Učenici ovih škola generacijama 'rasturaju' na nacionalnim ispitima: 'Ne postoje dodatne pripreme'

Brojni učenici diljem Hrvatske 'kiksali' su na nacionalnim ispitima, ali neke su škole i ove godine 'rasturile' i ostvarile zavidne rezultate. Iznadprosječnim rezultatima tako se mogu pohvaliti dvije zagrebačke škole s čijim smo ravnateljicama, ali i učiteljicama razgovarali - Osnovna škola Rapska i Osnovna škola Mladost. Njihovi rezultati nisu samo puka slučajnost, već se ponavljaju iz godine u godinu.

Ne provode dodatne pripreme za nacionalne ispite

Ravnateljica OŠ Mladost Mihaela Bajamić navodi da su učenici škole i ove godine postigli iznadprosječne rezultate na nacionalnim ispitima (NI) iz gotovo svih predmeta, i to gledajući i nacionalnu razinu i razinu Grada Zagreba. Ravnateljica smatra da je riječ o rezultatu kontinuiranog rada učitelja u razrednoj i u predmetnoj nastavi.

- Trud koji učitelji svakodnevno ulažu, metode poučavanja kao i njihov rad tijekom cijele nastavne godine prepoznaje se i u rezultatima ispita. Teško je nekoga posebno izdvojiti, ali mogu primijetiti da rezultati iz predmeta geografije i fizike drže kontinuitet iznadprosječnih rezultata. S obzirom na to da rezultati nacionalnih ispita ne utječu niti na zaključnu ocjenu niti na upise, već su isključivo pokazatelj cjelokupnog kontinuiranog rada i usvojenosti sadržaja pojedinih predmeta, učenici se za njih ne pripremaju dodatno. Pojedini učenici ih zbog tog razloga i vrlo neozbiljno shvaćaju, što nikako ne pridonosi objektivnim rezultatima, objašnjava Bajamić.

Da dodatne pripreme ne postoje potvrđuje nam i učiteljica geografije Božica Curić. Ona na početku osmog razreda svojim učenicima najavi da će u drugom polugodištu pisati nacionalni ispit iz geografije. Potom ih uputi na stranicu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) kako bi pregledali Vodič kroz sadržaj i strukturu NI te Prilog Vodiču kroz sadržaj i strukturu NI i upoznali se s konceptom i primjerima zadataka na NI. Osmaši su ostvarili prosječnu riješenost ispita geografije od 57,02 posto, dok je nacionalni prosjek 46,07 posto, a prosjek na razini osnivača 50,31 posto.

'Rade' samo na otklanjanju straha i stresa od pisanja nacionalnih ispita

- Na nastavnom satu zajedno s učenicima proanaliziram geografske sadržaje Vodiča kroz sadržaj i strukturu NI. Cilj je navedenoga da učenici uoče kako su zadaci na NI slični zadacima koje rješavaju na satovima geografije te da im se otkloni ili smanji strah i stres od pisanja NI i kako bi učenici povećali samopouzdanje u svoje sposobnosti. Također im na Teams priložim pripremljene strukturirane obrazovne materijale, nakladne kuće Školska knjiga, kako bi se prisjetili svih važnih nastavnih sadržaja, objašnjava Curić.

Dodaje da je zadatak učitelja geografije osposobiti učenike za primjenu stečenih znanja i vještina te samostalno rješavanje problema razmišljanjem i strategijskim učenjem.

- To je moguće, a onda i vidljivo kod rješavanja zadataka na NI, ako je poučavanje pojedinih geografskih vještina - prikupljanje i analiza podataka, izrada grafikona, dijagrama i slično - učestalo u redovnoj nastavi geografije. Tome treba pridodati i motivaciju te zalaganje učenika, njihovu samostalnost, ali ne manje važnu i pripremu učitelja za nastavu u kojoj se primjenjuju različiti nastavni oblici i metode rada, nastavna sredstva i pomagala, korelacija i aktualizacija. Vrlo su važne i povratne informacije učeniku te podrška u radu. Ukoliko se primjenjuje navedeno nema potrebe za dodatnim pripremama učenika za nacionalne ispite. Iako pružaju uvid u uspješnost rada te se koriste za samoanalizu, samovrednovanje i unaprjeđivanje rada škola, učenici znaju da su rezultati NI povratna informacija - učenicima i roditeljima, školi, osnivaču, AZOO-u i MZOM-u - te dio njih zbog navedenog neozbiljno pristupa pisanju NI, zaključuje Curić.

'Kažem svakoj generaciji da i od njih očekujem jednako jer znam da mogu'

Učiteljica fizike i informatike Monika Smojver pak kaže da njezini učenici, bez obzira na to što u sedmi razred uvijek stignu prestrašeni jer od petog razreda slušaju rečenice poput 'vidjet ćeš kako je kad dođeš u sedmi', zavole i vole fiziku bez obzira na ocjenu. Osmaši ove škole ostvarili su prosječnu riješenost ispita fizike od 56,65 posto, dok je nacionalni prosjek 42,60 posto, a prosjek na razini osnivača 49,72 posto.

- Obožavaju pokuse i grupni rad pa to maksimalno koristim u nastavi. Zatim zadatci, zadatci, pa opet zadatci i redovito imaju domaće zadaće. Već znaju, kad ja pred kraj sata kažem 'dz', oni dovrše 'rb', 'str'. Nema uspjeha bez vježbanja! Prije Nacionalnih ispita prođem s njima sve formule, mjerne oznake veličina i mjernih jedinica. I kako smo stalno iznad prosjeka, kažem svakoj generaciji da i od njih očekujem jednako jer znam da mogu. I nekako me uvijek ugodno iznenade. Nema neke čarobne formule za uspjeh, sve je to all in one - koliko sebe daješ, barem toliko dobiješ nazad. A oni to prepoznaju, poručuje Smojver.

