled je potrebno raditi jednom mjesečno već od 20. godine

U svrhu pravovremenog dijagnosticiranja, važno je redovito obavljati samopreglede. Oni su važni jer pomažu upoznati vlastito tijelo i omogućuju rano uočavanje promjena.

- Preporuka je započeti već od 20. godine života i provoditi ga jednom mjesečno. Najbolje vrijeme za samopregled je nekoliko dana nakon mjesečnice, kada su dojke manje osjetljive. Liječniku se treba javiti ukoliko se primijeti kvržica, promjena oblika ili veličine dojke, iscjedak iz bradavice, uvlačenje kože ili bradavice. Osobita vrijednost samopregleda dolazi i iz činjenice da ova populacija (žene mlađe od 40 godina) zbog znatno rjeđe pojavnosti raka dojke u odnosu na dobne skupine s najvišim rizikom (50 do 70 godina života), nisu obuhvaćene nacionalnim programima probira, te je samopregled kod njih ključni oblik prevencije, odnosno ranog otkrivanja, napominje Tečić Vuger.

Kako napraviti samopregled dojki?

Samopregled, dodaje, traje svega nekoliko minuta. Potrebno je pred ogledalom promatrati oblik, simetriju i kožu dojki. Potom to isto napraviti s rukama podignutim u zrak. Provjeriti bradavice, ima li iscjetka ili promjena. Zatim u ležećem položaju treba pregledati cijelu dojku i pazušnu jamu: vrhovima prstiju lagano opipati dojku kružnim pokretima, najprije lagano, zatim jačim pritiskom u dubinu, spojenim prstima ruke. Lijevu dojku pregledava se desnom rukom, a desnu lijevom rukom, pri čemu drugu ruku staviti ispod glave (kako bi se ta strana prsišta bolje 'otvorila' za pregled). Pregled se može obaviti kružnim pokretima od središta (bradavice) prema periferiji, ili od gornjeg dijela (ispod ključne kosti) prema dolje i potom prema sredini prsišta.

- Ključno je razumjeti da nije važan tehnički savršeno izveden pregled, nego redovito i svjesno obavljanje samopregleda. Zato se preporučuje odabrati si, primjerice, uvijek isti dan u mjesecu (peti do sedmi dan nakon mjesečnice), isto vrijeme u danu (na primjer ujutro prilikom tuširanja) i slično, dodaje Tečić Vuger.

'U studentskim danima svakako nije prerano obratiti se liječniku'

Sami rutinski ultrazvuk dojki nije potreban svim mladim djevojkama. Preporučuje se ako postoji određeni simptom, na primjer napipana kvržica, bol ili promjena na dojci, ili kod povećanog rizika, primjerice ako u obitelji postoji rak dojke.

- U mladih žena ultrazvuk je metoda izbora, jer je tkivo dojke gušće pa je pregled ultrazvukom pouzdaniji nego mamografija. Kao preventivni pregled može se učiniti već u 20-ima, ali bez jasne indikacije nije ga potrebno redovito ponavljati. U studentskim danima svakako nije prerano obratiti se liječniku ako postoji bilo kakva nedoumica ili promjena. Tada će se procijeniti treba li učiniti ultrazvuk i koliko često ga ponavljati, pojašnjava Tečić Vuger.

Liječnica dodaje da najvažniji rizični čimbenici kod mladih žena uključuju genetiku, na primjer mutacije BRCA 1 i BRCA 2, rak dojke u obitelji (majka, sestra) te hormonske čimbenike. Procjenjuje se da je oko 5 do 10 posto svih karcinoma dojke povezano s nasljednim mutacijama, najčešće upravo BRCA genima. Žene koje nose BRCA mutaciju imaju značajno povećan rizik. Tijekom života rizik za razvoj raka dojke može dosegnuti i 60 do 70 posto. Ipak, upozorava Tečić Vuger, važno je naglasiti da većina mladih žena s rakom dojke nema poznati rizični čimbenik, zbog čega su osviještenost i samopregledi važni za sve.

- Željela bih zaključiti sa sljedećom porukom: rak dojke u mladih je rijedak, ali nažalost postoji. Zato ne treba živjeti u strahu, nego u svjesnosti i brizi o vlastitom zdravlju. Samopregled je jednostavan, brz i može napraviti razliku, jer nas uči prepoznati što je za nas uobičajeno, a što nije. Važno je osluškivati svoje tijelo i reagirati na promjene bez odgađanja. Ako nešto uočiš - ne čekaj. Javi se liječniku. U većini slučajeva promjene nisu zloćudne, ali je važno to provjeriti. Rano otkrivanje omogućuje jednostavnije liječenje i značajno bolje rezultate. Briga o zdravlju nije razlog za strah, nego način preuzimanja aktivne uloge u vlastitom životu, zaključuje Tečić Vuger.