Što poslodavci žele od učenika strukovnih škola? Jednu osobinu izdvajaju kao najvažniju

Pojava umjetne inteligencije uvela je velike promjene na tržištu, a novim tehnologijama morat će se prilagoditi i obrazovni sektor. To je bila glavna tema na panel raspravi 'Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada' u sklopu natjecanja učenika strukovnih škola WorldSkills Croatia. Panel je vodio Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poduzetnika (HUP).

Moderator je istaknuo da su plaće značajno rasle u javnoj sektori, gdje su sad u prosjeku čak za 31 posto veće od plaća u privatnom, što pokazuje veliku promjenu na tržištu. Pitao je je li to dovoljno da potakne više IT-ovaca da se zaposli u školama.

- Materijalni uvjeti svih nastavnika određeni su normom, postoje pravilnici o napredovanju, a nema poticaja da nastavnici prate nove tehnologije. Situacija se u Zagrebu promijenila tako da za neke module lakše pronalazimo radnu snagu, ali i dalje nije lako naći inženjera koji će raditi u školi, odgovara Renato Matejaš, ravnatelj Elektrotehničke škole Zagreb.

'Očekujemo znatiželju, fleksibilnost i želju da nauče'

Dok brojne škole još muku muče s privlačenjem kadra, velike kompanije poput Končara nemaju probleme s pronalaskom zaposlenika, pogotovo kad su u pitanju mladi inženjeri, pa i oni koji dolaze friško iz strukovnih škola. Viktor Lučić, direktor sektora za korporativnu strategiju iz Končara rekao je da im se prije pet godina na natječaj javljalo svega 10 do 15 kandidata, a da danas moraju pregledavati i više od 100 životopisa po natječaju. Kompanija mora kandidatima pokazati što je atraktivno u tom poslu i da iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate.

- Što se tiče onog što očekujemo od kandidata, u principu najvažnija kompetencija ili osobina zaposlenika je znatiželja, fleksibilnost, želja da nauče, izađu iz obrazaca, otvore novi prostor. Danas se mogućnosti za učenje otvaraju neslućenom brzinom. AI revolucija ima snažan utjecaj na društvo i mislim da još uvijek nismo svjesni koliko će se stvari promijeniti. Dodir te industrije s fizičkih svijetom bit će slično industrijskom skoku devedesetih zbog pojave interneta, ali na N-tu potenciju, komentirao je Lučić.

Promjene se događaju u svim sektorima

Iako se promjene najviše osjete u IT-u nisu zanemarive ni u drugim područjima. U građevini mijenja se način proizvodnje građevinskog materijala, a i projektanti koriste umjetnu inteligenciju.

- Mi izvođači smo najtvrdokorniji i najkonzervativniji. Međutim na velikoj smo prekretnici između analognog i digitalnog i sve više dolazi do primjene digitalnih tehnologija. Tu prednjače veća poduzeća u odnosu na manje izvođačke firme, komentirao je Miljenko Zovko, član uprave tvrtke ING-GRAD.

Na tu razliku u malim i velikim firmama nadovezao se i Boris Antunović iz Hrvatske udruge malih i srednjih poduzetnika. Istaknuo je da Hrvatska ima kompanije koje prate svjetske trendove, ali isto tako i one koje sporije prihvaćaju promjene. 

- Naša država se digitalizira i ove godine smo imali priliku svi doseći digitalizaciju. Manjim firmama je to išlo teže, a srednjima je potaknulo uvođenje novih procesa. Sjetite se nekad davno kad su svi koristili Plavi oglasnik. Njega je zamijenio Njuškalo. Jedna firma koja je bila monopolist je nestala jer nije shvatila novu tehnologiju. Ako ne analizirate nove tehnologije vrlo lako vam se može dogoditi da ispadnete iz biznisa. Vrlo lako nova tehnologija krene kao pitanje prestiža, a onda vidite da i ostalim firmama to postaje 'must have' za opstanak, ispričao je Antunović.

'Kad smo radili standarde zanimanja umjetna inteligencija još nije bila ni U'

Zbog promjena u tehnologiji bilo je krajnje vrijeme i da se uvedu temeljne promjene i u kurikule u strukovnim školama. U reformi je vodeću ulogu imala Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). Vesna Anđelić iz ASOO-a naglašava da je potrebno revidirati sve standarde i da promjene moraju biti brže od dosadašnje zakonske procedure.

-  Kad smo radili standarde zanimanja umjetna inteligencija još nije bila ni U, a sad je u svakom strukovnom kurikulu. Evaluacija kreće sa sljedećom godinom. To je naš odgovor ne bismo li bili brži, izjavila je Anđelić.

Brzinu tih promjena na plastičnom primjeru opisao je Lučić iz Končara. Ta tvrtka do nedavno je bila poznata po transformatorima i generatorima, a danas se bave izradom punjača za električne automobile, baterijskim vlakovima, digitalnom sigurnošću.

