Jesu li učenici u cjelodnevnoj školi uspješniji? Napravljena analiza, ovo su rezultati

Još lani u ovo doba upozoravali smo kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije predstavilo niti jedan dio rezultata evaluacije eksperimentalnog programa cjelodnevne škole, makar se ona u 62 škola provodi od jeseni 2023. godine. Jedinu analizu napravio je Sindikat hrvatskih učitelja. No, prošlog se tjedna na Saborskom odboru za obrazovanje našla točka o tijeku i rezultatima provedbe cjelodnevne škole. Riječ je dobila i državna tajnica Ministarstva obrazovanja Zrinka Mužinić Bikić.

Učenici u cjelodnevnoj bolje rješavaju nacionalne ispite

Zato smo od Ministarstva obrazovanja zatražili tu analizu. Nisu nam poslali dokument analize, već najvažnije zaključke. Tako tvrde da evaluaciju provode od početka uvođenja cjelodnevne škole (CDŠ) te da su njome obuhvaćeni učenici četvrtih i osmih razreda, roditelji i učitelji. Uz 62 škole koje su u cjelodnevnu uključene nakon javnog poziva, u praćenje su uvrstili i 60 kontrolnih škola kako bi dobili objektivne pokazatelje promjena u cjelodnevnoj školi, vele. Kontrolne škole birali su na temelju rezultata nacionalnih ispita. U izbor su ušle one koje su imale približno iste rezultate na samom početku pa su pratili promjene u protekle tri godine. Kontrolne škole, poentira Ministarstvo, bile su i približno iste po broju učenika, dok su kriteriji bili i istovjetna ruralno-urbana zastupljenost škola te socio-ekonomski status roditelja.

- Nakon tri godine pokazatelji su sljedeći: učenici četvrtog razreda eksperimentalnih CDŠ-a iz Hrvatskog jezika imali su 3 posto bolji rezultat na nacionalnim ispitima u odnosu na učenike kontrolnih škola, a iz Matematike 2,35 posto. Što se tiče učenika osmih razreda iz Hrvatskog jezika učenici eksperimentalnih CDŠ-a imali su 3,4 posto bolji uspjeh iz Hrvatskog jezika u odnosu na učenike kontrolnih škola, a 3,1 posto iz Matematike, odgovaraju iz Ministarstva obrazovanja na naš upit.

Nema razlike u motivaciji za učenje i boravak u školi

Nadalje, iz Ministarstva govore kako su u posljednje dvije godine proveli ankete među učenicima, roditeljima i učiteljima eksperimentalnih i kontrolnih škola. Rezultati su pokazali kako nema bitne razlike u motivaciji za učenje i boravak u školi između učenika eksperimentalnih i kontrolnih škola.

- Isto tako nisu značajne ni razlike kad je u pitanju opće zadovoljstvo školom i nastavom. Kad su u pitanju izvannastavne aktivnosti broj tih aktivnosti je znatno veći prema iskazu učenika i roditelja u CDŠ u odnosu na kontrolne škole. Troškovi izvannastavnih aktivnosti su niži za roditelje CDŠ-a u odnosu na roditelje kontrolnih škola. Što se tiče sigurnosti u školi i osjećaja pripadnosti roditelji iz eksperimentalnih i kontrolnih škola izjasnili su se o niskim razinama školskog nasilja što je svakako ohrabrujuće, izdvajaju iz Ministarstva obrazovanja.

U cjelodnevnim znatan napredak zbog vježbanja u školi

Učenici cjelodnevne i kontrolnih škola izrazili su i umjereno visok osjećaj pripadnosti školi, dok su ga učitelji procijenili nešto nižim, opisuju iz Ministarstva obrazovanja. Prema iskazu roditelja kod učenika cjelodnevne bolji pokazatelji su i u tjelesnoj dobrobiti.

- A povoljniji su pokazatelji kod učenika četvrtih razreda u eksperimentalnim školama i po pitanju prehrambenih navika. Kod učenika osmih razreda u CDŠ-u uočavaju se tek blage razlike u odnosu na kontrolne škole kad su u pitanju prehrambene navike. Vježbanje u školi u CDŠ-u pokazuje znatan napredak u odnosu na kontrolne škole prema iskazu učenika i roditelja čime je rezultirala povećana satnica sati Tjelesne i zdravstvene kulture, zaključuju iz Ministarstva obrazovanja, a dodajmo da nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda umjesto učitelja u cjelodnevnoj provode kineziolozi.

Podsjetimo, u cjelodnevnoj školi obvezno vrijeme sudjelovanje učenika jest do 14 sati za razrednu i do 14:40 za predmetnu nastavu. To uključuje nastavu i obvezni dio takozvanog potpomognutog i obogaćenog učenja. Uvedeno je pet novih predmeta - Praktične vještine, Svijet i ja, Informacijske i digitalne kompetencije, Prirodoslovlje te Društvo i zajednica. Povećane su satnice Hrvatskog i Matematike, a u nekim razredima i Likovnog, Glazbenog, Tjelesnog, Tehničkog i Geografije.

Nakon obveznog slijedi izborni dio u kojem su i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Sve skupa može potrajati i do 17 sati popodne. Upravo zato, kako bi cjelodnevna funkcionirala, škole moraju raditi u jednosmjenskoj nastavi, pa njih 600-tinjak treba dograditi. Iako je prvotni plan to bio napraviti do 2027. godine, projekt uvođenja cjelodnevne u sve škole odgođen je vjerojatno barem do 2030. godine.