Novosti Najranjivija djeca ostaju na rubu sustava: 'Roditeljima se unaprijed govori da ustanova nema uvjete'

Najranjivija djeca ostaju na rubu sustava: 'Roditeljima se unaprijed govori da ustanova nema uvjete'

Martina Gelenčir
Martina Gelenčir

18. srpanj 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Facebook X Linkedin Mail
Najranjivija djeca ostaju na rubu sustava: 'Roditeljima se unaprijed govori da ustanova nema uvjete'

Katarina Turković Gulin, predsjednica SIDRA | foto: Unsplash/screenshot: Facebook

Djeca s teškoćama u razvoju nisu na marginama samo prilikom upisa u vrtiće, već i kada jednom ondje dobiju svoje mjesto.

Upis djeteta u vrtić velik je događaj za roditelje, ali, barem dugoročno, još važniji za samo dijete. Vrtić je jedna od prvih stepenica ulaska u obrazovni sustav, mjesto na kojem djeca razvijaju komunikacijske, socijalne i emocionalne vještine te stvaraju prve odnose izvan obitelji.

Važnost ranog uključivanja posebno je velika za djecu s teškoćama u razvoju. UNICEF već dulje vrijeme upozorava da pravodobna i kvalitetna podrška tijekom najranijih godina može promijeniti razvojni put djeteta te pridonijeti boljim obrazovnim ishodima, kvaliteti života i uključivanju u zajednicu. Pritom inkluzija ne znači samo omogućiti djetetu mjesto u vrtićkoj skupini. Ona podrazumijeva da dijete može ravnopravno sudjelovati u svakodnevnim aktivnostima, učiti i razvijati se uz vršnjake te dobivati podršku koja odgovara njegovim individualnim potrebama.

Djeca s teškoćama često su ograničena na poludnevni program

Međutim, ona najranjivija, djeca s teškoćama u razvoju, nerijetko su u tom procesu ulaska u sustav zanemarena, a mnogi vrtići ni nemaju zaposlene sve vrste stručnjaka koji bi radili s tom ranjivom skupinom. Upozorila je na to nedavno i Udruga SIDRO koja okuplja odgojitelje diljem Hrvatske. Prepreke se, kažu za srednja.hr iz Udruge, ne javljaju samo prilikom upisa, nego i nakon što je dijete već uključeno u sustav.
 
- Najčešći problemi odnose se na ograničavanje boravka djeteta u vrtiću na poludnevni program, nemogućnost korištenja cjelodnevnog programa zbog nedostatka organizacijskih i kadrovskih uvjeta, nedostatak stručnih suradnika te izostanak kontinuirane stručne podrške odgojiteljima i pomoćnicima u radu s djetetom. Važno je pritom naglasiti da skraćeni boravak ne bi smio biti unaprijed određeno pravilo za svu djecu s teškoćama u razvoju. Mnoge ustanove koriste opservacijsko razdoblje, odnosno opservacijski ugovor, tijekom kojeg stručni tim prati prilagodbu djeteta, procjenjuje njegove potrebe i spremnost za uključivanje u program te donosi individualizirane preporuke. Takav pristup omogućuje da se odluke temelje na stvarnim potrebama konkretnog djeteta, a ne na samoj dijagnozi. Problem nastaje kada se skraćeni boravak primjenjuje kao uobičajena praksa, bez individualne procjene i bez jasnog plana kako će dijete postupno ostvariti ravnopravno sudjelovanje u programu, kažu iz Udruge SIDRO za srednja.hr.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak
 

'Roditeljima se unaprijed govori da ustanova nema uvjete za uključivanje njihova djeteta'

 
Dodaju, roditelji takve situacije doživljavaju kao ograničeno uključivanje. Osobito ako takva organizacija nije rezultat individualne stručne procjene, nego organizacijskih ograničenja ustanove.
 
- Također nam se obraćaju roditelji koji su zbog dugotrajnog čekanja nalaza ili rješenja ostajali bez mogućnosti pravovremenog uključivanja djeteta u program, iako na dinamiku tih postupaka sami nisu mogli utjecati. S druge strane, odgojitelji često ističu kako rade u ustanovama u kojima jedan pedagog, psiholog ili zdravstveni voditelj pokrivaju nekoliko stotina djece, dok logoped ili edukacijski rehabilitator uopće nisu zaposleni. U takvim uvjetima velik dio individualiziranog rada ostaje na odgojiteljima, bez sustavne stručne podrške, navode iz Udruge samo neke prepreke s kojima su suočena djeca s teškoćama.
 
Iako, kažu, ne postoji jedinstvena praksa formalnog odbijanja upisa djece s teškoćama u razvoju, kroz prijave koje im pristižu uočavaju obrasce postupanja koje roditelji često doživljavaju kao prikriveno obeshrabrivanje ili otežavanje uključivanja.
 
