Ovo su najpopularnije jezične gimnazije, ravnateljica kaže da su zapostavljene: 'Nismo razmišljali o ukidanju'

Zadnjih šest godina broj učenika koji na ljetnom roku upisuje jezične programe gimnazija pada iz godine u godinu. Unatoč tome, ove su se godine na popisima najpopularnijih gimnazijskih programa u najvećim županijama ipak našli i neki jezični programi. 

Prema podacima koje nam je poslalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u petak, 3. srpnja, kada su prijave zaključane, u Splitsko-dalmatinskoj županiji među pet najpopularnijih programa bila su dva jezična, ona u II. i I. gimnaziji Split.

'Naši su učenici mahom kreativci i umjetnici'

Jezični program u II. gimnaziji Split najpopularniji je od svih jezičnih programa u državi. Na ljetnom roku prijavilo ga je 869 maturanata, a pravo upisa ostvarilo je 156 učenika. Škola s novom školskom godinom dobiva i novu ravnateljicu, Emu Bodrožić-Selak, koja je sedam godina bila članica upisnog povjerenstva, pa je s nama podijelila podatke o upisima.

- Broj prijava u skladu je s brojem prijava prethodnih godina (lani smo imali 837 prijava i bili smo među 10 najtraženijih škola u državi). Bilježimo blagi porast interesa. Taj uzlazni trend traje nekoliko godina, rekla nam je Bodrožić-Selak.

Ona vjeruje da je interes za njihovu školu visok zbog uključenosti u velik broj državnih i međunarodnih projekata, studijskih putovanja i terenske nastave te raznolikih izvannastavnih aktivnosti. U II. gimnaziji u Splitu učenici mogu učiti šest stranih jezika: engleski, talijanski, njemački, francuski, španjolski i švedski. Neke od izvannastavnih aktivnosti u školi su Sportski klub, Geoklub, Filmska i dramska družina, Novinarska grupa i Školski zbor, a dogodine je u planu osnivanje školske zadruge te uvođenje izbornih predmeta Financijska pismenost i Govorništvo.

- Prije svega, smatram da učenici koji upisuju jezične gimnazije imaju interes prema jezičnom i društveno-humanističkom području, vole učiti jezike i putovati. Naši su učenici mahom kreativci i umjetnici koji pjevaju, glume i plešu, navodi ravnateljica.

Na trećem mjestu XVI. u Zagrebu

Po popularnosti jezičnih smjerova na drugom se mjestu našla I. gimnazija u Splitu. Nju je prijavilo 748 kandidata, a upisat će je 129 učenika. Na trećem mjestu našla se XVI. gimnazija u Zagrebu, koju je prijavilo 688 maturanata, a prema informacijama ravnateljice, 112 učenika ostvarilo je pravo upisa.

Ravnateljica XVI. gimnazije Jadranka Tukša priča nam da je interes za njihovu školu porastao u odnosu na lani. Uz 112 učenika na jezičnom smjeru, škola prima i 28 učenika u dvojezični program. Velik interes ravnateljica pripisuje kontinuiranom radu nastavnika, stručnih suradnika i drugih zaposlenika škole.

- Jezična gimnazija izvrstan je izbor za učenike koji žele steći široko opće obrazovanje uz naglašeno razvijanje jezičnih i komunikacijskih kompetencija. U današnjem međunarodno povezanom svijetu poznavanje stranih jezika predstavlja jednu od najvažnijih vještina, neovisno o tome hoće li učenici kasnije studirati društvene, prirodoslovne, tehničke ili umjetničke znanosti. Uz kvalitetno opće obrazovanje, učenici jezične gimnazije razvijaju kritičko mišljenje, kulturnu osviještenost, sposobnost jasnog izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. To su kompetencije koje otvaraju vrata brojnim studijskim programima i povećavaju konkurentnost na tržištu rada, kako u Hrvatskoj tako i u međunarodnom okruženju, izjavila je ravnateljica Tukša.

Top pet zatvara II. gimnazija Osijek

Na četvrtom mjestu, prigodno, našla se IV. gimnazija u Zagrebu, koju su na ljetnom roku prijavila 592 maturanta, a pravo upisa ostvarilo je njih 79. Listu pet najpopularnijih zatvara jezični program II. gimnazije Osijek, koji je prijavio 501 učenik, a pravo upisa ostvarilo je njih 108. Ta je gimnazija ujedno druga najpopularnija u Osječko-baranjskoj županiji.

Ravnateljica Nives Merčep priča nam da su prošle godine zbog manjeg interesa ostali bez jednog razreda, a ove godine interes je ipak veći pa će opet upisati pet razreda.

- Iako je opći dojam da jezične gimnazije posljednjih godina gube na konkurentnosti, u našoj školi nastojimo aktivno odgovoriti na izazove s kojima se danas suočavaju i jezični i općeobrazovni gimnazijski programi, komentira ravnateljica Merčep.

