Koliku će kaznu dobiti osumnjičeni za slanje lažnih dojava? 'Njemu će izreći isključivo odgojne mjere'

Krajem travnja zbog lažnih dojava o bombama uhićena su trojica mladića. Riječ je o 17-godišnjem maloljetniku iz Zagreba, 15-godišnjem maloljetniku iz Splita te 19-godišnjaku iz Ploča. Sva trojica osumnjičeni su za terorizam, 19-godišnjaku i 17-godišnjaku određen je jednomjesečni istražni zatvor, a 15-godišnjak je pušten na slobodu te je pod nadzorom Zavoda za socijalni rad uz zabranu pristupa internetu.

Trojici osumnjičenika sudit će se po različitim uvjetima

Pošiljatelji prijetećih poruka koje su danima pristizale na mail adrese škola, drugih javnih institucija, policije, trgovačkih centara i medijskih redakcija, izazvali su popriličan kaos, jer policija mora reagirati za svaku dojavu. Iako su sve dojave bile lažne, riječ je o ozbiljnom kaznenom djelu, a profesora Aleksandra Maršavelskog s Pravnog fakulteta u Zagrebu pitali smo kakvu kaznu očekuje da će počinitelji dobiti. 

- Pravna sudbina trojice uhićenih mladića ovisit će prvenstveno o njihovoj životnoj dobi u trenutku počinjenja djela, sukladno Zakonu o sudovima za mladež. Prema tom zakonu, 15-godišnjacima kao mlađim maloljetnicima ne može se izreći kazna zatvora, pa čak ni maloljetnički zatvor. Njemu će se izreći isključivo odgojne mjere. Trenutačno je pod nadzorom Zavoda za socijalni rad uz zabranu pristupa internetu. Krajnja sankcija mogla bi biti upućivanje u odgojnu ustanovu na rok od šest mjeseci do dvije godine, ili mjera pojačanog nadzora, pojašnjava nam profesor Maršavelski.

Velika je razlika sudi li im se samo za lažnu uzbunu ili i terorizam

Što se tiče 17-godišnjaka kao starijeg maloljetnika zakon predviđa mogućnost izricanja maloljetničkog zatvora jer je sumnjičen za kazneno djelo za koje je propisana kazna teža od pet godina, dodaje Maršavelski. Maloljetnik je trenutačno u jednomjesečnom istražnom zatvoru, što ukazuje na ozbiljnost sumnje. Maloljetnički zatvor može trajati od šest mjeseci do deset godina u slučajevima najtežih djela poput terorizma.

- 19-godišnjak kao stariji punoljetnik se nalazi u najtežoj poziciji. Iako se na mlađe punoljetnike pod određenim uvjetima može primijeniti maloljetničko pravo ako je djelo odraz njihove nezrelosti, težina i sustavnost od 750 dojava omogućavaju i primjenu općeg Kaznenog zakona. Ako mu se bude sudilo kao odrasloj osobi za terorizam, suočava se s kaznom od tri do petnaest godina zatvora, zaključuje Maršavelski.

Kazna koja može biti izrečena osumnjičenicima značajno se razlikuje sudi li im se samo za lažnu uzbunu ili i za terorizam. Lažna dojava o bombi se Kaznenim zakonom kategorizira kao lažna uzbuna i to člankom 316. Njime je za takve lažne dojave, poput bombe u školama, predviđena kazna do tri godine zatvora, dok je minimalna kazna ona novčana. Prema članku 97. Kaznenog zakona, kojim se regulira suzbijanje terorizma, kazna zatvora za prijetnju terorizmom iznosi od jedne godine do osam godina zatvora, a za terorizam tri do 15 godina.

'Zakonski okvir je u ovom pogledu u Hrvatskoj adekvatan'

Maršavelski smatra da je u ovom slučaju kvalifikacija ovog djela kao terorizma iz članka 97. Kaznenog zakona pravno utemeljena i opravdana.

- Glavni razlog za prekvalifikaciju u terorizam je namjera (cilj) djela. Zakon definira terorizam kao radnju počinjenu s ciljem 'ozbiljnog zastrašivanja pučanstva' ili 'ozbiljnog narušavanja temeljnih društvenih struktura'. Slanje poruka na 750 objekata tijekom 20 dana, čime je paraliziran obrazovni sustav cijele države i izazvan strah kod tisuća djece i roditelja, izravno ispunjava ove uvjete, smatra Maršavelski.

Promjena kvalifikacije znači i da se suđenje seli s općinskih na županijske sudove. Propisana moguća kazna je do pet puta veća jer se time štiti opća sigurnost države i naroda, a ne samo javni red, objašnjava Maršavelski. Pitali smo ga smatra li da su kazne za ovakva djela dovoljno stroge da odvraćaju počinitelje, koji slanje poruka vide kao svojevrstan izazov.

- Po mom mišljenju, zakonski okvir je u ovom pogledu u Hrvatskoj adekvatan jer konkretno nudi balans između stroge generalne prevencije i individualizacije kazne. Iz perspektive odvraćanja (generalne prevencije), nužno je da država na ovakve masovne napade odgovori kvalifikacijom terorizma. Kada mladi ljudi vide ovakve postupke kao 'izazov' unutar gejmerskih chat grupa, oni često nisu svjesni realnih pravnih posljedica. Stroge kazne i javna objava uhićenja šalju jasnu poruku da ovo nisu 'igre', nego se tretiraju kao najteža kaznena djela protiv države, smatra naš sugovornik.

Zakon o sudovima za mladež sprječava drakonsko kažnjavanje

Dodaje da kazne nisu prestroge jer Zakon o sudovima za mladež sprječava drakonsko kažnjavanje mlađih osoba bez prethodnih prijestupa.

- Sustav omogućuje da se 15-godišnjaku pomogne kroz odgojne mjere, dok se istovremeno strogo kažnjava 19-godišnjak koji je svjesno koristio sofisticirane alate za izazivanje panike. Razmjernost kazne se ovdje mjeri kroz golemu štetu nanesenu tisućama građana, što opravdava oštar odgovor pravne države, zaključuje profesor Maršavelski.

Podsjetimo, prijeteće poruke su tijekom dvadesetak dana u travnju stigle na ukupno 750 objekata.Mladići su o slanju prijetećih poruka razgovarali na chatu za vrijeme igranja videoigara. Ideja je ondje predstavljena kao neka vrsta izazova te mladići prema do sad objavljenim informacijama nisu bili povezani s ideologijama koje su se spominjale u prijetećim porukama.

O tome kako izgleda digitalna istraga i kako obavještajne službe ulaze u trag pošiljateljima razgovarali smo sa stručnjakom za kibernetičku sigurnost Lucijanom Carićem, koji nam je objasnio kako izgleda digitalna forenzika. Naš razgovor s njime pročitajte ovdje.