Četvrtaši 'kiksali' na nacionalnim ispitima, iz ključnih predmeta nemaju ni 50 posto: Svaki treći pao sažetak

Predstavljeni su rezultati nacionalnih ispita za ovu školsku godinu, a u e-Dnevniku bit će vidljivi do kraja dana, a škole će ih moći vidjeti i prije, rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

Učenici četvrtih razreda pišu nacionalne ispite iz Hrvatskog, Matematike i Prirode i društva, a učenici osmih razreda iz osam predmeta. Za učenike četvrtih razreda izrađeno je 45 inačica ispita za tisak, od toga sedam redovitih ispita, a to su ispiti za Hrvatski i jezike nacionalnih manjina, Matematiku, Prirodu i društvu, 14 ispita prilagodbe te 24 inačica ispita prevedenih na jezik i pismo nacionalnih manjina. Za učenike osmih razreda izrađeno je čak 138 inačica ispita, 14 redovitih ispita, 28 inačica ispita prilagodbe te 96 inačica ispita prevedenih na jezik i pismo nacionalnih manjina.

- Mi smo rezultatima nacionalnih ispita postigli naše temeljne ciljeve kao ustanova koja na nacionalnoj razini treba napraviti monitoriku obrazovnog sustava, a usporedbe po godinama i predmetima su nepoželjne jer svake godine ispite piše druga generacija i naravno ispiti nisu isti. Ali što se tiče zadovoljstva, mogu govoriti učenici u odnosu na nacionalni prosjek i prosjek škole. Mogu govoriti učitelji u odnosu na prosjek škole ako ih je više i na nacionalni prosjek. I svaki osnivač može pratiti rezultate i ima vrlo zoran prikaz postignuća njihovih škola. Mala digresija, on se u pojedinim gradovima znatno razlikuje. Na primjer Grad Zagreb prošle je godine imao koje su imale riješenost do 75 posto, ali i ispod 30 posto, komentirao je rezultate Filipović.

Priroda i društvo ovaj put najbolje riješeni

Prosječna riješenost Hrvatskog jezika bila je 48 posto. Ukupno šest učenika riješilo je ispit 100 posto, a 19 učenika riješilo je ispit s 0 posto riješenosti. Prosječna riješenost prvog dijela ispita, Čitanje i Hrvatski jezik je 60 posto, a drugog dijela ispita zadatka pisanja je 50,6 posto, s time da je čak 12.369. učenika na zadatku pisanja ostvarilo 0 bodova.

- Osobito nas zabrinjava i čini svih ovih godina ne baš ravnodušnima je činjenica da imamo vrlo visok postotak učenika koji ne ispune osnovne zadatke na pisanom dijelu, a to znači nedovoljan broj riječi ili da nisu odgovorili na zadanu temu. Ove godine takvih je 37,5 posto. Nešto je bolje u odnosu na prošlu godinu kad ih je bilo 39,6 posto. Ovo je u svakom slučaju vrlo jasno upozorenje za sve u obrazovnom sustavu, da se svi u svojoj nadležnosti moramo pozabaviti tematikom zašto nam djeca četvrtog razreda još nemaju vještinu pisanja na razini na kojoj bi to bilo zadovoljavajuće. Da me se krivo ne shvati, ne prozivam institucije, ali od učiteljskih fakulteta do Agencije za odgoj i obrazovanje o ovom problemu sigurno treba se ozbiljnije pozabaviti, komentirao je Filipović rezultate iz Hrvatskog.

Cilj NCVVO-a je da rezultati budu što bliže 50 posto

Četvrtaši su ispit iz Matematike riješili malo gore nego Hrvatski, u prosjeku s 46 posto riješenosti. Ispit iz Prirode i društva, za razliku od prošle godine, kad je taj ispit bio najgore riješen, riješili su najbolje, u prosjeku s 53,2 posto riješenosti.

- Nama je cilj da riješenost ispita bude što bliže 50 posto. Jer time ćemo postići Gaussovu krivulju. Iz ovog se vrlo jasno vidi prirodna distribucija, a to znači da imamo dovoljan broj najlošijih i najboljih učenika, a fokus je na sredini gdje je najveća populacija učenika, komentirao je Filipović kako se ocjene iz nacionalnih ispita značajno razlikuju od zaključnih ocjena.

U ovoj analizi po prvi put su predstavljene razlike u tome kako su ispite riješile djevojčice, a kako dječaci. Razlike u Prirodi i društvu su prilično male, djevojčice su taj ispit riješile za 0,2 posto bolje. Matematiku su učenici riješili u prosjeku za 1,5 posto bolje, a djevojčice su Hrvatski napisali za čak 5,5 posto bolje od dječaka.

