Učitelji Biologije i Fizike otvoreno o nacionalnim ispitima: 'Moji učenici se nisu pripremali ni minute'

Početkom lipnja objavljeni su rezultati ovogodišnjih nacionalnih ispita. Za razliku od prošle godine, kad su osmaši najviše problema imali s Matematikom, ove su godine najlošije riješili Biologiju i Fiziku. Prosječna riješenost za oba predmeta bila je 42,6 posto.

Osmaši su ispit iz Biologije ove godine riješili znatno lošije nego prošle, kad je prosječna riješenost bila visokih 62 posto. I ispit iz Fizike riješili su značajno lošije, s 52,4 posto u prosjeku 2025. godine na 42,6 posto 2026. godine. Ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović na konferenciji za medije početkom lipnja pojasnio je da sastavljači pitanja nastoje da testovi budu takvi da daju rezultate koji odgovaraju raspodjeli Gaussove krivulje, pa se iz godine u godinu mijenja i težina testova.

'Svakako zaslužuje pažnju i može se smatrati zabrinjavajućim'

Nakon objave rezultata kontaktirali smo nekolicinu učitelja Biologije i Fizike čiji su učenici osmih razreda bili visoko plasirani na ovogodišnjim državnim natjecanjima iz tih predmeta. Među njima ne postoji konsenzus oko toga imaju li nacionalni ispiti smisla, međutim smatraju da ne treba donositi ishitrene zaključke što se tiče težine ispita ili kurikuluma predmeta.

- Postotak od 42,6 posto svakako zaslužuje pažnju i može se smatrati zabrinjavajućim, osobito ako ga promatramo kroz uobičajene kriterije vrednovanja. Međutim, sam rezultat nije dovoljan za donošenje zaključaka o kvaliteti nastave ili znanju učenika. Ako ispit u većoj mjeri provjerava primjenu znanja, analizu podataka i zaključivanje, niža riješenost ne mora nužno značiti da učenici ne posjeduju temeljna znanja. Smatram da nacionalni ispiti prije svega pokazuju koliko su učenici sposobni primijeniti naučeno u novim situacijama, a ne samo reproducirati činjenice, izjavila je učiteljica Biologije Tanja Prigorec iz Osnovne škole Sesvetska Sela.

Posebno je zahtijevan dio koji traži primjenu znanja

Ona smatra da ovogodišnji nacionalni ispit iz Biologije nije bio pretjerano težak, međutim vjeruje da bi učenici drugačije odgovorili na to pitanje. Dodaje da je osmašima posebno zahtjevan dio ispita koji traži primjenu znanja, analizu podataka, interpretaciju grafičkih prikaza, povezivanje različitih bioloških koncepata i donošenje zaključaka u novim situacijama.

- Kroz redovnu nastavu nastojimo razvijati upravo te vještine te učenike osvijestiti da se biologija ne svodi na usvajanje činjenica, već na razumijevanje prirodnih procesa i sposobnost primjene znanja. Upravo su zadaci viših kognitivnih razina u pravilu najizazovniji većini učenika, komentira učiteljica Prigorec.

Smatra da je važno dodatno jačanje prirodoslovne pismenosti i istraživačkog pristupa

Njezini učenici u školi se nisu posebno pripremali za nacionalni ispit jer je ideja da je ispit provjera znanja stečenog redovnom nastavom. Kaže nam da su učenici OŠ Sesvetska Sela ostvarili prosječne rezultate u skladu s očekivanjima, a najviše su poteškoća imali u zadacima koji su zahtijevali složenije zaključivanje i povezivanje različitih nastavnih sadržaja.

- Ne bih na temelju jedne generacije ili jednog rezultata zaključivala da su potrebne značajne promjene kurikuluma. Nacionalni ispiti mogu ukazati na područja u kojima učenici pokazuju slabije razumijevanje te mogu poslužiti kao vrijedan alat za unaprjeđenje nastave. Ono što pritom smatram važnim jest dodatno jačanje prirodoslovne pismenosti, istraživačkog pristupa učenju te razvoj vještina analize i zaključivanja, što je u skladu sa suvremenim obrazovnim trendovima, komentira učiteljica Prigorec.

