Tisuće djece u Hrvatskoj i dalje isključeno iz prve stepenice obrazovanja: 'Sve je više necijepljenih'

Proteklih tjedana roditelji su s nestrpljenjem iščekivali rezultate upisa u vrtiće. Udruga odgojitelja Sidro upozorila je da je, unatoč samohvali gradova i općina oko demografskih mjera, tisuće djece ostalo bez mjesta u vrtićima. Ističu i da su djeca s teškoćama nailazila na prepreke prilikom upisa, kao i da su se roditelji i ove godine suočavali s netransparentnošću i nepouzdanim sustavima prijava.

- Problem hrvatskih vrtića odavno više nije samo pitanje nedostatka mjesta. Problem je sustav koji istodobno stvara privid dostupnosti, potiče populističke mjere i iz godine u godinu zanemaruje stvarne potrebe djece i njihovih obitelji. Podaci koje je Udruga Sidro prikupila u okviru programskog rada te projekta 'ZAjedno za prava', podržanog kroz program Impact4Values 2.0, financiran sredstvima programa CERV, upozoravaju na ozbiljno urušavanje načela jednakosti, uključivosti i transparentnosti u sustavu koji bi svakom djetetu trebao osigurati jednak početak, navode iz Udruge Sidro.

Udruga optužuje dio gradova da skrivaju podatke o broju neupisane djece

Umjesto dugoročnog planiranja i odgovorne obrazovne politike, dodaju, 'Hrvatska svjedoči sve izraženijem trendu improvizacije, administrativnog kaosa i političkog marketinga'.

- Udruga Sidro svakodnevno zaprima prijave mogućih povreda temeljnih prava djece i njihovih roditelja, što jasno pokazuje da se propisi koje je država sama donijela sve češće zaobilaze, proizvoljno tumače ili jednostavno ne provode. Posebno zabrinjava činjenica da dio jedinica lokalne samouprave ni ove godine nije objavio osnovne podatke o rezultatima upisa. Gradovi poput Dubrovnika i Pule podatke o broju upisane i neupisane djece skrivaju od javnosti, a rezultati su dostupni isključivo pojedinačno, svakom roditelju za njegovo dijete. Kako javnost može procijeniti uspješnost lokalnih politika ako joj se uskraćuju podaci od nesumnjivog javnog interesa? Nije li informacija o tome koliko je djece ostalo bez mogućnosti uključivanja u prvu stepenicu odgoja i obrazovanja upravo ona informacija koju bi javna tijela morala učiniti potpuno dostupnom?, priopćila je Udruga Sidro.

Iz Sidra poručuju - transparentnost rada javnih tijela nije politička odluka ni pitanje dobre volje pojedinog gradonačelnika. Ona je, naglašavaju, zakonska obveza.

Više od pola nevaljanih zahtjeva odnosi se na necijepljenu djecu

Dodatno ističu i da velik broj nevaljanih zahtjeva otvara ozbiljno pitanje jasnoće i transparentnosti samog postupka upisa.

- Posebno zabrinjava činjenica da se više od polovice takvih zahtjeva odnosi se na necijepljenu djecu. Trend velikog porasta broja djece koja nisu cijepljena valja ozbiljno sagledati, jer ukazuje na nepovjerenje ne samo u obrazovne, nego i zdravstvene politike Republike Hrvatske. Preostali dio neispravnih zahtjeva odnosi se na nepotpunu dokumentaciju ili prijave za djecu koja još ne ispunjavaju dobne uvjete. Ako iz godine u godinu tisuće roditelja ne uspijevaju pravilno podnijeti zahtjev, odgovornost nije moguće prebaciti isključivo na njih. Sustav koji građanima nije dovoljno jasan, čije se procedure razlikuju od grada do grada i koji se oslanja na aplikacije koje nisu uvijek pouzdane, ne može se smatrati učinkovitim i pravednim, naglašavaju iz Sidra.

Iz ove udruge smatraju i da brojni prigovori i postupci koji se vode zbog nepravilnosti u upisima 'dodatno potvrđuju da roditelji sve češće gube povjerenje u institucije koje bi morale jamčiti jednakost i pravnu sigurnost.'

- Istodobno, sve veći broj necijepljene djece upozorava na još jedan zabrinjavajući trend – nedostatak kvalitetnog informiranja roditelja o važnosti zdravstvene zaštite, ali i sve dublje nepovjerenje građana prema institucijama i sustavu u cjelini, naglašavaju iz Sidra.

Djeca s teškoćama i dalje su na marginama

Posebno ih zabrinjava da su među djecom koja najčešće ostaju na marginama sustava i dalje djeca s teškoćama u razvoju, osobito djeca s rijetkim dijagnozama i složenijim potrebama.

- Roditelji ove djece godinama upozoravaju na iste obrasce: nedostatak stručne podrške, prikrivene prepreke pri upisu i otvoreno obeshrabrivanje. Iza takvih postupanja često stoje strah, nerazumijevanje i nespremnost pojedinih ustanova i osnivača da preuzmu odgovornost za stvarnu inkluziju. Uključivost se tako prečesto svodi na deklarativnu vrijednost, dok se djeci uskraćuje pravo na ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom sustavu, navode iz Sidra.

Sve ovo događa se, navode, dok se gradovi i općine natječu 'u predstavljanju besplatnih vrtića, nižih cijena, popusta za drugo i treće dijete te drugih pogodnosti koje donose političke bodove'. No dostupnost vrtića ne može se mjeriti cijenom usluge ni atraktivnošću predizbornih obećanja, naglašavaju iz Udruge.

- Pravo na obrazovanje nije politička povlastica, nego temeljno pravo svakog djeteta. Dok se javni prostor puni promotivnim porukama o uspjesima lokalnih vlasti, tisuće djece ostaju izvan sustava, roditelji vode pravne bitke, a odgojno-obrazovne ustanove sve češće funkcioniraju na rubu svojih mogućnosti. Primjerice, ne nalazimo kampanje promoviranja zanimanja odgojitelja, bez kojih nema odgojno - obrazovnog rada u vrtićima. Brojni vrtići su pred pitanjem zatvaranja skupina ili cijelih objekata jer nemaju odgojitelja, brojni vrtići rade nezakonito popunjavajući taj nedostatak nestručnim zamjenama, no velika većina njihovih osnivača odbija učiniti i najmanji korak kako bi se uvjeti rada uskladili sa zakonima, postali privlačni stručnim kadrovima, upozoravaju iz Sidra.

Zaključuju kako Hrvatskoj nisu potrebni novi slogani i marketinške kampanje, nego 'transparentni podaci, poštivanje zakona i sustav koji će konačno prestati tretirati prava djece kao pitanje političkog prestiža i proračunskih mogućnosti.'

- Jer država koja ne može osigurati jednak početak za svako dijete ne može tvrditi da ozbiljno štiti ni dječja ni ljudska prava, poručuju iz Sidra.