Jeste li primijetili poplavu ovakvih plakata i letaka? Dizajneri pod jednim uvjetom imaju pozitivnu budućnost

Otkako je prije nekoliko godina umjetna inteligencija ušla u širu uporabu i takvi alati postali su jednostavno dostupni svakom korisniku interneta, sve je raširenija i pojava jumbo plakata i letaka koje je kreirao AI. Do te mjere da su isti postali i tema ismijavanja putem memeova na društvenim mrežama.

Često ih nije teško uočiti jer izgledaju slično: pretrpani su nizom informacija iz kojih je ponekad teško uopće razaznati što poslovni subjekt nudi klijentima. I sličnim porukama u kojima je gotovo uvijek to 'najsigurnija', 'najpouzdanija', 'najbrža' ili 'najkvalitetnija' usluga, a često je neizostavna oznaka 'certifikata' koji jamči stopostotno zadovoljstvo.

Koje su karakteristike plakata koji je dizajnirao AI?

Profesorica Jasenka Pribernik na Grafičkom fakultetu u Zagrebu, među ostalim, drži kolegij sociologija dizajna pa smo je pitali o ovoj temi. Istina je, kaže da u posljednje vrijeme možemo primijetiti sve više TV reklama, oglasa i plakata izrađenih uz pomoć AI alata.

- Percipiramo ih kao drugačije od tradicionalnih, začuđujuće, za neke ljude i zastrašujuće, pa stoga pobuđuju pažnju. Sadržajne karakteristike možemo opisati kao prikaz imaginarnog okoliša, antropomorfiziranih životinja i nerealističnih odnosa između predmeta, okoliša i ljudi. Stilske odrednice su gotovo uvijek super realizam odnosno imitacija fotografije i videa s visokim stupnjem izoštrenosti slike kako bi se stekao dojam stvarnosti. Dizajn takvih plakata i prikaza bio je moguć i prije izuma generativnih AI alata, no za izradu u alatu kao što je Adobe Photoshop dizajneru treba dosta napora i vremena. Osim toga, mlađa publika je preplavljena sličnim prikazima na društvenim mrežama pa se korištenje istog stila u javnom prostoru čini logičnim nastavkom trenda, ocjenjuje profesorica Pribernik.

'Osnovno pravilo kvalitetnog dizajna plakata je hijerarhija informacija'

Mnogi takvi plakati sadrže velik broj elemenata, poruka, fontova i informacija, zbog čega je ponekad teško odmah razaznati što se zapravo oglašava. Profesoricu pitamo i koja su osnovna pravila kvalitetnog dizajna plakata i na koji način njihovo zanemarivanje utječe na razumljivost i učinkovitost poruke. Odnosno mogu li biti kontraproduktivni, dakle da odbiju potencijalne klijente.

- Osnovno pravilo kvalitetnog dizajna plakata je hijerarhija informacija. Ona se obično uspostavlja kroz primarnu, sekundarnu, a ponekad tercijarnu 'udicu'. Te udice u formi slike i teksta služe da bi privukle pažnju i publici postepeno prenijele poruku. Ukoliko se hijerarhija informacija ne poštuje, poruka može biti nerazumljiva. Ima slučajeva da klijenti namjerno šalju višesmislene poruke kako bi se odvojili od konkurencije i potaknuli publiku na razmišljanje. Trebalo bi analizirati pojedinačne slučajeve dizajna plakata i njihovu ciljanu publiku kako bismo procijenili je li neki dizajn kontraproduktivan i/ili je dio strategije branda, ističe profesorica.

Za grafičke dizajnere ovo zapravo može biti odlična prilika

No, leži li glavni problem u samoj tehnologiji ili u tome što je koriste osobe bez dovoljno znanja o dizajnu, ciljanoj publici i općenito vizualnoj komunikaciji? Profesorica ističe kako u konačnici budućnost grafičkih dizajnera može biti pozitivna, ali samo ako se oni sami žele istaknuti.

- Smatram da problem nije u tehnologiji već u načinu njenog korištenja. Generativni AI alati imaju ogroman potencijal ukoliko se koriste u svrhu razvoja ljudske svijesti i prenošenja poruka na kreativan i inovativan način. Da bi se to ostvarilo, potrebno je da dizajneri osvijeste svoju ulogu u društvu i preuzmu odgovornost za svaku poruku koju šalju. Rezonira li takva poruka empatijski barem u nekoj mjeri sa suvremenim ljudskim problemima ili samo doprinosi vizualnoj buci i kaosu kojeg percipiramo oko sebe? Moje viđenje budućnosti za grafičke dizajnere je pozitivno jer ih korištenje generativnih AI alata može potaknuti na dublje promišljanje i stručnost ukoliko se žele istaknuti u moru nestručnjaka koji se bore za medijski prostor, zaključuje Pribernik.