Nacionalni ispiti kao mjerilo za usporedbu

Što se tiče opravdanosti provedbe nacionalnih ispita, Prigorec je istaknula argumente koje obično navodi i NCVVO, a to su pružanje objektivnog uvida u postignuća učenika na nacionalnoj razini, usmjeravanje obrazovnog sustava prema područjima koja 'štekaju' te usporedba škola i učitelja na temelju vlastitih rezultata s nacionalnim pokazateljima. Međutim, njihova provedba ima svoju cijenu, i to ne samo u novcu.

- Kod većine učenika primijetila sam određenu razinu stresa, prvenstveno zbog neizvjesnosti i činjenice da se radi o ispitu koji se provodi na nacionalnoj razini. Međutim, taj stres uglavnom nije bio izražen kao kod ispita koji izravno utječu na zaključne ocjene ili upis u srednju školu, dodaje učiteljica Prigorec.

'Ovaj kurikulum ima dobru ideju'

Karlo Popović, učitelj Biologije iz Osnovne škole Izidora Kršnjavoga smatra da rezultati ukazuju na to da je potrebna promjena kurikuluma. Naglašava da je problem što na kraju osmog razreda učenici, primjerice, ne znaju reći puno toga o gljivama ili bakterijama.

- Ovaj kurikulum ima dobru ideju, a to je komparativno učenje pojedinih organskih sustava. To znači da se, recimo, dišni sustav najprije izučava kod čovjeka, zatim kod životinja te kod biljaka, gljiva, algi i ostalih skupina organizama. Međutim, u ovakvom kurikulumu teže je ugurati neke sadržaje koje bi bilo korisno proći s učenicima, komentira Popović.

Veliki problem motivacije

Ipak, kao veći problem ističe motivaciju učenika. Kaže da su oni, kad prvi put čuju za nacionalne ispite, uplašeni jer misle da utječu na zaključne ocjene ili upis u srednje škole, pa ih učitelji prvo moraju rješavati tog pritiska.

- Kad učenici shvate da nacionalni ispiti nisu bitni za njihovu budućnost, onda im pristupaju puno ležernije. Većina njih neće se puno prisjetiti nečega što su učili prije nekoliko mjeseci, a kamoli u sedmom razredu. Iz tog razloga smatram da bi rezultati bili mnogo bolji kad bi učenici znali da nacionalni ispiti na neki način utječu na njihovu budućnost, smatra učitelj Popović.

'Učenici teško usvajaju neke osnovne stvari'

Kod njega u školi ove su godine rezultati učenika vidljivo lošiji, iako su i dalje, kako nam kaže, iznad nacionalnog prosjeka i oko 7 do 8 posto iznad prosjeka osnivača. Prošle je godine oko pet učenika u školi ostvarilo više od 90 posto na nacionalnom ispitu iz Biologije. Ove godine u školi je šestero učenika išlo na županijsko natjecanje, a jedna učenica prošla je i na državno. Od njih šest, samo je ona nacionalni ispit riješila s više od 90 posto.

- Generalno, učenici teško usvajaju neke osnovne stvari (npr. da kit ne diše škrgama, da pauk nije kukac itd.), ali nisam ni sam siguran smatram li to zabrinjavajućim. Prije bih rekao da mi je tužno što učenici ponekad ne usvoje neka znanja povezana s prirodom, s obzirom na to da smo i mi dio nje, kaže nam učitelj Popović.

'Rezultati nacionalnih ispita mi zapravo ne govore puno'

Učenicima prije nacionalnih ispita napominje da oni ne utječu na upis u srednju školu jer ih to zabrinjava, ali im napomene i da daju sve od sebe. Prije nacionalnog ispita podijeli im radne listiće za ponavljanje gradiva sedmog i dijela osmog razreda te im pošalje poveznicu s primjerima zadataka s nacionalnih ispita.

Kao i kod učiteljice Prigorec, i njegovi učenici imaju najviše problema sa zadacima primjene znanja i rješavanja problema, što je i očekivano. Kaže nam da njegovi učenici govore da sastavlja najteže ispite jer i inače potiče učenike da rješavaju puno logičkih zadataka, a manje očekuje 'štrebanje' definicija. Dodaje da znanje treba umrežiti i povezati jer tako najbolje ostaje zapamćeno, međutim priznaje da nacionalni ispiti nisu idealno mjerilo tog znanja.