OŠ Rapska nadmašila sva očekivanja

Ravnateljica OŠ Rapska Diana Dujmović priznaje nam da su ovogodišnji rezultati nacionalnih ispita njezine škole nadmašili sva njihova očekivanja. Kako kaže, njihovi su učenici na nacionalnim ispitima i prethodnih godina ostvarivali rezultate iznad nacionalnog prosjeka, a većinom i iznad prosjeka Grada Zagreba kao osnivača. Međutim, ove godine ostvarili su značajno bolje rezultate nego ranije te su u većini predmeta osjetno iznad i nacionalnog i zagrebačkog prosjeka.

- Zbog toga smo u školi svi bili iznimno zadovoljni, ali i ugodno iznenađeni. Upravo nas je taj uspjeh potaknuo da na sjednicama Učiteljskog vijeća i stručnih aktiva dodatno analiziramo rezultate i pokušamo utvrditi koji su čimbenici pridonijeli ovako velikom napretku. Rezultat na koji sam osobno najponosnija ove godine jest rezultat iz povijesti. Naši su učenici ostvarili prosječnu riješenost ispita od 73 posto, dok je nacionalni prosjek iznosio 60 posto, a prosjek Grada Zagreba 64 posto. Iako to nije predmet u kojem smo ostvarili apsolutno najbolji rezultat - taj je rezultat postignut u fizici - povijest predstavlja naš najveći iskorak u odnosu na prethodnu godinu. Naime, prošle godine prosječna riješenost ispita iz povijesti iznosila je 61 posto, što je bilo gotovo identično nacionalnom prosjeku te čak ispod prosjeka Grada Zagreba. Ovogodišnji rezultat pokazuje izniman napredak i potvrđuje da su učenici, ali i učitelji, uložili velik trud koji je dao konkretne rezultate, objašnjava Dujmović.

Kontinuirano 'rasturaju' fiziku

Dodaje da iz fizike godinama kontinuirano imaju najbolji rezultat, i to u sva tri razredna odjeljenja, što pripisuje izvanrednom radu učiteljice Elvire Sunare.

- Prošle godine je rezultat OŠ Rapska iz NI bio 80 posto riješenosti dok je nacionalni prosjek bio 52 posto. I ove godine razlika između OŠ Rapska i nacionalnog postotka je čak 34 posto! Prosjek Grada Zagreba je 49 posto, a naših učenika 76 posto! Takvi nas rezultati vesele, ali ih prije svega vidimo kao poticaj za daljnji razvoj i unaprjeđenje kvalitete nastave. Oni potvrđuju da sustavan rad, visoka očekivanja i suradnja učenika, učitelja i roditelja mogu dovesti do značajnih pomaka u postignućima učenika, ističe Dujmović.

Ovakav uspjeh učenika ne promatra kao rezultat pojedinačnog rada ili jednog čimbenika, nego kao rezultat sustavnog timskog rada svih djelatnika škole tijekom niza godina.

- Naši učenici već nekoliko godina ostvaruju iznadprosječne rezultate, a uvjerena sam da je to izravan pokazatelj predanosti i profesionalnosti naših učitelja. Dosljednost je možda najvažnija stavka u radu s učenicima, a najbolji rezultati dolaze upravo od učitelja koji organizirano rade svoj posao.  Kao ravnateljica svoju ulogu vidim prvenstveno u stvaranju uvjeta u kojima učitelji mogu kvalitetno raditi svoj posao. Kada učitelji imaju osigurane osnovne uvjete za rad, potrebne materijale, tehničku podršku i osjećaj profesionalne sigurnosti, mogu se u potpunosti posvetiti onome što je najvažnije - učenicima i nastavi. Učitelj ne bi trebao razmišljati o tome ima li dovoljno papira za kopiranje, radi li internetska mreža ili hoće li vlastitim sredstvima financirati nagradu za učenika. Moj je zadatak osigurati da se takvim pitanjima ne moraju baviti, naglašava Dujmović.

'Nacionalni ispiti pružaju objektivniju sliku postignuća'

Naravno, svaka generacija učenika je drugačija, dodaje ova ravnateljica, kao što su različiti i razredni odjeli. Zbog toga nije uvijek moguće povlačiti izravne usporedbe među razredima ili pripisivati rezultate isključivo jednom učitelju ili jednom pristupu. Međutim, ono što su ove godine jasno primijetili jest da su učenici nacionalnim ispitima pristupili ozbiljno i odgovorno.

- Vjerujem da je tome pridonio kontinuiran rad učitelja na razvijanju samostalnosti učenika, njihove sposobnosti samovrednovanja i razumijevanja vlastitog napretka. Učenici su bili svjesni zašto pišu nacionalne ispite i što iz njihovih rezultata mogu naučiti o sebi. Upravo u tome vidim jednu od najvećih vrijednosti nacionalnih ispita - oni učenicima, ali i njihovim roditeljima, pružaju objektivniju sliku postignuća koja nije izravno povezana s ocjenjivanjem u pojedinom razredu ili školi. Takav pristup potiče razvoj odgovornosti prema vlastitom učenju i pomaže učenicima da bolje razumiju svoje snage, ali i područja u kojima mogu dodatno napredovati, kaže Dujmović.