Pitali smo najbolje učenike što bi promijenili u školama: Ministar bi trebao čuti ove odgovore

Najprestižniju nagradu za učenice i učenike osnovnih i srednjih škola, Oskar znanja, u srijedu je primilo 484 vrijednih mladih ljudi. Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje za osvojeno 1. mjesto na državnoj razini natjecanja iz znanja, glazbe i plesa te za iznimna postignuća ostvarena na međunarodnim natjecanjima i olimpijadama.

Neki od njih otkrili su nam što bi promijenili u obrazovnom sustavu, što se u školi ne uči, a trebalo bi i koje bi pitanje postavili ministru znanosti, obrazovanja i mladih Radovanu Fuchsu. Učenik 8. razreda Osnovne škole Špansko Oranice Filip Brkičić priznanje je zaslužio zbog uspjeha iz područja kemije. U školi bi se, priča nam, trebalo učiti više praktičnih, životnih vještina. U višim razredima osnovne škole, smatra Filip, trebao bi postojati predmet kao što je bio domaćinstvo. Nešto gdje bi učenici naučili kako kuhati, zašiti rupu, ispeglati odjeću, upaliti mašinu...

Filip Brkičić | foto: srednja.hr

Mijenjali bi kriterije za upis srednje

- Od stvari koje bih promijenio, recimo kriterije vrednovanja za srednju školu te zaključivanje ocjena koje često zna biti nefer. Na primjer učenik koji ima prosjek 3,30 i onaj koji ima prosjek 2,40 imaju istu ocjenu. Što se tiče kriterija za upis srednje, neka ostanu ocjene, ali što se tiče nacionalnih ispita, to bih ili maknuo ili bih stavio da se vrednuju, da imaju smisla. Također bih promijenio kriterije dodatnih bodova, da recimo i učenici glazbenih škola, pošto pohađam i glazbenu školu, dobiju bar neke bodove. Kada bih ministru mogao postaviti jedno pitanje, pitao bih ga to - zašto učenici glazbenih škola ne ostvaruju dodatne bodove za upis srednje, zaključio je Filip.

Isto pitanje za ministra ima i učenik Toma Drmić. On je kao solist iz Glazbene škole Dugo Selo osvojio Oskara znanja za trubu u drugoj kategoriji, za nastup na 64. hrvatskom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa.

Toma Drmić | foto: srednja.hr

Jan Ridzak iz XV. gimnazije, zagrebačkog MIOC-a, priznanje je dobio za uspjehe ostvarene u robotici, a ministra bi upitao razmišlja li o reformi iz Informatike.

- Naravno da postoje stvari koje bi se trebale učiti u školi, a ne uče se. Ja mislim da je gradivo iz informatike koje učimo pomalo zastarjelo, pogotovo zbog dolaska umjetne inteligencije (AI). Mislim da bi nam trebala neka reforma iz informatike, da se AI više uvede u gradivo, smatra Jan.

Njegov brat blizanac Sven Ridzak, koji pohađa istu školu i osvojio je istu nagradu, smatra da bi učenici srednjih škola trebali imati mogućnost više se fokusirati na predmete koji ih zanimaju.

- Ministra bih pitao zašto je toliki fokus na svemu općenito, zašto se učenici ne mogu više fokusirati na ono što ih zapravo zanima. Od drugih promjena, manje fokusa bih stavio na prijemne ispite jer mnogi ljudi ne funkcioniraju dobro pod stresom, tih sat vremena odlučuje o cijeloj budućnosti, a zapravo čak i ako dijete ima znanja, možda ga ne može u tom trenutku pokazati, objašnjava Sven.

Sven Ridzak i Jan Ridzak | foto: srednja.hr

Žele se fokusirati na ono što ih zaista zanima, a ne na štrebanje

Da bi se učenici trebali moći opredijeliti za predmete koji ih više zanimaju smatra i Anton Ladović iz Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici. Oskara znanja dobio je za osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju iz Biologije.