- Ako je netko studirao FER ili strukovnu školu prije 10-15 godina ti pojmovi nisu ni postojali. Nastaju potpuno novi pojmovi, zavodi na FER-u promijenili su svoje nazive. Ako se događaju tako korjenite promjene na fakultetima, kako neće u industriji. Stalno zatvaranje projekata i inicijativa je jedini način da se bude uspješan. To je poruka mladim ljudima da ako nemamo znatiželje, poriv da vidimo što se promijenilo u struci, tko su globalni igrači koji postavljaju tempo, onda ne možemo ići u korak s vremenom, komentira Lučić.

'Učenici su vikend radili na montaži solarnih panela'

Zatim dodaje da je Končar jako zainteresiran za mlade ljude koji su završili strukovne škole te da iz tih područja očekuju intenzivan rast zapošljavanja. Pozvao je škole da se jave i da će ih rado ugostiti. Za kraj je poručio da i kompanije i obrazovni sustav trebaju pokazati agilnost te da to ne smije ostati na praznim riječima.

Ravnatelj Elektrotehničke škole Zagreb na to se nadovezao i rekao da novi kurikuli između ostalih nude suradnju s centrima kompetentnosti. Prema starim kurikulima praksa je trajala svega dva tjedna, a sad u svakom modulu mogu ostvariti konkretnu suradnju s tvrtkama, pogotovo u višim modulima u kojima je više strukovnih sadržaja.

- Do sad smo kroz europska sredstva omogućili učenicima da putuju i na Erasmus projekte. Povratne informacije poslodavca koje su učenici posjetili u Beču su da su jako zadovoljni. Bili su tamo dva tjedna, a vikend između su radili na montaži solarnih panela i iskoristili vrijeme da dodatno zarade. Zanimljivo je i da na primjer u Sloveniji dva nastavnika odu u tvrtku i rade, a dva inženjera dođu u školu i tamo rade njihov posao, ispričao je Matejaš.

Globalizacija i priljev stranih radnika

Miljenko Zovko iz ING-GRAD-a nadovezao se na priču o inozemstvu rekavši da je uvoz radne snage neminovnost koja će biti prisutna. Međutim domaća radna snaga može popunjavati rukovodeće kadrove, na primjer poslovođa ili predradnika na gradilištima.

- Što se tiče stručne radne snage imamo priljev radnika koji su otišli van i sad se vraćaju. To su 50-godišnjaci koji imaju puno znanja i dobre rezultate kad ih stavimo s djecom koja su na praksi. Suradnja sa srednjim obrtničkim strukovnim školama je izuzetno dobra. Oni imaju đaka koliko imaju, s Ministarstvom bi trebali poraditi da ih bude više. Mi bismo na praksu mogli primiti tri puta 20, koliko ih sad ima, ali nemamo koga primiti, rekao je Zovko, dodavši da mu je drago da plaće nastavnika rastu.

- Užurbano se otvaramo prema svijetu. Nema biznisa u kojem dio radne snage ne uzimaju strani radnici. Globalizacija nas je stigla i neminovna je. Mali i srednji poduzetnici su toga svjesni. Čovjek mora biti svjestan da su promjene tu i da ne može bez njih, mora doći do tog klika u glavi. Živimo u dobu u kojem ćemo do penzije, a možda i u penziji morati usvajati nove tehnologije. Penzioneru je danas život težak ako nije e-građanin, ne zna koristiti internet bankarstvo, naručiti taksi s aplikacijom, komentirao je Antunović.

'Promjena se mora dogoditi u učionici'

Vesna Anđelić iz ASOO-a je rekla da se zbog umjetne inteligencija paradigma u kurikulima morala promijeniti. Učenici puno lakše dolaze do informacije, a cilj bi trebao biti kod njih razviti način promišljanja o problemu.

- Promjena se mora dogoditi u učionici. Potreban je drugačiji način istraživanja, pustiti im da istražuju rješenje nekog problema koji se nama ponekad može činiti i bez veze. Prepustiti učenicima inicijativu. Uloga nastavnika mora postati mentorska. Onda kad učenici dođu kod poslodavca možemo očekivati da će postavljati pitanja. U fokusu smo pri izradi kurikula imali osobe koje mogu učiti. Prethodno smo čuli da je u Osijeku potreban ortopedski postolar. Modulu koji smo napravili mogu se dodati programi. Nova firma može zatražiti da kroz šumu dođemo do konkretnih programa. Na primjer nadograđujemo jedan strukovni kurikul za graditelja drvenih brodova, komentirala je Anđelić.

Ravnatelj Matejaš pozdravio je to što je okosnica novih kurikula učenje temeljeno na radu. Naglasio je da u školi potiču grupni, timski rad i prezentaciju projekata. Mentor s učenicima dogovara što će raditi u projektu. Sve više rade i sa specijaliziranom opremom i na projektima koji su kompleksni i zahtijevaju više vremena.

Iskazi panelista pokazuju da su zadovoljni modularnom reformom strukovnog obrazovanja, ali da će promjene kurikula narednih godina morati biti sve brže kako se i tehnologija i uvjeti na tržištu rada također sve brže mijenjaju.