Studenti s mora parkirali aute iza doma, maloljetnici im počupali retrovizore: Oglasila se i policija

Novo uništavanje automobila studenata. Prema riječima svjedokinje, grupa od 10-ak mladića srednjoškolskog uzrasta, maloljetnika, u noći s petka na subotu, s 26. na 27. lipnja oko 22 sata, iščupala je retrovizore s nekoliko automobila parkiranih kod zagrebačkog Studentskog doma Stjepan Radić. Točnije, na Horvaćanskom zavoju. Riječ je o automobilima 'morskih' registracijskih oznaka - Split, Zadar, Pula.

Policijsku upravu zagrebačku (PU zagrebačka) upitali smo jesu li zaprimili koju prijavu povezanu s ovim slučajem. Kažu nam da su u lipnju zaprimili dvije prijave o počinjenom kaznenom djelu Oštećenje tuđe stvari u ulici Horvaćanski zavoj, a prilikom kojeg je nepoznati počinitelj na dva parkirana vozila oštetio retrovizore. Kriminalističko istraživanje s ciljem pronalaska nepoznatog počinitelja, dodaju, i dalje je u tijeku, dok su izvidi kaznenih djela tajni.

Uništavanje automobila studenata: Moćni akteri su uzori, no nažalost ne i dobri uzori

Nije ovo prvi put da se u blizini ovog studentskog doma uništavaju osobna vozila studenata s mora. Barem jednom godišnje netko im otuđi registracijske oznake ili im na druge načine uništi osobno vozilo. O tom 'fenomenu' razgovaramo s Krešimirom Krolom s Odjela za sociologiju Sveučilište u Zadru. Više je, kaže, mogućih razloga zašto mladi ljudi imaju potrebu za ovakvim pothvatima.

- No s obzirom na to da su mete bile uglavnom registracije iz dvije regije, Istra i Dalmacija, jasno je kako je glavni motiv vrlo vjerojatno vezan uz navijačke animozitete i rituale nasilja. Ono što je, međutim, zanimljivo u cijeloj priči jest što već neko vrijeme postoji nepisano pravilo ili kodeks da se ne dira imovina ili osobe koje nisu eksplicitno povezane uz (ultras) navijačke skupine. Je li ovdje riječ o nekoj vrsti 'iskakanja' iz takvih pravila gdje glavnu riječ onda vodi kvartovska dinamika i hijerarhija, teško je reći. Također, sasvim je moguće da ovo nije izolirani incident već da su stalno prisutni u većem ili manjem intenzitetu, bez obzira na 'sporazume' unutar ultras subkulture, objašnjava Krolo.

Eskalacija različitih oblika nasilja među mladima, dodaje Krolo, često je odraz drugih strukturnih kriza i kontradikcija. Navodi da jedan od čimbenika koji svakako doprinosi, ako ne eskalaciji, onda normalizaciji nasilničkog ponašanja, dolazi sa strane onih društvenih struktura i aktera koji imaju najveću moć u društvu. Bez obzira na to je li ona politička, simbolička, ekonomska, socijalna ili neka druga.

- Ako prolazi nametljivo i nasilničko ponašanje na višim razinama, ako se normalizira kriminal, korupcija i pljačka te ako se normalizira dehumaniziranje ideoloških i političkih neistomišljenika, ili ako se dehumanizira te širi netrpeljivost prema identitetskim obilježjima (vjerskim, rasnim, etničkim, rodnim, seksualnim ili u ovom slučaju regionalnim), onda je iluzorno očekivati od mladih da se ponašaju drugačije od onoga kako su postavljene dominantne vrijednosti i norme u društvu. Pridodajte ovome sve veći manjak mogućnosti da se riješe temeljni egzistencijalni izazovi poput stalnog radnog mjesta, stambenog pitanja te slobodnog vremena, dobijete potentni koktel ili 'savršenu oluju' društvenih čimbenika u kojoj nasilje postaje jedini jezik komunikacije ili jedini način da se privremeno oslobode frustracija, upozorava Krolo.

Jesu li zakazali roditelji?

Na pitanje može li se u ovakvim situacijama kriviti roditelje i njihov odgoj djece, ovaj profesor odgovora - 'naravno da može, ipak je riječ o primarnoj socijalizaciji, no i tu postoje ograničenja'.