- Volio bih da se može staviti manji fokus na neke predmete, da se učenik može opredijeliti koje predmete bi htio više učiti, a koje manje, da se ne moraju učenici zamarati s predmetima koji ih ne zanimaju kad upisuju u srednju. Ono što se ne uči, a trebalo bi, je definitivno financijska pismenost, a ministra bih pitao kako planira privući mlade da postanu nastavnici, otkrio je Anton.

Anton Ladović | foto: srednja.hr

Marko Tatarović iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga ovo je priznanje dobio zbog natjecanja iz logike, a volio bi da je u školi manje fokusa na štrebanju.

- Jako je veliki fokus na štrebanju stvari koje ću zaboraviti dan nakon testa i većinu njih itekako zaboravim dan nakon testa, iz svih predmeta. Mislim da bi se fokus trebao stavljati na znanja koja možeš primijeniti iznova i iznova zato što postoji neka logika iza njih, umjesto da učim random činjenice, na primjer ako učim povijest da učim bit događaja, njegov utjecaj, a ne da štrebam godine i imena napamet, jer ću ih zaboraviti. U školi se ne uče, a trebale bi stvari koje ti trebaju kako bi se znao snaći u životu nakon 18. godine ako ideš odseliti od kuće, na primjer zbog faksa, kaže Marko.

Markova školska kolegica Nika Šimunić, koja je Oskara znanja dobila iz povijesti, slaže se s njim, ali dodaje i da u školama nedostaje više svjetske povijesti.

- Mi se većinski baziramo na zapad ili Hrvatsku, a ostatak svijeta zagrebat ćete samo ako idete na natjecanje. Rijetko tko se zadubi u nešto drugo, a to je opće znanje, jer živimo u svijetu u kakvom živimo, vidimo što se sve danas događa, svima bi bilo korisno da se malo uputimo, navodi Nika.

U školi im nedostaje znanja o - financijama

Kaja Mandić iz iste škole dobitnica je dvaju Oskara znanja - za filozofiju i za istraživački rad iz povijesti. Ona smatra da bi se trebalo ranije početi poticati logičko razmišljanje.

- Možda onda uvođenje logike u ranije razrede jer mislim da svi gledaju na učenje kao da trebaju nešto naštrebati, a to nije nužno tako. Također, meni je najodbojniji pristup maturama jer puno učenika želi upisati FER ili PMF kojima zbilja nisu potrebni hrvatski i engleski i onda bi vjerojatno bilo realnije da samo svaki fakultet ima svoj prijemni koji ispituje znanja za njihovo područje, a ne da svi moraju učiti sve, kaže Kaja.

Kaja Mandić, Nika Šimunić i Marko Tatarović | foto: srednja.hr

Učenici Lovro Žigman iz V. gimnazije Zagreb koji je dobio dva Oskara znanja iz robotike i njegov prijatelj s robotike, također dobitnik priznanja Jan Vašak smatraju da bi se u školi trebalo više učiti o - financijama.

Lovro Žigman i Jan Vašak | foto: srednja.hr

Okupljenima su se obratili i čestitali im ministar Fuchs te ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković.

- Drage učenice i dragi učenici, vi svjedočite iznimnom potencijalu Hrvatske. Vaši uspjesi svjedoče snazi znanja, kreativnosti i inovativnosti. U vremenu brzih društvenih promjena, tehnološkog napretka i brojnih novih izazova, potvrđujete kako je znanje najvrjedniji kapital pojedinca i zajednice, rekla je Milković.

Ministar Fuchs je dodao da je obrazovanje najvrjednija investicija.

- Investirati u znanje je nešto što ne može biti promašena investicija, posebno ne može biti promašena investicija investirati u svoje znanje. Sigurno nije promašena investicija ako neka firma ili investira u znanje svojih zaposlenika, a ne može biti promašena investicija ni kada država, Vlada investira u obrazovanje, poručio je Fuchs.

Više fotografija možete pronaći u našoj fotogaleriji u nastavku, a imena svih dobitnika na ovoj poveznici.