Novosti Novost s Kulturnom iskaznicom: Mladi će 100 eura moći potrošiti i na proizvod o kojem se do sad nije pričalo

Novost s Kulturnom iskaznicom: Mladi će 100 eura moći potrošiti i na proizvod o kojem se do sad nije pričalo

Bruno De Zan
Bruno De Zan

06. srpanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Novost s Kulturnom iskaznicom: Mladi će 100 eura moći potrošiti i na proizvod o kojem se do sad nije pričalo

Krešimir Partl | Foto: Ministarstvo kulture i medija, Unsplash

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl otkriva nam da će se Kulturnom iskaznicom moći kupiti i gramofonske ploče.

Prošla su gotovo dva mjeseca od pokretanja Kulturne iskaznice, a zaključno s 2. srpnja aktiviralo ju je 3.634 korisnika. Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl kaže nam da se nakon državne mature povećao dnevni broj korisnika, koji sada iznosi nešto više od 80 dnevno.

Svi tinejdžeri koji ove godine navrše 18 godina mogu aktivirati Kulturnu iskaznicu, na kojoj dobivaju 100 eura koje mogu potrošiti na kulturne sadržaje, ulaznice za koncerte, kazališta, muzeje, medijske pretplate te kupnju knjiga. Partl kaže da mu je žao što s projektom ove godine nisu uspjeli krenuti ranije, no naglašava da su htjeli da sustav bude spreman za upotrebu i da ne bude trzavica u njegovu funkcioniranju.

Stiže i mogućnost kupnje vinila

Partl nam otkriva da je najviše korisnika Kulturnom iskaznicom kupovalo ulaznice za kino i knjige, pri čemu je 87 korisnika već potrošilo sva sredstva s Kulturne iskaznice. Državni tajnik s nama je podijelio da će se Kulturnom iskaznicom moći kupovati i gramofonske ploče.

- Prije nekoliko dana dobili smo prijedlog diskografa da u Kulturnu iskaznicu uključimo i mogućnost kupnje vinila, odnosno gramofonskih ploča, što smo prihvatili i u ovom je trenutku u fazi izmjene poziva. Kad se on izmijeni, javit će se diskografi i kroz kratko vrijeme ljudi će moći kupovati i ploče, što nam je posebno drago jer je prodaja gramofonskih ploča u posljednje tri ili četiri godine značajno porasla. Prema nekim podacima, čak je na razini osamdesetih godina, što je lijepo jer se ljudi vraćaju takvom mediju budući da je riječ o puno koncentriranijem slušanju i pažljivijem biranju glazbe, najavio je državni tajnik.

Krešimir Partl kaže da je projekt ispunio očekivanja i da su zadovoljni provedenom kampanjom. Na ulaze i oglasne ploče u srednjim školama postavili su plakate, a informacije o Kulturnoj iskaznici objavili su i na društvenim mrežama.

CARNET svima poslao obavijest u istom trenutku

U informiranje učenika uključen je i CARNET, koji je obavijest putem Informativke istodobno poslao svim korisnicima 19. svibnja.

- Obavijest je poslana učenicima koji u 2026. godini navršavaju 18 godina te njihovim roditeljima i skrbnicima. Ukupno je poslana za 37.687 učenika i 48.500 roditelja odnosno skrbnika. U poruci koja je poslana nalazi se poveznica na stranicu Kulturne iskaznice, na kojoj su korisnicima dostupne informacije o aktivaciji, odgovorio nam je CARNET.

'Htjeli smo u prvom valu postići masovnost'

Pitali smo državnog tajnika Partla zašto su se odlučili za takav model slanja poruka, odnosno zašto obavijesti ne dolaze svakom korisniku za rođendan, budući da e-Dnevnik već šalje rođendanske čestitke učenicima, pa bi sustav trebalo samo prilagoditi.

- Jako smo puno raspravljali o tome kako poslati tu poruku i odlučili smo da se pošalje svima, ne samo osamnaestogodišnjacima nego i njihovim roditeljima. Htjeli smo, u principu, da u prvom valu postignemo masovnost, da učenici počnu o tome razgovarati, a najbolji način za to bio je da svi dobiju poruku. U poruci smo jasno istaknuli da će tek s navršenih 18 godina to moći koristiti i da će tada dobiti poruku u pretincu e-Građani, kojem također mogu pristupiti putem CARNET-ova sustava, nakon čega trebaju aktivirati kod, odgovara nam državni tajnik.

