Zabrinjavajući podaci o segregaciji: '9 od 10 djece u Hrvatskoj koja prerano napuste obrazovanje su Romi'

'Devet od 10 djece u Hrvatskoj koja prerano napuste obrazovanje su Romi', istaknula je u razgovoru za srednja.hr pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Uz prerano napuštanje obrazovnog sustava velik problem u obrazovanju romske djece je segregacija razreda. 

O tim i drugim problemima bilo je riječi na tematskom sastanku koji je održan prošlog tjedna u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih. Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine, raspravljalo je o dosad postignutim i budućim koracima s ciljem prevencije segregacije u obrazovanju.

'Ministarstvo nije pripremilo mjere za desegregaciju'

Pučka pravobraniteljica na sastanku je predstavila pregled stanja i ključne izazove. Njezin ured podatke izravno od škola prikuplja od 2022. godine, a oni pokazuju ne samo da se problem ne rješava, već da broj segregiranih škola i razreda raste. Prema podacima prikupljenima u 27 škola nastavne godine 2024./2025., u 11 škola postojalo je čak 87 segregiranih razreda, koje je pohađalo 1.016 učenika. 

- Vlada je svjesna ovog problema te ga je adresirala u Nacionalnom planu za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027., odnosno u Akcijskom planu za razdoblje od 2023. do 2025. godine. No, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije pripremilo mjere za desegregaciju, iako je jasno da problem postoji i na njega Hrvatsku upozoravaju i relevantni međunarodni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije, kao što su UN-ovi Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije (CERD), Odbor za prava djeteta (CRC), Odbor za gospodarska, socijalna i kulturna prava (CESCR) te Europska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe, priča nam pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Romska djeca često ranije napuštaju obrazovanje, a neka ne završe ni osnovnu školu. Uz to mladi Romi vrlo rijetko studiraju, priča nam pravobraniteljica, ističući da upravo obrazovanje način izlaska iz 'začaranog kruga' kojeg obilježavaju ekstremno siromaštvo, loši stambeni uvjeti i nemogućnost zapošljavanja. Pravobraniteljica stoga smatra da je potrebno puno se više posvetiti obrazovanju, za što bi trebalo stati na kraj segregiranim razredima.

Hrvatska je prije 16 godina izgubila spor na Europsko sudu za ljudska prava

Još 2010. godine Hrvatska je izgubila spor pred Europskim sudom za ljudska prava, čime je presuđeno da je povrijedila pravo na obrazovanje 15 maloljetnih učenika iz sela u Međimurskoj županiji, koji su na osnovi toga što su Romi smješteni u odvojene razrede. Vlada je opravdavala njihovu segregaciju tvrdeći da nisu dovoljno dobro znala hrvatski jezik. Pravobraniteljica tvrdi da je segregacija danas gora nego prije 16 godina, kad je Hrvatska izgubila spor zbog diskriminacije.

- Na sastanku sam ponovila kako je potrebno čim prije napraviti analizu stanja za svaku pojedinu školu i akcijski plan desegregacije za svaku od njih, a te mjere provoditi u suradnji sa školama te lokalnom i regionalnom razinom vlasti. Drago mi je da su se na sastanku svi usuglasili kako je potrebno raditi na rješavanju ovog problema te je dogovorena izrada analize stanja do rujna, tako da ćemo pratiti što se događa i nastaviti surađivati sa svim razinama vlasti, zaključila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.

Dio roditelja izbjegava upisati djecu u škole gdje je puno Roma

Na sastanku su sudjelovali i Aleksa Đokić, voditelj Službe za prava nacionalnih manjina u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Nandor Čapo te savjetnica Ureda pravobraniteljice za djecu Ivona Makvić Salaj.

Nakon sastanka razgovarali smo i s pravobraniteljicom za djecu, Tatjanom Katkić Stanić, čiji se ured obrazovanjem romske djece bavi postupanjem po prijavama škola, roditelja i udruga te izravnim kontaktom u vidu posjeta školama, romskim naseljima te razgovora s djecom.

Pravobraniteljica Katkić Stanić nam odgovara da na temelju zaprimljenih prijava i višegodišnjeg praćenja ove problematike mogu zaključiti da unatoč postignutim pomacima i dalje postoje brojni izazovi. Izazovi koje ističe u školama s većim brojem romskih učenika su otežan rad s učenicima zbog nepoznavanja hrvatskog jezika i to što dio roditelja većinske populacije izbjegava upis djece u te škole.