- To uključuje situacije u kojima se roditeljima unaprijed govori da ustanova nema uvjete za uključivanje njihova djeteta, da nema odgovarajućih stručnjaka ili pomoćnika, da bi bilo bolje potražiti drugu ustanovu ili da se čeka odluka osnivača. Nerijetko se odgovornost prebacuje između ustanove i osnivača, dok roditelji ostaju bez jasnog odgovora tko je nadležan osigurati uvjete za uključivanje djeteta, navode iz Udruge SIDRO.
 
Zaprimili su i prijave roditelja čija su djeca upisana u vrtić, međutim nisu ravnopravno uključena u odgojno-obrazovni proces. Na primjer, ograničava im se boravak, nemaju kvalitetnu podršku ili ne mogu sudjelovati u aktivnostima u kojima sudjeluju druga upisana djeca. 
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak

Sustavi nisu dovoljno povezani

 
Iz SIDRA ističu kako problem nije nedostatak dobre volje zaposlenika, nego nedostatak sustavne i kontinuirane stručne podrške.
 
- U mnogim ustanovama nedostaju logopedi, edukacijski rehabilitatori, psiholozi i drugi stručni suradnici u broju koji odgovara stvarnim potrebama djece. Odgojitelji često ostaju sami u planiranju prilagodbi i individualiziranog rada te se dodatno educiraju vlastitom inicijativom kada u skupinu dođe dijete s rijetkom ili složenijom dijagnozom. Jednako tako, pomoćnici za djecu s teškoćama često nakon zapošljavanja ostaju bez sustavne edukacije, mentorstva i stručne podrške u svakodnevnom radu, navode iz Udruge SIDRO.
 
Naglasak stavljaju i na nedovoljnu međuresornu suradnju koja je, kažu, poseban problem u predškolskom sustavu. Tako, među ostalim, informacije između zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi i odgojno-obrazovnih ustanova često nisu dovoljno povezane. Tada roditelji postaju jedini nositelji komunikacije između različitih sustava. 
 
- Inkluzija ne može biti svedena na činjenicu da je dijete fizički prisutno u skupini. Ona podrazumijeva dostupnost stručne podrške upravo onda kada je ona djetetu i odgojiteljima potrebna. Jednako je važno osigurati vrijeme za planiranje, praćenje i evaluaciju individualiziranog rada, jer bez toga odgojitelji teško mogu ostvariti kvalitetnu inkluzivnu praksu, nabrajaju u Udruzi SIDRO.
Izdvojeni članak
Izdvojeni članak

Nedostaje zdravstvenih voditelja, logopeda, edukacijskih rehabilitatora, psihologa...

 
Naše posljednje pitanje odnosilo se koje bi konkretne mjere trebala poduzeti nadležna tijela, osnivači i odgojno-obrazovne kako bi se djeci s teškoćama zajamčilo ravnopravno sudjelovanje u sustavu. I to u što kraćem roku. Prvi korak je, naglašavaju u SIDRU, osigurati da pravo na uključivanje ne ostane samo formalno pravo, nego da bude popraćeno stvarnim uvjetima za kvalitetan odgojno-obrazovni rad.
 
- To podrazumijeva povećanje broja stručnih suradnika u vrtićima uključujući zdravstvene voditelje, logopede, edukacijske rehabilitatore, psihologe i pedagoge, kao i jasne standarde njihove dostupnosti. Potrebno je osigurati i kontinuiranu stručnu podršku odgojiteljima i pomoćnicima za djecu s teškoćama u razvoju kroz praktične edukacije, a ne očekivati da se sami snalaze kada se prvi put susretnu s određenom dijagnozom ili složenim potrebama djeteta, ističu iz SIDRA.
 
Uz to, nužno je jasno definirati odgovornosti osnivača i ustanova kako bi se izbjeglo prebacivanje odgovornosti oko osiguravanja pomoćnika, stručne podrške i drugih potrebnih uvjeta.
 
- Nužno je unaprijediti suradnju između odgojno-obrazovnog, zdravstvenog i sustava socijalne skrbi kako roditelji više ne bi bili jedina poveznica između institucija. Na kraju, potrebno je pratiti ne samo broj upisane djece s teškoćama, nego i kvalitetu njihove uključenosti. Dijete nije uključeno samo zato što ima mjesto u vrtiću. Uključeno je onda kada može ravnopravno sudjelovati u svakodnevnom boravku skupine, razvijati svoje potencijale i dobivati podršku koja odgovara njegovim individualnim potrebama, zaključuju iz Udruge SIDRO.
 

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta Nevidljivi u obrazovanju.

rani predškolski odgoj i obrazovanje djeca s teškoćama u razvoju Udruga SIDRO upisi u vrtić za djecu s teškoćama