Filip je državni prvak u dva mnogima teška predmeta: Ustaje u 5:45, a školu ne voli jer mu nije - izazovna

Pišući vijest o državnim prvacima iz fizike, na listi najboljih uočili smo jedno poznato ime - Filip Šuškavčević. Naime, Filipovo ime bilo je na još jednom sličnom popisu samo tjedan prije, onom državnih prvaka iz matematike. Da, ovaj učenik prvog razreda XV. gimnazije Zagreb bio je prvi na natjecanjima iz obaju predmeta.

Filipova obrazovna priča započinje u Samoboru, gdje je pohađao OŠ Bogumila Tonija. Kako i sada živi u tom gradu, a pohađa MIOC, prepričava nam da ustaje vrlo rano. Sve da bi u školu stigao do 8 sati, kada mu započinje nastava.

- Budim se oko 5:45 kako bih stigao na bus u 6:30. Ne volim biti u školi, meni je osobno jako monotono i nije dovoljan izazov, preferiram samostalni rad, ali barem sam s prijateljima sličnih interesa. Kada završim sa školom, često idem na kavu s prijateljima te dođem kući oko 4. Ostatak dana igram igrice, gledam TikTok i odradim trening u teretani. Učim jako rijetko, samo dan prije testa ili ispitivanja jer se većina testova može riješiti s logikom i malo teorije. Naime, ovo neće funkcionirati kod svih, ali za mene trenutačno radi pa način učenja neću mijenjati u bliskoj budućnosti. To potvrđuju i moje ocjene, trenutačno iz svih predmeta imam odličan, ali sam na uskoj granici s društvenim predmetima, poput povijesti. Češće se pripremam za natjecanja nego što učim, što je dovelo do mojih izvrsnih rezultata, navodi nam Filip Šuškavčević koji u slobodno vrijeme voli i gledati filmove i serije te družiti se s prijateljima i djevojkom.

Na natjecanjima je briljirao i u osnovnoj

Na pitanje je li očekivao ovako briljantan uspjeh na fizici i matematici, prepričava da preferira matematiku, tako da se malo više pripremao za to natjecanje. Zato je i očekivao prvo mjesto. S druge strane, manje pripreme imao je za natjecanje iz fizike pa ga je rezultat ipak iznenadio.

- Fizika mi je bila zahtjevnija, i to iz nekoliko razloga. Prije svega, za matematiku sam se pripremao dulje i intenzivnije, pa sam na natjecanjima imao čvršću osnovu i više samopouzdanja. Uz to, manje vremena uloženo u pripremu značilo je da sam na nekim temama imao rupe koje bi mi se znale pokazati na natjecanju, odgovara nam Filip na pitanje koje mu je od dvaju natjecanja bilo zahtjevnije.

Za oba se natjecanja pripremao samostalno i kroz čitavu školsku godinu, a pomoć su mu bile i pripreme za natjecanja koje organizira MIOC. Pitamo ga i koliko mu je školovanje u MIOC-u pomoglo u razvijanju interesa za matematiku i fiziku ili ih je razvio još ranije.

- Uvijek sam bio zainteresiran za matematiku i fiziku, a posebno se taj interes razvio u 5./6. razredu osnovne škole kroz natjecanja, koja su me motivirala da istražujem gradivo izvan školskog programa. MIOC mi je pomogao da sam okružen ljudima sličnih interesa koji me motiviraju, kaže Filip.

Ne zaboravlja ni na pomoć svog mentora iz osnovne škole, Bože Kosora, koji ga je prije svega naučio ono osnovno – što uopće natjecanja traže od učenika i kako se za njih pripremati. Naš sugovornik je, inače, otprije trostruki viceprvak na matematici, na fizici i informatici od ranije ima treća mjesta, a prvak je i dvostruki viceprvak i na natjecanju u astronomiji. Uz to je dvaput osvojio srebro na Juniorskoj Balkanskoj Matematičkoj Olimpijadi.

Razmišlja o studiju na Cambridgeu

Kako se bliže upisi u srednje škole, a jedna od najpoželjnijih je upravo gimnazija koju i sam pohađa, zanimalo nas je i zašto je baš upisao ovu školu i kako na nju gleda sada kada je pred završetkom prvog razreda.

- Upisao sam MIOC prije svega zato što je škola koja dominira na natjecanjima iz matematike, fizike i informatike. Sada mogu reći da mi je društvo najbolja stvar u školi. Iako ljudi misle da je MIOC škola za 'čudake', uopće nije tako. Za one koji razmišljaju o upisu, ako vam je škola blizu, ne trebate previše razmišljati. Ako vam je daleko, uzmite u obzir put kao veliki faktor, kaže Filip.

Što se tiče studija, ima, kaže, dvojbe oko upisa prijediplomske razine i to između matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu ili matematičkog smjera na Cambridgeu. No, svakako bi nakon prijediplomskog volio otići na Cambridge i u budućnosti se baviti poslom koji uključuje puno matematike.

'Nastava je prilagođena prosječnom učeniku, a oni koji žele i mogu više često su prepušteni sami sebi'

Za kraj smo našem sugovorniku postavili pitanje koje postavljamo svim izvrsnim školarcima i studentima - što bi mijenjao u našem obrazovnom sustavu i ima li on sluha za ovako izvrsne učenike.

- Hrvatski obrazovni sustav nije najgori, ali ima puno prostora za napredak. Najveći problem koji vidim je to što sustav funkcionira po principu prosjeku, nastava je prilagođena prosječnom učeniku, a oni koji žele i mogu više često su prepušteni sami sebi. Ono što bih najviše volio promijeniti je upravo to, da se izvrsni učenici grupiraju zajedno, jer takvo okruženje potiče rast. Kada si okružen ljudima koji guraju granice, i ti ideš dalje. U mješovitim razredima tempo je sporiji i ambiciozniji učenici se često zaustave na razini koja im ne odgovara. Što se tiče sluha za izvrsne učenike, gotovo ga nema. Natjecanja postoje, ali sistemski škole rijetko imaju resurse ili volju da bi posebno radile s talentiranim učenicima. To više ovisi o pojedinom profesoru nego o sustavu kao cjelini, što nije dovoljno, zaključuje Filip.