Psihologinja o nizu problema s mladima: 'Marko brine da ima 5,0, a ne zna zavezati cipele'

Psihologinja Nataša Jokić Begić bila je prva gošća podcast projekta o mentalnom zdravlju koji je pokrenut u suradnji Savjetovališta za studente Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i kanala Overthinkeri. Jokić Begić govorila je o perfekcionizmu kod učenika, helikopter roditeljima, zabrani društvenih mreža i drugim aktualnim temama.

Današnje mentalno zdravlje mladih je značajno gore nego prethodnih godina, smatra Jokić Begić. Upozorava na sve veći broj samoozljeđivanja kod djevojaka, do te mjere da to postaje gotovo kao trend. I drugi simptomi mentalnih poremećaja i teškoća sve su češći, smatra psihologinja.

- Danas mala djeca imaju panične napade. Prije se to nije vidjelo, bilo je na razini toga da bi kad bi dijete imalo panični napad to bio znak za neurološku obradu. To bi se eventualno dogodilo u trećem, četvrtom razredu, a sad to vidimo sve ranije i uz sve teže kliničke slike, pa ću ja pretpostaviti da je došlo do pogoršanja mentalnog zdravlja, a da to nije samo modni trend, zaključila je Jokić Begić.

'Klinci su danas suočeni s problemima koji su realno nerješivi'

Kao pobornica kognitivnih teorija u psihologiji ističe da je odraz naše percepcije svijeta u kojem vidimo sve više prijetnji, odnosno informacije o svakom negativnom događaju dolaze do nas, kao da je opasnost sveprisutna. Percepcija svijeta kao sigurnog mjesta i ljudi u našoj okolini kao dobrih i sebe kao dobre osobe te budućnosti kao sigurne temelj su za psihičko blagostanje.

Rezultati istraživanja koje je 2022. godine proveo Institut za društvena istraživanja u tom kontekstu su izrazito zabrinjavajući. Jokić Begić napominje da je u tom upitniku čak 94 do 95 posto ispitanika trećih razreda reklo da se ljudima uopće ne može vjerovati. Ta nesigurnost dodatno opterećuje mlade jer se pred njih stavljaju nerješivi problemi, dok ne svladavaju ni izazove koji su im primjereni.

- Klinci su danas suočeni s problemima koji su realno nerješivi. Na primjer problem ekologije. On je nerješiv osim ako se cijelo čovječanstvo ne odluči toga prihvatiti. Ali jedan Marko u Vrbiku odluči reciklirati, što je dobro. On se brine oko planete, reciklira, brine se da ima 5.0, ali ne zna zavezati cipele. Marko nije izložen problemima koje može riješiti, na primjer naučiti vrijeme na sat, oprati suđe. Ne razvija samoefikasnost, nego je od malena suočen s velikim problemom kojeg ne može riješiti. Ne mislim da djecu treba štititi od toga, već ih izlagati nečemu što im je primjereno, napominje psihologinja. 

'Sve kreće iz zajednice, ne iz obitelji'

Prema njoj najbolje što roditelji mogu napraviti za djecu do 10. godine života je dopustiti im slobodnu igru. Dati im priliku da se igraju vani, penju na stabla. Roditelji su danas često previše upleteni u život svoje djece, od toga da djeci previše toga ograničavaju da previše kontroliraju sve što rade. Tad se javlja i fenomen helikopter roditelja, koji djeci opravdavaju izostanke i u situacijama kad na primjer ne žele pisati test jer nisu dobro naučili gradivo. Jokić Begić o tome je govorila i u podcastu za naš portal naziva 'Što radimo našoj djeci'.

- Djeca danas ne vjeruju drugima, nego samo svojim roditeljima. Roditelji to rade ne jer su zli, nego jer je individualistička kultura, koja je silno zavladala u zapadnom društvu, rekla ti si odgovoran za svoje dijete i nitko drugi. To je možda bila istina u 20. stoljeću jer je i proširena obitelj bila s djecom, ali danas mama ode raditi kad dijete ima godinu dana, a mali ode u jaslice. Jednako je za odgoj odgovorna mama i teta u vrtiću. Tako da kad čujem sve kreće iz obitelji, to nije više točno. Sve kreće iz zajednice, naglašava Jokić Begić.

