Država želi povećati broj gimnazijalaca, a školi s dva nobelovca odbili veću kvotu: 'Nisu upali najosmaši'

III. gimnazija u Osijeku, koja učenicima nudi prirodoslovno-matematički smjer, već godinama je među najboljim školama u državi prema rezultatima mature, ali učenicima koji sudjeluju u državnim natjecanjima, a upisuju je i neki od najboljih osmaša u Slavoniji. Ove godine planirali su upisati 132 učenika u šest razreda. Međutim, tijekom roka za prijave škola uočili su veliki broj izvrsnih učenika koji su školu stavili na prvo mjesto. Zato su tijekom upisnog procesa od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih odlučili zatražiti uvećanje kvote. Učenike su na društvenim mrežama izvijestili i da zato ne mijenjaju poredak prioriteta u sustavu e-Upisi. No njihov zahtjev Ministarstvo nije uvažilo.

- 46 učenika kojima je naša škola bila prvi izbor ostalo je ispod crte, dakle bilo ih je 178 ukupno. Neki od njih su učenici koji su u svojim školama dobili titulu najosmaša, kaže nam ravnatelj III. gimnazije u Osijeku, Dražen Jakopović.

Obrazloženje im je, odgovara nam, stiglo tek jutros, međutim ravnatelj smatra da ono nije suvislo.

- Obrazloženje je bilo da smo mi zakasnili. Mi smo 3. srpnja iza 12 sati odmah uputili zahtjev, sukladno uputama. Pošto nismo dobili nikakav odgovor i obrazloženje, 6. srpnja smo slali mailom i 7. srpnja požurnicom još da dobijemo nekakvo obrazloženje. Dobili smo odgovor da je ovo što smo slali 6. i 7. srpnja bilo izvan roka, što je jasno, jer su to bile požurnice, a ne datum originalnog zahtjeva koji je poslan na vrijeme, kaže nam ravnatelj.

Iz Ministarstva stalno govore da zaostajemo za EU po postotku gimnazijalaca

Posljednjih nekoliko godina i sam je ministar Radovan Fuchs isticao kako Hrvatska mora povećati obuhvat učenika gimnazijskim programima. Zbog toga je Ministarstvo zadnjih godina odobravalo otvaranje gimnazijskih programa i nekim strukovnim školama. I ove su godine zbog toga pokrenuti novi gimnazijski smjerovi. Pa pitamo ravnatelja je li ga, s obzirom na te planove, iznenadila odbijenica.

- Točno, slušamo to na svim stručnim skupovima – kako treba povećati broj gimnazijalaca prema prosjeku Europske unije, stalno nas se potiče da idemo ka tome i onda mi dobijemo odbijenicu. Mi smo tražili samo povećanje broja učenika po razrednim odjelima, dakle ne dodatne razredne odjele, nego samo uvećanje broja po razredima s 22 učenika po razredu na 25. Tako bismo ostali u okviru Državnog pedagoškog standarda koji propisuje između 20 i 28 učenika po razrednom odjelu. Time ne bismo imali nikakve potrebe za povećanjem kadrovskih ni prostornih uvjeta. U principu, samo smo željeli više raditi i bilo nam je žao te djece. Gledajući od 132. učenika do 150., mjesta do kojeg smo tražili povećanje kvote, razlika u bodovima bila je u decimalama i zbog toga su ostali izvan crte, ističe Jakopović.

'Interes nije slučajnost, nego kontinuitet'

Ono što ga nije iznenadilo je da je ove godine interes za školu bio jako velik. U radu im je, ističe, jako bitno vanjsko vrednovanje poput državne mature i natjecanja učenika, gdje postižu jako dobre rezultate. Upravo je to, smatra, privuklo izvrsne učenike i roditelje da na upisima za prvi prioritet postave III. gimnaziju.

- Na kraju krajeva, mi smo srednja škola koja jedina u svijetu ima dva nobelovca, Ružičku i Preloga, a u zadnje dvije godine imamo učenicu koja je u njihovoj kategoriji kemije i biologije osvajala prva mjesta na državnim natjecanjima. Također, u zadnjim godinama smo u top 10 u e-Rudniku Ministarstva, tako da ovo nije slučajnost, nego održavamo kontinuitet i upravo to prepoznaju i učenici s područja Slavonije i Baranje – da smo se pozicionirali kao škola broj jedan odavde do Zagreba. Interes je toliko velik da nam dolaze i učenici iz susjednih županija, volim se našaliti pa reći kao Ivica Kičmanović u romanu 'U registraturi'. Nama se je teško uspoređivati sa Zagrebom, s obzirom na broj stanovnika i demografsko stanje u ovom dijelu države, a kada se to uzme u obzir, ovo je jako dobar rezultat. Tako da mi je iznimno žao što nismo mogli upisati više djece, naglašava ravnatelj.

Mala matura unificirala bi uvjete upisa u srednje na državnoj razini

Radi velikog interesa odlikaša na upisima, devet zagrebačkih srednjih škola i ove je godine provodilo prijemne ispite. Ravnatelj kaže kako III. gimnazija Osijek nema u planu uvoditi takvu dodatnu provjeru.

- Više sam pobornik uvođenja male mature, da to unificiramo i da bude jednako u cijeloj Republici Hrvatskoj. Razumijem kolege u Zagrebu koji zbog brojnosti superodlikaša imaju tu potrebu jer ponekada petica do petice ima različitu vrijednost. No, kod nas u predjelu Slavonije i Baranje gdje je kvota manja, mislim da bi to moglo uzrokovati strah od upisa u našu školu i stvorilo im dodatni pritisak oko toga hoće li upasti ili ne. Ograničenja moraju postojati, ali kada je situacija ovako jasna kao ove godine kod nas, mislim da ne bi trebalo biti zapreke i zaista mi je žao djece koja su ostala ispod crte, zaključuje Jakopović.