Hoće li AI zamijeniti nastavnike? 'Vidjeli smo u nedavnim krizama'

Na pitanje kako će izgledati budućnost obrazovanja uz umjetnu inteligenciju (AI) pokušali su odgovoriti panelisti CUC-a 2026, godišnjeg okupljanja CARNET-ovih korisnika i suradnika. Bili su to Božo Pavičin, glavni savjetnik resornog ministra, Dalia Kager, učiteljica informatike u OŠ Eugena Kvaternika, Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a te Mirko Milak, nastavnik povijesti iz Centra za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek'. Panel je moderirala Aleksandra Mudrinić Ribić, pomoćnica ravnatelja CARNET-a.

Jedna od glavnih tema panela bio je i projekt BrAIn te kurikuli i smjernice za korištenje AI-ja koje je iznjedrio. Podsjetimo, projekt BrAIn pokrenut je kako bi istražio kako digitalne tehnologije i AI utječu na dobrobit djece i mladih. Na njega se ususret panelu osvrnuo i resorni ministar Radovan Fuchs.

Radovan Fuchs | foto: srednja.hr

-Svjedočimo ulasku umjetne inteligencije u svakodnevni život, a jednako tako i u obrazovni sustav. Zato smo započeli već ranije, među prvima, razmišljati o tome kako integrirati umjetnu inteligenciju u obrazovni sustav u Hrvatskoj i kako ju učiniti primjerenom za korištenje i učenicima i nastavom te administrativnom osoblju, ali i roditeljima. Financije za projekt BrAIn od 16 milijuna eura osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, da krene kao eksperimentalni program koji provodi CARNET s nastavnicima s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Nakon prve godine dao je impresivne rezultate koji će se dalje nadograđivati, poručio je Fuchs.

OECD pohvalio dvije države - jedna je Hrvatska

Pomoćnik ravnatelja CARNET-a Bilić prisjetio se samih početaka projekta te prve ideje uvođenja kurikula za AI već od osnovne škole. Tada su ih, zajedno s ministarstvom, neke međunarodne organizacije koje se intenzivno bave AI-jem upozoravale da AI uvode prerano.

Panel | foto: srednja.hr

-Naš argument bio je tada, i sada se pokazuje točnim, da će učenici svakako koristiti umjetnu inteligenciju. Stoga je ključno educirati ih kako da to koriste na, neću reći ispravan, ali adekvatan način. Da zaštite primarno sebe i da razvijaju kritički otklon, a opet da budu što bolji korisnici svega toga. Tako da mogu reći da smo iskreno pioniri, to ne govorim sad napamet. OECD je izdao svoje izvješće o budućnosti umjetne inteligencije prije dvije godine. Samo su dvije države navedene kao one koje se ispravno bave umjetnom inteligencijom i obrazovanjem, a to su bile Australija i Hrvatska, poručio je Bilić.

Istaknuo je značaj tog kurikula, ali i 'nevjerojatan trud' nastavnika koji su ga razvijali i koji ga provode.

-Napravili smo reviziju kurikula već nakon par godina i opet ćemo raditi jer je takva narav umjetne inteligencije. Kurikul apsolutni uspjeh i mi na to možemo biti posebno ponosni. Imam podatak da je preko pet država iz cijelog svijeta, čak i iz Južne Amerike, do sad zatražilo naš kurikul, da ga podijelimo, da uče od nas. Kurikul je apsolutno briljantan, rekao je Bilić.

Hoće li AI zamijeniti nastavnike?

Glavni savjetnik ministra Pavičin također se prisjetio samih početaka - trenutka kada je Bilić predložio da se projekt BrAIn stavi u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Tada se, dodao je, AI tek spominjao.

-Umjetna inteligencija sasvim sigurno ide dalje u obrazovni sustav, ne samo kroz kurikule, nego i kroz druge oblike. Mislim da ona ne smije nikad biti cilj obrazovnog sustava, nego mora biti samo jako moćan alat. Sve moćniji i moćniji za pomoć, bilo da se radi o pomoći učenicima, učenicima s poteškoćama, jako nadarenim učenicima, a osobito pomoć nastavnicima, recimo u smanjenju nekih administrativnih prepreka i opterećenja koje oni sada imaju, pojasnio je Pavičin.

Osvrnuo se i na temu o kojoj se sve više razgovara - hoće li AI zamijeniti nastavnike.

-Umjetna inteligencija može jako puno pomoći i sasvim sigurno ćemo ići u tom smjeru, ali ono što se neće nikada dogoditi niti će se o tome razmišljati jest da bi umjetna inteligencija ikad mogla zamijeniti bilo koji dio rada nastavnika s učenicima. To je jednostavno nezamjenjivo, to smo vidjeli i u nedavnim krizama kao što je korona kriza. Umjetna inteligencija je dobrodošla, ali ne stihijski, ne populistički, kao što je to znao biti običaj, nego apsolutno strateški, dio po dio i promišljeno, upravo onako kako radi projekt BrAIn. Ne na temelju dojma, nego na temelju dokaza i činjenica, rekao je Pavičin.

'Moramo biti ti koji će pomoći našoj djeci...'

Učiteljica Kager pojasnila je da s AI-jem u obrazovanju eksperimentira od pandemije. Kurikul je bio prirodan nastavak njezinog pedagoškog rada.

-Koristim različite alate za podršku mom radu, za generiranje sadržaja. Imam neku ideju pa da brže to napravim, što ne znači da sam učinkovitija, jer moram puno više vremena provesti na prilagodbi, ali stvarno mislim da je to alat. Mi kao učitelji imamo veliku odgovornost da savladamo to sve. Toga je strašno puno. Moramo, to baš ružno i neugodno zvuči, ali moramo biti ti koji će pomoći našoj djeci da jednog dana budu konkurentni na tržištu rada i sve ovo što se zapravo nekako prirodno razvija kroz BrAIn bi trebalo voditi tome. Samo treba malo više volje da se u to upustimo. Postoji strah, ali nadam se da ćemo ga preskočiti, rekla je Kager.

Nastavnik Milak istaknuo je da se u Centru za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek' školuju slijepi i slabovidni učenici, a AI im nije stran pojam.

-Mi ju već poznajemo iz vremena dok se zvala strojno učenje, ali i iz perspektive nastavnika kada smo koristili razne takve tehnologije poput OCR-a da bismo prilagodili nastavu svojim učenicima. Projekt BrAIn i ovaj kurikul zapravo su nam pružili jednu strukturu kojom ćemo našim učenicima pružiti osnovu da dublje razumiju to što se događa 'iza zastora'. Mi možda imamo malo drukčiji pristup nego ostale škole. Više se bavimo praktičnom primjenom nekakvih alata koji su pomiješani s asistivnom tehnologijom, pa bih rekao da zapravo te nekakve svakodnevne uređaje koji su u upotrebi mi pretvaramo u visokotehnološke uređaje asistivne tehnologije. Učenici su to jako dobro prihvatili, zaključio je Milak.