Nobelovac hrvatskih korijena dobio počasni doktorat u Splitu: Stvara računala kakva ne možemo zamisliti

Američki fizičar hrvatskih korijena John Martinis prošle je godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku, a danas mu je uručen počasni doktorat Sveučilišta u Splitu. Martinis je održao gostujuće predavanje na splitskom Prirodoslovno-matematičkog fakultetu (PMF), nakon čega je primio počasni doktorat. 

Martinis je rođen u Americi te je profesor emeritus Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari i glavni direktor tvrtke Qolab, startupa koji razvija kvantni hardver. Oba njegova roditelja su hrvatskog podrijetla, majka je s otoka Visa, a otac mu je rođen u Komiži, zbog čega se i sam smatra Hrvatom. Međutim u Hrvatsku se po prvi put vratio nakon 48 godina. Tijekom boravka u Hrvatskoj već je održao gostujuća predavanja na Institutu Ruđer Bošković (IRB) i PMF-u u Zagrebu. Martinis je na predavanjima opisao svoj znanstveni put te istraživanja kojima se bavi.

Nobelovu nagradu je dobio za otkrića do kojih je došao s kolegama Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom, s kojima u timu radi još od 1980. Njihovo istraživanje otvorilo je put razvoju supravodljivih kvantnih računala, koja su još u eksperimentalnoj fazi. Martinis je od 2014. do 2020. godine radio u Google Quantum AI-ju, gdje je vodio tim koji je razvio supravodljivi procesor Sycamore s 53 funkcionalna kubita i proveo jedan od najpoznatijih eksperimenata u povijesti kvantnog računarstva.

'Svijet se mijenja, a s njime i poslovi koje ljudi obavljaju'

Za razliku od računala koja koriste bitove, koji mogu biti 0 ili 1, kvantna računala koriste kubite koji mogu istovremeno biti 0 i 1 te se mogu međusobno ispreplesti, a takav sustav omogućava paralelno rješavanje matematičkih problema za koje bi klasičnim računalima trebalo nepraktično puno vremena. Očekuje se da će kvantna računala omogućiti eksponencijalno brže rješavanje iznimno složenih zadataka, poput nekih iz kemije i medicine.

Tijekom posjeta Institutu Ruđer Bošković Martinis je istaknuo da svoju ulogu Nobelovca ne vidi samo u predstavljanju vlastitih znanstvenih postignuća, već i u poticanju studenata i mladih istraživača jer vidi sebe kao 'znanstvenog diplomata'.

- Svijet se mijenja, a s njime se mijenjaju i poslovi koje ljudi obavljaju. Za budućnost je zato vrlo važno da država potiče ljude na poduzetnost, isprobavanje novih ideja i stvaranje nečeg novog. Ne moraju se svi baviti najnovijim područjima poput umjetne inteligencije ili kvantnog računarstva, ali svijetu su potrebni inventivnost i konkretna rješenja. Vjerujem da je upravo takav način razmišljanja jedan od razloga uspjeha SAD-a, te da bi snažnije poticanje poduzetnosti i novih ideja moglo mnogo koristiti i Hrvatskoj. Vaša povijest pokazuje da takav potencijal ovdje već postoji, rekao je Martinis prilikom gostovanja na Ruđeru.

Vjeruje da će ljudi izumiti praktično kvantno računalo

Martinis je na predavanju rekao da vjeruje da će čovječanstvo izumiti praktična kvantna računala, iako za to još postoje tehničke prepreke. Da je to moguće pokazuje i Googleov eksperiment s kvantnim procesorom, čiji je sustav za hlađenje i oprema trošio energiju od nekoliko desetaka kilovata, što je usporedivo sa snagom motora automobila, dok klasično superračunalo, koje provodi te operacije, trošilo nekoliko desetaka megavata, što je usporedivo s potrošnjom desetaka tisuća kućanstava. 

Na kraju gostujućeg predavanja na Ruđeru, Martinisu je uručena MIPRO ICT nagrada 'Teslina luč znanja' za pionirski doprinos kvantnom računarstvu.

- Dolazak prof. Martinisa na Institut Ruđer Bošković za nas je veliko priznanje i potvrda da je IRB prepoznat kao mjesto međunarodnog znanstvenog dijaloga i otvorenosti prema najnaprednijim istraživačkim idejama. Ovaj posjet daleko nadilazi protokolarni značaj. On povezuje hrvatsku znanstvenu zajednicu s jednim od vodećih umova današnjice i daje našim istraživačima, doktorandima i studentima rijetku priliku za neposredan susret sa znanstvenikom koji je svojim radom pomaknuo granice mogućega, komentirao je David M. Smith, ravnatelj IRB-a posjet velikog nobelovca.