Na vrhuncu su razvoja, a država zanemaruje njihovu prehranu: 'Teško je govoriti o jednakim mogućnostima'

U četvrtak je završeno javno savjetovanje o financiranju, odnosno sufinanciranju prehrane za učenike osnovnih škola za nadolazeću školsku godinu. U planu je da izvješće s javnog savjetovanja bude objavljeno 16. srpnja, nakon čega će Odluka stupiti na snagu objavom u Narodnim novinama.

Za prehranu učenika osnovnih škola prema ovom prijedlogu osiguralo bi se, kao i do sad 1,33 eura, a za učenike u cjelodnevnim školama dva eura po obroku. Država za prehranu osnovnoškolaca u narednoj godini planira izdvojiti ukupno 77 milijuna 237 tisuća eura.

Međutim učenici srednjih škola ni ove školske godine od države neće dobiti ni eura za prehranu. To je posebno problematično u vidu toga što ne postoji ni državna stipendija za socijalno ugrožene učenike srednjih škola, dok ju, primjerice, dobiva 12.000 studenata.

'Zabrinjava položaj učenika iz obitelji slabijeg imovinskog statusa'

Eva Haliž, predsjednica Nacionalnog vijeća učenika, unatoč tome što pozdravlja to što će država i ove godine nastaviti financirati udžbenike, prijevoz i školsku prehranu, smatra da je potrebno otvoriti pitanje jednakog tretmana srednjoškolaca, koji su u ovoj situaciji zapostavljeni.

- Mnogi srednjoškolci svakodnevno putuju u druge gradove, u školi provode cijeli dan, imaju praktičnu nastavu ili druge školske obveze te im je kvalitetan obrok tijekom nastavnog dana jednako važan kao i učenicima osnovnih škola. Posebno zabrinjava položaj učenika koji dolaze iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, naglašava Haliž.

U mnogim školama nema kuhinja

Što se tiče drugih financijskih olakšica, kaže nam da država financira udžbenike za srednjoškolce čije su obitelji korisnici zajamčene minimalne naknade, međutim riječ je o vrlo ograničenoj mjeri koja obuhvaća mali broj učenika, a za prehranu ne postoji nikakav model financiranja ili sufinanciranja srednjoškolaca.

- Jednako je važno istaknuti da se u velikom broju srednjih škola u Republici Hrvatskoj uopće ne nalaze školske kuhinje niti je organizirana školska prehrana. Zbog toga pitanje prehrane srednjoškolaca nije moguće riješiti isključivo kroz financiranje, nego je potrebno paralelno ulagati i u infrastrukturu te pronaći modele kojima bi učenici imali pristup toplom i kvalitetnom obroku tijekom školskog dana. Bez stvaranja uvjeta u samim školama, teško je govoriti o jednakim mogućnostima za sve učenike, poručuje Haliž.

Protekle godine besplatne obroke u školi je jelo 97,96 posto osnovnoškolaca. Cilj Ministarstva obrazovanja je da iduće godine u školama prehranu ima organizirano 98 posto učenika, godinu nakon toga 99 posto, a do školske godine 2027./28 svi učenici bi trebali imati organiziranu prehranu u školi. Osnivači i vlasnici škola koje nemaju kuhinje trebaju organizirati dostavu hrane u suradnji sa školom.

'Vjerujem da postoji prostor da se proširi na srednjoškolce'

Kao predsjednica Nacionalnog vijeća učenika ona smatra da nitko ne bi trebao ostati bez kvalitetnog obroka jer ide u srednju ili njihova škola nema organiziranu prehranu. Eva Haliž naglašava da ulaganje u prehranu učenika nije samo socijalna mjera, već ulaganje u njihovo zdravlje, koncentraciju, uspjeh i jednake prilike za obrazovanje.

- Vjerujem da postoji prostor da se u budućnosti razmotri proširenje ove mjere i na srednjoškolce, uz istodobno ulaganje u razvoj školske prehrane u srednjim školama. Nacionalno vijeće učenika nastavit će zagovarati rješenja koja će svim učenicima, neovisno o dobi, mjestu školovanja ili materijalnim mogućnostima njihovih obitelji, omogućiti jednake uvjete za obrazovanje, poručuje Eva Haliž.

'Ta kombinacija stavlja ogroman financijski teret na roditelje'

Činjenicom da država ni u narednoj školskoj godini neće financirati ili sufinancirati prehranu srednjoškolaca zabrinuto i Vijeće učenika Grada Zagreba. Razgovarali smo s voditeljicom njihovih društvenih mreža Lucijom Biondić, koja u ime Vijeća ističe da su potrebe srednjoškolaca nepravedno zanemarene.

- Srednjoškolci u školama provode velik dio dana, često u suprotnim smjenama ili na cjelodnevnoj nastavi i praksi, te je osiguravanje pristupačnog i kvalitetnog obroka ključno za njihovo zdravlje, koncentraciju i akademski uspjeh. Kombinacija izostanka subvencionirane prehrane i nepostojanja sustavnih državnih stipendija za ugrožene skupine stavlja ogroman financijski teret na roditelje te izravno ugrožava obrazovni standard i jednakost prilika za sve učenike, odgovara Vijeće.

Stava su da bi država trebala hitno redefinirati prioritete i uvesti mjere koje će osigurati da niti jedan srednjoškolac ne bude zakinut za osnovne potrebe poput obroka i financijske podrške tijekom školovanja te apeliraju na nadležno Ministarstvo da preispita odluku.