Uveden je obvezni i besplatni dvogodišnji predškolski program

Ističe da je stoga potrebno angažirati dodatne romske pomagače ali i sustavnije raditi s roditeljima Romima radi osvješćivanja važnosti redovitog pohađanja nastave i podrške obrazovanju djece.

- Ured pravobranitelja za djecu ključnom mjerom i najvažnijim korakom u obrazovanju romske djece smatra uvođenje obvezatnog i besplatnog dvogodišnjeg programa predškolskog odgoja za svu romsku djecu. Smatramo da je riječ o mjeri koja omogućava djeci bolju pripremu za školu, smanjuje jaz u obrazovanju i pomaže prevladavanju jezičnih, socijalnih i kulturnih barijera. Ona se, nažalost, još uvijek ne provodi dovoljno učinkovito, iako je uključena u Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje 2021. – 2027, napominje pravobraniteljica za djecu.

Ova mjera uvedena je kako bi se romskoj djeci olakšalo učenje hrvatskog jezika i omogućila uspješna integracija u osnovnu školu. Iako je program besplatan za romsku djecu, brojni roditelji odbijaju djecu upisati u predškolu.

Pravobraniteljica za djecu preporučuje niz mjera

Uz tu mjeru pravobraniteljica za djecu nužnim smatra i provođenje sljedećih mjera:

• Intenzivna jezična podrška: osigurati učenje hrvatskog jezika prije i tijekom prvih razreda osnovne škole kako se jezična barijera ne bi koristila kao argument za odvajanje djece. 
• Dodatna podrška romskim učenicima: osigurati asistente/pomoćnike, individualizaciju i druge oblike podrške kako bi miješanje učenika bilo održivo i kvalitetno. 
• Osiguranje i širenje programa podrške roditeljstvu dodatnim modulima za romske obitelji, koji su razvijeni u sklopu Faze III EU jamstva za svako dijete u suradnji s Centrom Rastimo zajedno. 
• Rad s roditeljima i zajednicom (romskom i većinskom): informiranje, uključivanje i medijacija te mjere za smanjenje izbjegavanja upisa u školu po upisnom području, uz jasnu poruku o vrijednosti uključivog obrazovanja. 
• Ulaganja u lokalne škole: oprema, prostor i jačanje stručnih timova (npr. logopedi, psiholozi, socijalni radnici i socijalni pedagozi) kako bi škole u osjetljivim područjima bile jednako kvalitetne i privlačne svim roditeljima. 
• Uključivanje romskih pomagača i multikulturalnih medijatora: kao most između škole i roditelja radi smanjenja rizika od ranog napuštanja školovanja i jačanja svakodnevne integracije. 
• Osiguravanje produženog boravka u školama i besplatnih izvannastavnih aktivnosti: kao dodatni oblik podrške učenicima u učenju i socijalizaciji. 
• Dostupnost udžbenika i drugih obrazovnih materijala na romskom jeziku: kao potpora učenju i uključivanju. 
• Podrška romskim učenicima pri pronalasku poslodavaca za praktični dio nastave u srednjim školama: radi osiguravanja jednakih mogućnosti u strukovnom obrazovanju. 
• Osiguravanje podrške djeci i mladima nakon završetka školovanja: radi smanjenja rizika od isključenosti i prekida obrazovnog puta. 
• Osiguravanje financijskih sredstava za projekte usmjerene na rani i predškolski odgoj: radi jačanja dostupnosti i kvalitete usluga. 
• Podizanje učinkovitosti intervencija prema roditeljima koji zanemaruju obrazovne potrebe djece i redovitost pohađanja nastave.

- U odnosu na romsku zajednicu, smatramo da je ključno kontinuirano raditi na osvješćivanju važnosti obrazovanja u smanjenju rizika od siromaštva, društvene nejednakosti i stvaranja jednakih prilika. Ključno je osnažiti romske roditelje kroz različite aktivnosti poput tečajeva, predavanja, radionica, savjetovališta, dolaske stručnjaka u obitelji i romska naselja te kroz zajedničke radionice za roditelje i djecu. Tako se osnažuju roditeljske kompetencije i razvija partnerstvo sa stručnjacima što posljedično dovodi do snažnijeg uključivanja romske djece u školovanje, poručuje pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić.

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta Nevidljivi u obrazovanju.