- Jer se odgoj može uzeti kao relevantan čimbenik ako gledate izolirane ili pojedinačne incidente. Međutim, ako govorimo o skupinama (grupama) onda obiteljski odgoj nije dovoljno potentan razlog koji cijele grupe, zajednice ili društva gura u različite oblike ili spirale nasilja i nasilnog ponašanja. Možete napraviti sve što ste mogli kao roditelj, ali sekundarna socijalizacija i internalizacija normi i vrijednosti šireg društvenog polja često može značiti i prihvaćanje rituala koji odskaču od obiteljskih vrijednosti. Tim više što se u vršnjačkim grupama upravo traga za sekundarnim identitetom pa je potreba pripadanja grupi koja nije (samo) obiteljska važan nastavak daljnje socijalizacije. Jedan dio socioloških teorija upravo gleda i na ulične bande kao odraz statusne frustracije ako, primjerice, mladi dolaze iz istog društvenog miljea, odnosno ako dijele isti klasni položaj u društvu. Potraga za 'frkom' je onda jedan od mehanizama gdje se uspostavlja interna grupna solidarnost, ali i način na koji se (ne)svjesno manifestira i frustracija vlastitim društvenim položajem, zaključuje Krolo.

Policija objašnjava što činiti ako vam se dogodi slično

Iz PU zagrebačke pak kažu da građani kojima je namjernim djelovanjem drugih osoba oštećeno vozilo o tome trebaju odmah po uočavanju oštećenja putem telefona pozivom na broj 192 ili 112 zatražiti intervenciju policijskih službenika. Poželjno je, objašnjavaju, da građani ne mijenjaju mjesto događaja, odnosno da ne preparkiravaju vozilo ili da ne ulaze u njega do dolaska policijskih službenika na mjesto događaja.

- Prilikom postupanja na mjestu događaja policijski službenici će sukladno dostupnim tragovima te ostalim informacija koje će prikupiti (razgovor sa svjedocima, uvid u dostupne snimke video nadzora i slično) utvrditi radi li se o prometnoj nezgodi (oštećenje od strane drugog vozila u pokretu uslijed kršenja prometnih propisa) ili kaznenom djelu Oštećenje tuđe stvari, sukladno čemu će ovisiti nastavak daljnjeg postupanja. U slučaju da se radi o prometnoj nezgodi progon protiv počinitelja pokreću policijski službenici po službenoj dužnosti. Ukoliko se radi o počinjenju kaznenog djela Oštećenje tuđe stvari kazneni progon se pokreće u trenutku kada oštećena osoba podnese prijedlog za progon kaznenog djela sukladno odredbama čl. 245 Kaznenog zakona Republike Hrvatske, pojašnjavaju iz PU zagrebačke.

Ulica u potpunom mraku

Kazne su propisane zakonom za svaki pojedini slučaj, a mogu biti novčana kazna ili kazna zatvora te se donose pojedinačno za svaki pojedini slučaj, bilo u prekršajnom ili kaznenom postupku.

- Nadoknada štete nastala na oštećenoj imovini ili vozilu može se potraživati od osiguravajućeg društva u slučaju da je s istim sklopljena polica osiguranja od nesretnog slučaja, dok se u slučaju utvrđivanja identiteta počinitelja šteta može potraživati od počinitelja tijekom prekršajnog ili kaznenog postupka kao i podnošenjem privatne tužbe od strane oštećene osobe na mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu, zaključuju iz PU zagrebačke.

Svjedokinja objašnjava da ulica u kojoj se dogodio ovaj incident u trenutku počinjenja uopće nije bila osvijetljena. Grad Zagreb upitali smo zašto ulica nije osvijetljena, postoji li šansa da će se to promijeniti te smatraju li da je to rizično s obzirom na blizinu studentskog doma u kojem stanuje više od 4.000 studenata.

- Grad Zagreb upoznat je s nedostatkom javne rasvjete u Ulici Horvaćanski zavoj. Naime, ulica je donedavno bila osvijetljena rasvjetom koja se napajala iz Studentskog doma Stjepan Radić. Nakon što je utvrđeno da rasvjeta više nije u funkciji, pokrenut je postupak izrade Glavnog projekta nove javne rasvjete. Projekt je u međuvremenu izrađen i ishođene su sve potrebne potvrde. Sljedeći korak je provedba postupka javne nabave za izvođenje radova, koji je trenutačno u pripremi. Nakon odabira izvođača radova započet će izgradnja nove javne rasvjete, čime će se trajno riješiti problem osvjetljenja u Ulici Horvaćanski zavoj, poručili su iz Grada.