Od iduće školske godine nude sedam novih fakultativnih predmeta, poput Financijske pismenosti, Umjetne inteligencije i Nutricionizma te će u školi biti dostupno ukupno 17 izvannastavnih aktivnosti. Ravnateljica smatra da učenici upisuju II. gimnaziju u Osijeku ne samo zbog jezičnog programa, već upravo zbog izbornih predmeta, međunarodnih programa i prilika za razvoj interesa, talenata i životnih vještina.

'Upisuju se učenici s manjim bodovnim pragom'

Među deset najpopularnijih jezičnih programa nalaze se i dva u Rijeci, oni Prve riječke hrvatske gimnazije i Prve sušačke hrvatske gimnazije, koji su ujedno među pet najpopularnijih smjerova u Primorsko-goranskoj županiji, iako su ispred njih opći smjerovi u istim gimnazijama.

Jezični program Prve riječke hrvatske gimnazije prijavio je 311 učenika, a pravo upisa ostvarilo je njih 52. Ravnateljica Jane Sclaunich priznaje da je interes za jezični smjer smanjen u odnosu na ranije godine, ali da je to posljedica popularnosti općeg smjera.

- Uvijek očekujemo minimalno dvostruko veći broj prijava od upisne kvote. Još nijedne godine nismo imali toliko značajan pad da bi razmišljali o ukidanju, iako razlika u upisu postoji i upisuju se učenici s manjim bodovnim pragom od opće gimnazije, priča nam ravnateljica.

Ravnateljica smatra da su jezični smjerovi nepravedno zapostavljeni

Naglašava da na odabir utječe i nepoznavanje razlika između općeg i jezičnog smjera. Učenici u jezičnim gimnazijama nakon dvije godine mogu odbaciti jedan prirodoslovni predmet, iako u ovoj gimnaziji biologiju moraju slušati sve četiri godine. Prirodoslovni predmet zamjenjuje se trećim stranim jezikom po njihovu odabiru.

- Jezična gimnazija omogućuje učenicima koji sebe ne vide izravno u prirodoslovnom području da izaberu intenzivnije jezike umjesto ovog područja. Učenici upisuju jezični smjer jer im interes za prirodoslovlje nije primaran, iako smo imali učenike i učenice koji su bez problema upisivali i te studije jer su se kasnije u svojem školovanju predomislili za studij. Jezični program je idealan upravo za učenike koji su već kroz osnovnu školu su svjesni da ne gaje izričit interes u STEM području, čime im se naravno i dalje otvaraju mogućnosti iz niza drugih područja koje u svojoj budućnosti mogu ostvariti upisom u jezičnu gimnaziju, priča ravnateljica Sclaunich.

Napominje da učenici u jezičnim gimnazijama stječu jednako široko obrazovanje kao i oni u općim smjerovima. Ravnateljica Sclaunich smatra da su jezični smjerovi nepravedno zakinuti jer tradicionalni opći program svi poistovjećuju s pojmom gimnazije, zbog čega jezični smjerovi mogu zvučati manje poželjno. Naglašava da je jezični program kvalitetan i funkcionalan te da uz opće znanje učenike poučava i vještinama budućnosti, kao što su komunikacijske kompetencije i rad u grupama.

'Interes treba gledati kroz kvalitetu učenika'

Odmah nakon ove škole, na devetom mjestu, našla se Prva sušačka hrvatska gimnazija u Rijeci. Prijavilo ju je 266 učenika, a pravo upisa ostvarilo je njih 24, kaže nam ravnateljica Dina Linić-Učur. Kaže da su svojevremeno imali pad interesa, no da posljednjih nekoliko godina bilježe trend rasta.

- Moje je mišljenje da na interes učenika za jezičnu gimnaziju utječe više faktora, od, naravno, demografskih, to jest broja učenika koji završavaju osnovnu školu, preko percepcije pojedinih programa, do promjena u interesima i očekivanjima djece. Također smatram da interes ne treba shvaćati samo kao broj prijava, već, puno važnije, gledati ga i kroz kvalitetu učenika koji su određeni program prijavili. Već nekoliko zadnjih godina jezičnu gimnaziju prijavljuju učenici s visokim bodovima, što pokazuje da su motivirani za učenje stranih jezika, razvijanje komunikacijskih vještina i upoznavanje drugih kultura, priča nam ravnateljica.

Ona bi jezični smjer preporučila učenicima koje zanimaju jezici, a obrazovanje planiraju nastaviti na fakultetima društvenog, humanističkog, ekonomskog, pravnog ili srodnih područja.

U tablici možete vidjeti popis deset najpopularnijih jezičnih programa u hrvatskim školama na ljetnim upisima:

Top 10 jezičnih programa | Foto: MZOM, srednja.hr