Prosječna riješenost za 4. razred | Foto: NCVVO

Rezultati za osme razrede

Učenici osmog razreda u prosjeku su najbolje riješili ispit iz Povijesti (60, 1 posto), a najgore ispite iz Fizike i Biologije (42,6 posto). Hrvatski jezik u prosjeku je riješen s 58,4 posto točnosti, Matematika s 45,9 posto, a Engleski 59,0 posto točnosti.

Njemački jezik učenici su riješili u prosjeku s 47,6 posto, a Francuski s 53,9 posto, iako ga je pisao samo 71 učenik. Ispit iz Kemije učenici su riješili bolje nego Fiziku i Biologiju, u prosjeku s 45 posto, a ispit iz Geografije s 46,1 posto točnosti.

Najveća razlika u riješenosti ispita između dječaka i djevojčica je u ispitu iz Francuskog, čak 18,9 posto u korist djevojčica, ali ga je pisalo daleko najmanje učenike te je stoga manje reprezentativan. Učenice su bolje napisale i ispit iz Njemačkog i to za u prosjeku 10,4 posto. Na ispitu iz Hrvatskog razlika među osmašima na temelju spola veća je nego četvrtašima, djevojčice su u prosjeku riješile ispit 9,8 posto bolje. Najmanje su razlike u Matematici i Fizici, koje su dječaci napisali za svega 0,1 posto bolje.

- Svake godine nakon ovog radimo psihometrijsku analizu ispita kojom dobivamo postotak riješenosti svakog zadatka i svi zadaci koji se pokažu da nemaju dobar koeficijent diskriminativnosti takvih zadataka više neće biti idućih godina. Na temelju analize prijašnjih ispita svake godine činimo sve da ispit budu kvalitetniji, naglasio je Filipović.

Prosječna riješenost za 8. razred | Foto: NCVVO

'Temeljni cilj je da dobijemo sliku obrazovnog sustava'

Na novinarsko pitanje o tome hoće li nacionalni ispiti uskoro postati kriterij za upis u srednje škole Filipović odgovara negativno.

- Svrhovitost nacionalnih ispita ne treba se dovesti u pitanje na temelju toga uzimaju li se oni kao kriterij za upis u srednje škole. Nama je temeljni cilj nacionalnih ispita da dobijemo sliku obrazovnog sustava i da svaki subjekt dobije povratnu informaciju koja će mu biti korisna. Učenici i roditelji na individualnoj razini, učitelji i škole na razini škole i na kraju osnivači obrazovna politika. Nacionalni ispiti stvorili su temeljite analitičke pretpostavke za nadogradnju postojećih kurikuluma i za vrlo jasne smjernici AZOO-u u kojim segmentima treba pružiti veću stručnu pomoć učiteljima, konkretno u ovom slučaju u pitanju su učenici 4. razreda i pitanje pisanog zadatka, a i učenika osmog razreda jer se to reflektira na državnoj maturi kad je u pitanju esej, komentirao je Filipović.

Moguća je promjena načina vrednovanja učenika od 1. do 4. razreda

Riječ je zatim preuzela ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva obrazovanja Vesna Šerepac koja je potvrdila da Vlada nema u planu uvođenje nacionalnih ispita kao kriteriju za upise srednjih škola ili neki model 'male mature', međutim nije htjela potvrditi da se to neće mijenjati unutar pet godina, jer to neće biti odluka samo Ministarstvo, već svih koji sudjeluju u kreiranju obrazovanje politike.

- MZOM će rezultate koji su prezentirani koristiti u kreiranju obrazovnih politika, naglašavajući ono što je bitno. Dakako MZOM u kreiranju novih kurikula, odnosno načina na koji će se određeni sadržaji vrednovati kod učenika. Sve ovo što je danas prezentirano bit će itekako poželjno i potrebno za korištenje u budućem periodu nakon analize svake odgojno-obrazovne institucije na razini RH kada govorimo o osnivačkim pravima i ono što i na koji način treba unaprijediti, ne samo po pisanju nacionalnih ispita, nego i o kreiranju stručnih, odnosno potrebnih usavršavanja, komentirala je Šerepac.

Najavila je i to da će se raditi novi školski kurikuli u kojima je moguća i promjena vrednovanja učenika od prvog do četvrtog razreda.

U izradi ispita sudjelovalo je ukupno 84 sastavljača, 23 za četvrte i 61 za osme razrede. Nacionalne ispite pisalo je ukupno 38.094 četvrtaka i 37.996 osmaša.