Naša glumica progovorila o seksualnom nasilju u školama: 'Je li to normalan odgovor razrednice?'

Osnovna škola, treći razred. Grupa dječaka zaskočila je čitateljicu koju ćemo nazvati Ivana, gurnula je na pod i prijetila joj silovanjem. U sedmom osnovne se uznemiravanje nastavilo pipkanjem grudi i stražnjice. Njeno iskustvo samo je dio priča koje smo prije par godina objavili povodom Dana žena.

Već desetljećima se na školskim hodnicima događa seksualno uznemiravanje djevojčica. Oblik je to seksualnog nasilja s kojim se najčešće prvi puta susreću upravo u školama. Dodatni problem koji prati ovu vrstu nasilja izostanak je reakcije odraslih koji bi trebali zaštititi djevojčice.

'To je odgovor?'

Gostujući u podcastu Um&Boom naša je glumica Sanja Vejnović ispričala voditeljici Ines Mahmić svoje iskustvo.

- Sjetila sam se priče iz osnovne škole kada su dečki u pubertetu pod utjecajem hormona skakali na djevojčice. I htjeli su nas silno primiti za grudi. A mi smo se tek počele razvijati, to ti je neugodno, ne želiš da te nitko dira i skače. I oni onda umiru od smijeha, dođu ti s leđa. Kroz to su curice prolazile. I 'ajmo reći da hormoni rade. Ja sam se tada svojoj razrednici, ne znam koliko smo godina mogli imati, 11, 12, bili smo mali. I odgovor je ono čega sam se ja sada u starijoj dobi sjetila – je li to bilo pedagoški, je li to bio normalan odgovor, očito je za to vrijeme – 'to su dečki, njima rade hormoni. Ah dobro, proći će ih'. To je odgovor? Ili bi trebalo prozvati te dečke koji ne mogu svoje hormone držati pod kontrolom? Pa i nama rade hormoni na raznorazne načine, naglasila je Vejnović.

Stava je da je ta razrednica trebala pozvati cijeli razred i pred svima reći: 'Još jednom da čujem da ste to napravili, idete ravnatelju, dobit ćete ukor. Tako se ne ponaša, nemaš pravo bilo koga dirati za bilo koji dio tijela kada tebi dođe'.

'Rekla je 'ne skače pas na kuju ako ona ne maše repom'

Ovaj video pokrenuo je lavinu reakcija djevojaka i žena koje dijele ista iskustva i užasavajuće priče seksualnog uznemiravanja na školskim hodnicima. Mnogi su se složili da je dobro da starije generacije govore o toj temi jer se danas sve pokušava plasirati kao novotarija, kao da toga ranije nije bilo. Niz sudionika rasprave upozorio je na to da se takve stvari i danas događaju, a da razrednici, možda zbog straha od roditelja, idu linijom manjeg otpora i ne reagiraju.

- Ja sam dobila još gori odgovor. Rekla je 'ne skače pas na kuju ako ona ne maše repom', napisala je jedna korisnica Instagrama.

Druga je prepričala kako ju je razrednica konstantno slala u kut jer je ošamarila ili jednom vikala na dečka pored kojeg je razrednica odredila da sjedi, a koji ju je konstantno pipao i štipao. Čak je u dnevnik zabilježila da je 'nasilna'.

- Ja sam dosta mlađa od gospođe, negdje 2012./2013. sam isto prolazila, prijavili smo sve na što nam je razrednik rekao 'to su dečki u pubertetu, a vi možda nemojte izazivat'. Na tome je sve ostalo, napisala je pratiteljica podcasta Um&Boom.

Neki razrednici i ravnatelji reagirali su i dječaci su prestali dirati djevojke

Ipak, u moru negativnih, istaknule su se i primjerene reakcije odraslih i suprotna iskustva – primjeri ravnatelja i nastavnika koji se nisu ustručavali reagirati.

- Ja sam se također zbog istog požalila, ali svom divnom razredniku koji je pred cijelim razredom rekao više-manje ono što je Sanja htjela da njena razrednica kaže. I nisu nas dečki ćapavali poslije toga. To je bilo krajem ’80-ih godina, često se sjetim tog divnog čovjeka, napisala je jedna korisnica Instagrama.

Inače, prije tri godine u Hrvatskoj je donesen Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja do 2027. godine. Prema podacima koji su bili temelj za njegovo donošenje, čak 56 posto mladih seksualno uznemiravanje doživljava već u osnovnoj školi, od čega 76 posto djevojčica i 18 posto dječaka. Podaci za srednju školu govore o 49 posto djevojaka i 15 posto mladića koji su bili meta seksualnog uznemiravanja.

Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.

Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.

U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.