Novosti U učionicama se stvara zabrinjavajući rodni jaz: 'Za djevojke to postaje karijerni hendikep'

U učionicama se stvara zabrinjavajući rodni jaz: 'Za djevojke to postaje karijerni hendikep'

Korana Povijač
Korana Povijač

16. svibanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
U učionicama se stvara zabrinjavajući rodni jaz: 'Za djevojke to postaje karijerni hendikep'

Danijela Ivanović-Ižaković i Karolina Brleković, učionica | foto: Privatna arhiva, Canva

Umjetna inteligencija stvara rodni jaz učionicama, a on bi mogao rezultirati slabijim prilikama za djevojke na tržištu rada.

U sjeni naglog porasta primjene umjetne inteligencije (AI) na globalnoj razini, u učionicama raste tihi, novi rodni jaz koji bi mogao odrediti tko će sutra lakše doći do posla. Tvrde to nastavnice Elektrotehničke i prometne škola Osijek (ELPROS) Danijela Ivanović-Ižaković i Karolina Brleković.

Kako kažu, učenici AI uglavnom koriste za izgradnju rješenja, kodiranje, matematiku, dok učenice AI koriste samo za doradu, na primjer lekturu teksta, jer su svjesnije rizika koji AI nosi.

- Dok se sustav još uvijek bori s pitanjem treba li AI zabraniti ili dozvoliti, nastaje ozbiljna razlika u tome kako mladići i djevojke koriste ovu tehnologiju, upozoravaju Ivanović-Ižaković i Brleković.

AI rodni jaz u školama

Globalna istraživanja već neko vrijeme upozoravaju na 'AI rodni jaz' pa su ove nastavnice slično istraživanje odlučile provesti u našem okruženju. U njihovoj anketi, provedenoj u veljači 2026., sudjelovalo je više od 150 učenika ELPROS-a, Ekonomske škole Osijek, I. i III. gimnazije Osijek i Ekonomske škole Požega. Rezultate istraživanja predstavile su na CUC-u 2026, godišnjem okupljanju CARNET-ovih korisnika.

- Rezultati su alarmantni. Čak 96 posto anketiranih učenika svakodnevno koristi AI alate, a 72 njihovih nastavnika te iste alate ograničava ili strogo zabranjuje. Upravo u tom raskoraku između svakodnevnih navika izvan škole i školskih pravila nastaje problem koji najviše pogađa one najopreznije. Naše istraživanje otkrilo je jasnu razliku u navikama: mladići AI koriste kao alat za vlastitu izgradnju primjerice kodiranje, rješavanje kompleksnih problema u STEM području i razne druge životne izazove. Oni eksperimentiraju s mogućnostima tehnologije. Djevojke AI koriste prvenstveno kao alat za doradu: lekturu, sažimanje tekstova i prijevode, objašnjavaju Ivanović-Ižaković i Brleković.

Djevojke strahuju od optužbe za prevaru

Glavna barijera za djevojke je strah od optužbe za prevaru i snažnije izražen osjećaj krivnje. Dok se mladići lakše upuštaju u rizik, djevojke češće izbjegavaju AI, ne zbog manjka sposobnosti, kažu ove nastavnice, već zbog visoke etičke svjesnosti i opreza.

- Može li se reći da je visoka etička svijest prepreka? Nažalost, odgovor je - da. U svijetu u kojem će poznavanje AI-ja biti ključno za zapošljivost osobito u STEM područjima, pretjerana svjesnost o riziku postaje karijerni hendikep ako se ne adresira na pravi način. Specifično za djevojke je to što one češće slijepo poštuju školska pravila. Ako nastavnici ili škole kroz interne školske dokumente, bez dodatnih objašnjenja i uputa iskažu stav koji tvrdi 'Primjena AI alata je varanje', djevojke će ga izbjegavati, dok će mladići pronaći način da kroz taj isti alat nauče nove vještine, koje će im u budućnosti donijeti prednost na tržištu rada, ističu Ivanović-Ižaković i Brleković.

Cilj je pretvoriti nesklonost riziku u konstruktivnu svjesnost o riziku

Nesklonost riziku, dodaju, može se pretvoriti u snagu. Umjesto da djevojke kažnjavamo strahom od prevare, moramo prijeći s kulture zabrane na kulturu mentoriranog eksperimentiranja.

- Cilj je pretvoriti nesklonost riziku u konstruktivnu svjesnost o riziku. Kao prvo, kroz pedagoške intervencije, odnosno uvođenje sigurnih zona za rad s AI-jem gdje je dopušteno griješiti i istraživati bez straha od ocjene. Kao drugo, kroz jasna pravila - umjesto sive zone, učenici (a posebno djevojke) traže jasan etički okvir koji točno kaže što je dopušteno, a što ne, navode Ivanović-Ižaković i Brleković.

Kako bi i djevojke i mladići bili spremni za tržište rada budućnosti, kroz anketu su poslali jasnu poruku što zapravo žele. Kao prvo, žele sustavnu edukaciju u sklopu svih predmeta, a ne samo u području informatike i računarstva. Nadalje, žele preporuke konkretnih alata koji su korisni za učenje specifičnih vještina. A među željama je i mentorstvo - prema anketi većina učenika danas o AI-ju uči s TikToka ili od prijatelja.

- Škola mora postati mjesto gdje se uči profesionalna primjena tih alata. AI ne smije generirati novi jaz između spolova. Moramo osigurati da visoka etička svijest naših učenica ostane njihova vrlina, a ne razlog zbog kojeg će ostati korak iza u digitalnoj revoluciji, zaključuju Ivanović-Ižaković i Brleković.

Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.

Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr cijelu godinu uz 50 % popusta! Prilikom kupnje unesite kod: GODISNJA50, a popust vrijedi za prvu godinu pretplate.