Dio roditelja u Hrvatskoj protivi se zdravoj prehrani u školama: 'Vjerojatnije biraju liniju manjeg otpora'

Školske obroke za učenike osnovnih škola financira država, no usprkos inflaciji iznos za prehranu po obroku koji škole dobivaju nije se mijenjao godinama. To znači da pripremiti zdrav meni za učenike postaje sve teže, pa je za očekivati da će roditelji biti zahvalni ako škola djeci uspješno omogući zdravu i kvalitetnu prehranu.

Međutim, prema prošlogodišnjem istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i UNICEF-a, u kojem se uspoređuju podaci iz 2019. i 2023. godine, otprilike svaki šesti obrok završi u smeću, a najviše se baca povrće, variva, riba i kukuruzni žganci. Prema tome, izgleda da dio djece ne želi jesti zdravu hranu, pa ne iznenađuje ni informacija da se dio roditelja protivi uvođenju zdravih menija, koliko god to apsurdno zvučalo.

'Razlozi su različiti'

Da se dio roditelja žali na zdravu prehranu u školi, potvrdio nam je Davor Skeledžija, aktivni član Udruge za prevenciju debljine i dijabetesa.

- Ne bih rekao da je riječ o većini roditelja, ali iz škola su do nas stigle objektivne i provjerene informacije o otporu prema uvođenju zdravijih jelovnika. Razlozi su različiti, od uvjerenja da se država ili škola previše miješaju u obiteljske odluke, preko stava da dijete 'mora jesti ono što voli', pa sve do mišljenja da zdrava prehrana nije ukusna ili da će dijete ostati gladno, priča nam Skeledžija.

Stavovi roditelja otežavaju pozitivne pomake

Naglašava da djeca u takvim situacijama često dobivaju kontradiktorne poruke. U školi uče što je uravnotežena prehrana, a kod kuće slušaju da su takva pravila pretjerana ili nepotrebna. To djeci otežava stvaranje zdravih navika koje se razvijaju u djetinjstvu.

- Ne mislimo da je to prevladavajući stav, ali može otežati pozitivne pomake i smanjiti entuzijazam. Ne bih povlačio izravne paralele s protivljenjem cijepljenju jer je riječ o različitim temama. Međutim, zajedničko im je to što se danas informacije vrlo lako pronalaze na društvenim mrežama, gdje nisu uvijek utemeljene na znanstvenim dokazima. Dio roditelja možda vjeruje da postupa u najboljem interesu svojeg djeteta, ali vjerojatnije je da bira liniju manjeg otpora. Zato smatram da rješenje nije osuđivanje roditelja, nego kvalitetna edukacija i jasna komunikacija stručnjaka, izjavio je naš sugovornik.

Djeca tih roditelja češće u školu nose nezdravu hranu

Prema saznanjima Udruge za prevenciju debljine i dijabetesa, djeca tih roditelja u školu češće donose ili u blizini škole kupuju grickalice, slatkiše, pekarske proizvode, zaslađene sokove te energetski bogatu, a nutritivno siromašnu hranu. Skeledžija naglašava da to, naravno, nije pravilo, ali da takav obrazac vide dovoljno često.

- Djeca u Hrvatskoj među vodećima su u Europskoj uniji po stopi pretilosti i moramo nešto promijeniti. Podsjećamo i da se prehrambene navike usvojene u djetinjstvu vrlo često prenose u odraslu dob, naglašava Skeledžija.

Naime, Europska inicijativa praćenja debljine u djece iz 2022. godine pokazala je da je svako treće dijete u osnovnoj školi u Hrvatskoj pretilo. Da situacija bude još gora, čak sedamdeset posto liječnika primarne zdravstvene zaštite ne osjeća se dovoljno kapacitirano za postupanje i prevenciju dječje pretilosti.

'Previše toga zasniva se na entuzijazmu pojedinaca'

Jelovnici u školama trebali bi se raditi prema dvama dokumentima koje je izdalo Ministarstvo zdravstva, a to su Normativ za prehranu učenika u osnovnoj školi i Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama. Međutim, škole se značajno razlikuju u tome koliko se drže smjernica, a veliku ulogu imaju i roditelji, koji, kako bi djeca usvojila zdrave navike koje se tim smjernicama promiču, moraju biti poticajni i suradljivi.

- Previše toga zasniva se na entuzijazmu pojedinaca. Pozdravljamo svaki korak koji djeci omogućuje zdraviji izbor hrane. Smatramo da je to ulaganje u zdravlje budućih generacija. Važno je da zdravi jelovnici budu kvalitetno osmišljeni, raznoliki i ukusni kako bi ih djeca, a očito i roditelji, doista prihvatili. Također, edukacija ne bi trebala biti usmjerena samo na učenike nego i na roditelje jer se najveći dio prehrambenih navika ipak stvara kod kuće, smatra Davor Skeledžija iz Udruge za prevenciju debljine i dijabetesa.

'Djeca najbolje usvajaju zdrave navike kada iste poruke dobivaju u školi i kod kuće'

Naglašava da će za podizanje svijesti o tome koliko je zdrava prehrana u djetinjstvu zapravo važna, ne samo za trenutačno zdravlje djece već i za dugoročno razvijanje zdravih navika, biti potrebno zajedničko djelovanje škola, roditelja, zdravstvenih djelatnika i medija, u čemu je posebno izdvojio srednja.hr.

- Djeca najbolje usvajaju zdrave navike kada iste poruke dobivaju u školi i kod kuće. To je siguran put naprijed. Osim edukacije, važno je djeci približiti zdravu prehranu na pozitivan način – kroz praktične radionice, kuhanje, kušanje novih namirnica i zanimljive projekte. Cilj ne bi trebao biti zabrana pojedinih namirnica, nego stvaranje navike da zdrav izbor bude prirodan i svakodnevan, zaključio je Davor Skeledžija iz Udruge za prevenciju debljine i dijabetesa.