Lovro Žigman i Jan Vašak, Filip Brkičić | foto: srednja.hr
Na ovogodišnjoj dodjeli Oskara znanja učenike smo upitali da nam otkriju svoje omiljene metode učenja. Neki se jednostavno - 'nadaju najboljem'.
Koje metode učenja u školi koriste učenici dobitnici Oskara znanja, najprestižnije nagrade za učenice i učenike osnovnih i srednjih škola, provjerili smo na ovogodišnjoj dodjeli ove srijede. Riječ je o priznanju koje se dodjeljuje za osvojeno 1. mjesto na državnoj razini natjecanja iz znanja, glazbe i plesa te za iznimna postignuća ostvarena na međunarodnim natjecanjima i olimpijadama.
Učenje po pjesmici
Državni prvak u natjecanju iz Biologije Anton Ladović iz Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici priznaje nam da je 'kampanjac' za predmete koji ga ne zanimaju, ali kad je riječ o onima koje voli, učenje je puno aktivnije.
- Zanimaju me, na primjer, kemija i biologija, pa ih dosta pratim već na nastavi, ispitujem što me zanima, aktivan sam. Ove neke druge stvari, tipa ako su više štreberske i ako se teže pamte, učim po nekoj pjesmici. Na primjer kad sam imao latinski jezik nastavke sam učio na taj način, objašnjava Anton.
Jan Ridzak iz zagrebačkog MIOC-a, XV. gimnazije, Oskara znanja dobio je za uspjehe ostvarene u robotici. Školsko gradivo koje treba usvojiti prvi dan samo pročita, a potom sve ponavlja i sam sebe ispituje dok sve ne 'sjedne' na svoje. Njegov brat blizanac Sven Ridzak, također učenik XV. gimnazije koji ostvaruje uspjehe u robotici, kaže da je i on ranije učio tako, ali sada ima novu metodu.
- U zadnje vrijeme koristim AI-jeve, recimo Astra AI ili Cloud, kako bi mi složili neku skriptu ili bolje objasnili neko gradivo. Često imamo unaprijed napisane skripte, ali onda napravim da mi AI bolje objasni i tako mi je zapravo bolje učiti. Sve uspije objasniti, navodi Sven.
Filip Brkičić, učenik završnog razreda Osnovne škole Špansko Oranice, priznanje je dobio iz područja kemije, a jednu omiljenu metodu učenja - nema. Ipak, najčešće poseže za klasičnim ispisivanjem gradiva na papir jer se, kaže, ručnim pisanjem najbolje uči. Tu metodu koristi i Nika Šimunić iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, koja je Oskara znanja dobila iz povijesti.
- Ja većinski ispisujem bilješke koje nikad u životu ne iskoristim, samo da ruka nešto piše. Ali ja sam jako multitasker, najbolje ću naučiti ako sa strane 'gledam' odnosno slušam bilo koji film koji sam gledala već sto puta, da moj mozak bude naviknut, i uz neku klasičnu glazbu, pojašnjava Nika.
Kaja Mandić iz iste škole, dobitnica dvaju Oskara znanja - za filozofiju i za istraživački rad iz povijesti, također uči zapisivanjem bilješki. S druge strane, njihov kolega Marko Tatarović, koji je Oskara znanja dobio zbog natjecanja iz logike, s tom se metodom učenja ne slaže.
- Metoda učenja ovisi o predmetu. Najbolje je samo uzeti ono što trebaš naučiti i krenuti s ispitivanje samog sebe. Mislim da je zapisivanje stvari beskorisno jer sve već imaš zapisano, smatra Marko.
Dobitnik Oskara znanja iz područja robotike Jan Vašak, učenik Prve gimnazije Varaždin, uzda se u podcrtavanje i pisanje bilješki te se potom 'nada najboljem'. Lovro Žigman iz V. gimnazije Zagreb, dobitnik dvaju Oskara znanja iz robotike, također podcrtava važno gradivo i ponavlja ga sve dok sve ne zapamti. Učenici XV. gimnazije Luciji Ančić, koja je ovo priznanje dobila za debatu, omiljena metoda učenja je preko različitih aplikacija i uz pomoć kvizova.