Fina će provesti detaljnu analizu

Kaže da su razgovarali s CARNET-om da sada, nakon što su završile državne mature, pošalju još jednu poruku kao podsjetnik jer e-Dnevnik mogu koristiti sve do rujna, kada kreću upisi na fakultete.

- Kad smo pokrenuli Kulturnu iskaznicu, bio je svibanj i velik broj učenika već je navršio 18 godina. Da smo samo njima poslali poruke i periodično ih slali onima koji navrše 18 godina, možda bi se javilo pitanje: 'Zašto mi nismo dobili tu obavijest, također smo 2008. godište?', pa smo se odlučili da disperzija informacija u tom trenutku bude što veća. Postojala je i ta opcija, razgovarali smo o tome. Ali to bi iziskivalo jako puno posla, a problem je i što će netko navršiti 18 godina u kolovozu, studenome ili prosincu, kada više neće biti korisnik e-Dnevnika pa bi ti bili oštećeni jer nisu dobili tu obavijest, argumentirao je Partl.

Nakon prve godine Ministarstvo i Fina napravit će detaljnu analizu kako bi utvrdili gdje su najslabije točke, odnosno postoje li gradovi i županije u kojima se manje troši na kulturu. Partl naglašava da im ovaj sustav daje priliku da ga modificiraju i prilagode kako bi mladi konzumirali više kulturnih sadržaja.

Kulturna iskaznica kao poklon bon?

Dodaje da razmatraju i mogućnost da mladi zadrže Kulturnu iskaznicu i nakon što navrše 19 godina, nakon čega bi se na nju mogla uplaćivati sredstva pa bi funkcionirala poput bona koji možete nekome pokloniti ili na koji vam roditelji mogu uplatiti sredstva za kulturu. Još nisu sigurni hoće li to zaživjeti jer bi za to bila potrebna dodatna softverska rješenja, ali Krešimir Partl smatra da bi bilo dobro zadržati mlade koji su krenuli u projekt kako bi stvorili generacije koje će više zanimati kultura.

- Kad gledate s nekakvog pedagoškog i psihološkog aspekta, nije isto kada dijete pita roditelja može li mu uplatiti 30 eura na Kulturnu iskaznicu i kada pita može li dobiti 30 eura za izlazak s prijateljima. Nekako zvuči prihvatljivije da roditelj to dopusti jer zna na što se taj novac može iskoristiti, obrazlaže tu ideju Partl.

Za kraj nas je zanimalo je li bilo problema u funkcioniranju informatičkog sustava koji stoji iza Iskaznice, a Krešimir Partl odgovara da nije. Dodaje da se pružatelji usluga nisu puno žalili te da su organizirali radionice, pojedinačno s knjižarama, kinima i pučkim učilištima, kako bi pojasnili kako sustav funkcionira.

Razmišljaju o modelu s dvije generacije

Pojašnjava nam da pružatelji usluga imaju dvije opcije: integraciju softvera s Finom, koja uvodi automatizirani proces i potrebnija je velikim pružateljima usluga poput kina, te ručni unos putem mrežne stranice, na kojoj se upisuju podaci, a koji je namijenjen manjim pružateljima usluga poput knjižara ili antikvarijata.

Najviše upita zapravo nije došlo od pružatelja usluga, nego od tinejdžera kojima je Kulturna iskaznica 'izmaknula' za jednu godinu. Krešimir Partl ispričao nam je kako je njegov sin rođen 29. prosinca 2007. godine te stoga ni on neće moći koristiti Kulturnu iskaznicu.

- Naprosto je tako moralo biti, negdje smo morali podvući granicu. Idućih godina vidjet ćemo možemo li možda obuhvatiti dvije generacije, možda i nešto mlađe. Logika zbog koje smo se odlučili baš za osamnaestogodišnjake jest ta da tada postaju odgovorni sami za sebe. Sve im je tada dostupno i mogu to iskoristiti kako žele. Upravo u tom trenutku punoljetnosti i sazrijevanja nudimo im da ostanu u kulturi i nastave konzumirati kulturne sadržaje jer je to dobro za razvoj društva, zaključio je Krešimir Partl.