Ministarstvo najavljuje ulaganje od 144 milijuna eura u škole, evo tko će se moći prijaviti

Kako smo nedavno izvještavali, 2,04 posto učenika osnovnih škola nije uključeno u program besplatne prehrane. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na naš upit pojašnjavaju kako se radi o učenicima koji obrok ne koriste, iako im je osiguran.

- Naime, kako bi se smanjilo nepotrebno bacanje hrane roditelji se trebaju izjasniti žele li da njihova djeca konzumiraju obrok. Temeljem takvog izjašnjavanja vrši se i priprema obroka i obračun za plaćanje prema školama, navode uz dodatak kako je obrok osiguran svim učenicima osnovnih škola.

Ministarstvo ne vodi evidenciju o razlozima, niti koliko škola nema kuhinju ili blagavaonicu

Iz Ministarstva objašnjavaju kako ne vode evidenciju o pojedinačnim razlozima nekorištenja školskog obroka. Izdvajaju da oni mogu biti različiti - primjerice, posebne prehrambene potrebe ili odluka roditelja odnosno učenika. Nastavljaju, svaka osnovna škola dužna je organizirati prehranu učenika za vrijeme njihova boravka u školi u skladu s propisanim normativima. Pri tome postojanje vlastite školske kuhinje nije preduvjet za organizaciju prehrane.

- Organizacija školske prehrane u nadležnosti je osnivača škola, koji, uz potporu države, kontinuirano ulažu u unaprjeđenje uvjeta za provedbu školske prehrane. Ovisno o prostornim i organizacijskim mogućnostima, škole obroke pripremaju u vlastitim kuhinjama, koriste usluge ovlaštenih vanjskih pružatelja ili se uključuju u model centralnih, odnosno proizvodnih kuhinja iz kojih se pripremaju obroci za više škola. Takav model omogućuje osiguravanje kvalitetnog toplog obroka i u školama koje nemaju vlastite kuhinjske kapacitete, vele.

Budući da neke škole još uvijek nemaju školsku kuhinju i blagovaonicu, Ministarstvo smo pitali koliko je takvih situacija u Hrvatskoj. Pojašnjavaju da ne raspolažu jedinstvenom evidencijom o broju škola koje nemaju vlastitu kuhinju ili blagovaonicu niti jedinstvenim popisom takvih škola.

- Podaci o prostornim uvjetima i organizaciji školske prehrane vode se na razini osnivača, koji su nadležni za organizaciju prehrane učenika i ulaganja u školsku infrastrukturu. Istodobno je vidljiv kontinuiran napredak u unaprjeđenju uvjeta za organizaciju školske prehrane. Osnivači iskazuju interes za korištenje sredstava koja Ministarstvo osigurava putem javnih poziva za opremanje školskih kuhinja i blagovaonica te za razvoj drugih modela organizacije prehrane, uključujući centralne kuhinje za više škola. Time se postupno povećavaju kapaciteti škola za osiguravanje kvalitetnog i dostupnog toplog obroka svim učenicima, navode iz Ministarstva obrazovanja.

Najavljuju 144 milijuna europskog novca za kuhinje i blagovaonice

Iz Ministarstva su najavili da će raspisati poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju i rekonstrukciju osnovnih škola koje rade u jednoj smjeni, s ciljem osiguravanja odgovarajućih prostora za školske kuhinje i blagovaonice. Radi se o sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija.

- Za tu je namjenu osigurano 144 milijuna eura, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za organizaciju kvalitetne školske prehrane i povećati dostupnost toplog obroka učenicima, tvrde iz Ministarstva.

Vratimo se ponovno na broj učenika uključenih u prehranu. Iako iz Ministarstva kažu da dva posto učenika nije uključeno zbog odluke roditelja ili posebnih prehrambenih potreba, oni su u državnom proračunu naveli da do 2028. godine planiraju postići vrijednost 100 posto učenika osnovnih škola koji će imati zagarantiran obrok. Kako će u tome uspjeti?

- Cilj je osigurati da organizirana školska prehrana bude dostupna svim učenicima osnovnih škola i da im se osiguraju zdravstveno ispravno i nutritivno uravnoteženi obroci koji pridonose pravilnom rastu, razvoju i usvajanju zdravih prehrambenih navika. To se ostvaruje daljnjim ulaganjima u školsku infrastrukturu, opremanje i modernizaciju kuhinja i blagovaonica, razvojem modela centralnih kuhinja, povećanjem dostupnosti toplog obroka te kontinuiranim unaprjeđenjem kvalitete školskih jelovnika u skladu s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika osnovnih škola. Ujedno se provode aktivnosti kojima se povećava udio kvalitetnih, lokalnih i ekološki proizvedenih namirnica u školskoj prehrani, zaključuju iz Ministarstva obrazovanja na naš upit.