Međutim problem proizlazi i iz toga što nisu sve dječje bojazni iracionalne. Naime učenici već u osnovnoj žele imati prosjek 5.0 kako bi mogli upisati srednju koju žele. Uz poklanjanje ocjena u mnogim školama i inflaciju petica pitanje je koliko je taj sustav uopće pravedan i svrhovit. Jokić Begić naglašava da kao odrasli trebamo razmisliti je li toliko živciranja u osnovnoj školi imalo smisla jer su danas najuspješnije i najsretnije osobe rijetko baš one koje su bile najuspješnije u školi.

Djeca uče obrasce od roditelja

Tema u podcastu bile su i društvene mreže. Psihologinja je ispričala kako je nedavno na predavanju u jednoj školi savjetovala roditeljima da jedan dan svakog tjedna obitelj provede bez mobitela. Na njen savjet preneraženo se javio jedan otac i pitao je misli li samo djecu ili i na roditelj. Njezin odgovor ga nikako nije oduševio.

Jokić Begić naglašava da djeca uče obrasce ponašanja od roditelja, pa tako i scrollanje. Teško je djeci zabraniti društvene mreže, ako vide da roditelji vise na njima. Stoga smatra da ni zabrana mobitela u školama ili društvenih mreža za skupine maloljetnika nemaju smisla. Pogotovo je to besmisleno na Balkanu, smatra Jokić Begić, gdje su i djeca naučila na snalažljivost.

Društvene mreže ne utječu jednako na muškarce i žene, a psihologinja objašnjava da to objašnjava više teorija. Prema jednoj od njih, žene biološki imaju ugrađenu sociotropiju, odnosno orijentiranost prema drugima, zbog čega se više uspoređuju s drugima, što može biti opasno na društvenim mrežama gdje se prikazuje idealizirana, često lažna slika stvarnosti.

Žene su danas sve uspješnije

Međutim kad govori o razlikama među spolovima, Jokić Begić naglašava da se događaju i zanimljive promjene. Baš zbog sociotropije, žene su danas uspješnije u mnogim zanimanjima koja postaju sve bitnija. Lakše ovladavaju profesionalnim vještinama, dok sve manje poslova zahtijeva fizičku snagu u kojoj muškarci biološki prednjače.

- Dečki puno prije odustaju od škole. Slabije su obrazovani. Na populacijskim razina. Na fakultetima pogledajte kako žene dominiraju. U STEM području smo već došli na to da su 50 posto žene. A da ne kažem medicina, psihologija, navodi Jokić Begić.

Muškarci su generalizirajući skloniji videoigrama i kockarskim elementima na internetu. Jokić Begić smatra da će u budućnosti s muškarcima biti puno više problema s ovisnostima i da će zbog njihove promijenjene uloge u svijetu doći i do krize identiteta.

- Navijačke grupe nude ti tvoje pleme. Djevojke imaju bliže prijateljice, a muškarci instrumentalna prijateljstva, za nogomet, za učenje, za nešto drugo. Dočekaju ih jake, agresivne zajednice koje im nude ono što ne mogu iskazivati. Svatko tko nudi jednostavna rješenja za kompleksne probleme, znaš da to ne valja, komentira Jokić Begić 'manosferu' i zajednice kakve propagira Andrew Tate.

'Mi bismo vam trebali davati neki optimizam'

Zaključno Jokić Begić poručuje da je danas zanimljivo što po prvi put u povijesti mladi imaju puno razvijenije kompetencije za snalaženje u svijetu od starijih. 

- Treba jačati međugeneracijsku solidarnost. Mi smo odrasli u nježno vrijeme i trebali bimo vam stalno davati neki optimizam, umirivati vas. A vi mladi bi nam trebali pokazati i objasniti kako nešto digitalno napraviti, savjetuje Jokić Begić.

Međugeneracijske razlike mogu se premostiti razbijanjem stereotipa i interakcijom. U tuđe cipele mogu se postaviti i bakica u tramvaju i učenik s teškom torbom, a pitanje 'želite li sjesti' nekome mogu uljepšati dan, bilo da ga postavi bakica ili učenik.