- Rezultati nacionalnih ispita mi zapravo ne govore puno. Svi znaju da ocjena nije objektivno mjerilo stvarnog znanja. Moguće je da je netko od učenika tu noć lošije spavao pa je imao slabiju koncentraciju, moguće je da se ispit više fokusirao na neke dijelove koje je učenik slabije usvojio, moguće je da uopće nisu puno pažnje posvetili ispitu jer imaju drugih obveza... S obzirom na to da nacionalnom ispitu iz Biologije ne pristupaju potpuno ozbiljno, teško je procijeniti kakvo je njihovo stvarno znanje. Nacionalni prosjek govori mi da je biologija kao znanost dosta zahtjevna za učenike i smatram da društvo u našoj državi ne radi dovoljno na popularizaciji i približavanju znanosti učenicima. Ta činjenica me ljuti jer smatram da bismo bolje brinuli i o sebi i o prirodi kad bismo svi pristupali znanosti s više elana i interesa, zaključio je Karlo Popović.

'Rezultat toga kako se ministarstvo i društvo postavilo'

Još stroži stav o nacionalnim ispitima od njega ima učitelj Fizike Danijel Pranić, koji predaje u dvije osnovne škole, OŠ 22. lipnja u Sisku i I. OŠ Petrinja. Po njegovu sudu, unatoč lošoj riješenosti, ispit iz Fizike nije bio naročito težak. Kaže da je bilo zahtjevnijih zadataka, ali da je čitav test bio uravnotežen te da bi ga on možda čak i otežao.

- Rezultati nacionalnih ispita nisu posljedica strukture ispita niti pripremljenosti učenika za ispite, nego su rezultat toga kako su se resorno ministarstvo i društvo postavili prema nacionalnim ispitima. Što mi želimo od nacionalnih ispita? To je glavno pitanje, komentira Pranić.

'Rezultati ispita mogu samo pokazati kolika je razina prisjećanja'

Otvoreno priznaje da njegovi učenici ni minutu nisu proveli pripremajući se za nacionalne ispite jer to, po njemu, nema smisla. Rezultati su shodno tome malo ispod državnog prosjeka, ali kaže da je to u skladu s njegovim očekivanjima jer se učenici nisu naročito pripremali i jer je sadašnja generacija osmaša nešto slabija u odnosu na prethodne.

- Kurikulum predmeta Fizika je zadovoljavajući. Ima problema, ali i dobrih strana. Međutim, izvući zaključak da je kurikulum kriv za rezultate bilo bi potpuno pogrešno. Učenici se uglavnom ne pripremaju, pa smatram da rezultati ispita mogu samo pokazati kolika je razina prisjećanja učenika na gradivo koje su obrađivali tijekom sedmog razreda i prvog polugodišta osmog razreda. Kada nacionalni ispiti budu relevantni za bilo što, tada će ih i učenici i učitelji ozbiljnije shvatiti i tek nakon toga možemo razgovarati o rezultatima i pokazateljima ispita, čvrstog je stava Pranić.

'Određeni broj ispita učenici predaju potpuno prazne'

Kaže da u ovakvoj formi nacionalni ispiti nemaju bitnu ulogu u školstvu. Priča nam da je u razgovoru s kolegama stekao dojam da nitko nije zadovoljan ovim načinom provedbe ispita.

- Ovako organizirani i provedeni ispiti samo su teret svima nama u školama. Učenici pišu osam ispita u 17 dana. Pa tko može očekivati od učenika dobre rezultate? Također, određeni broj ispita iz Fizike i ostalih predmeta učenici predaju potpuno prazne, što smanjuje ukupni dojam o rezultatima ispita. Mislim da se 'mudre glave' trebaju zbrojiti i smisliti drugačiji model nacionalnih ispita ako želimo dati svrhu tim ispitima, komentira Pranić.

Učitelj predlaže da se piše manje ispita

Predlaže i promjenu prema kojoj bi se predmeti koje učenici pohađaju od petog razreda pisali u prvom polugodištu, a Fizika, Kemija i Biologija u drugom polugodištu, jer bi se tako rasteretili učenici. Kao drugu opciju predlaže smanjenje broja ispita u osmom razredu na pet ili manje.

- U ovakvoj formi i načinu provedbe nacionalni ispiti nemaju bitnu svrhu te ih stoga tako treba i promatrati. Možda bismo mogli govoriti o provjeri koliko je toga ostalo u dugoročnom pamćenju učenika koji pišu testove bez ponavljanja i vježbanja, zaključuje Pranić.