U gimnazijama ostalo preko 1.800 mjesta: Imamo podatke za svaku županiju i nove smjerove

Iako je ove godine u klupama sjedilo oko 38 tisuća osmaša, u državnim i privatnim školama je bilo mjesta za njih 47.455. Prilikom predstavljanja odluke o upisima u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) su to pravdali time da 'ne znaju kako će učenici gravitirati srednjim školama', da ima povratnika u Hrvatsku, ponavljača prvog razreda i učenika stranaca. Očekivano je zato bilo i da će popriličan broj mjesta ostati nepopunjen.

Prema okvirnim podacima koje je objavio CARNET, nakon ljetnog roka upisa prazno je ostalo 8.588 mjesta. Među ostalim, i u gimnazijskim smjerovima. Ako se u obzir uzmu državne, privatne i vjerske škole, kvota u gimnazijskim smjerovima svih vrsta bila je 12.879 mjesta. Prazno je u konačnici ostalo njih 1.879. Napomenimo kako je riječ o izračunu na temelju okvirnih podataka CARNET-a nakon ljetnog roka upisa, a službeni broj mjesta za jesenski upisni rok treba biti objavljen 10. kolovoza.

Gimnazijska kvota nije potpuno popunjena nigdje

Prema trenutačnom stanju, niti u jednoj županiji kvota u gimnazijskim smjerovima nije popunjena. Čak niti u većim županijama. Preliminarni podaci kažu da su u gimnazijskim smjerovima Grada Zagreba nepopunjena 402 mjesta od 4.132 planirana. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u gimnazijama je ostalo 234 od 1.557 mjesta. Od 891 mjesta u gimnazijskim smjerovima Primorsko-goranske županije prazno ih je ostalo 120. Na istoku Hrvatske, u Osječko-baranjskoj županiji planirani broj mjesta u gimnazijama je 813, a preostala su još 84.

Stanje po županijama možete vidjeti u tablici ispod. Brojčani stupac sadrži broj preostalih mjesta izračunat na temelju objavljenog okvirnog broja slobodnih mjesta.

Broj preostalih mjesta u gimnazijskim smjerovima po županijama I izvor podataka: CARNET

Napomenimo da u podatke ulaze, osim općih, jezičnih, prirodoslovno-matematičkih te prirodoslovnih i klasičnih i IBMYP smjerovi, eksperimentalni smjer, gimnazijski programi na stranim jezicima te jeziku nacionalnih manjina. I to u državnim, vjerskim i privatnim školama.

I u novim gimnazijskim smjerovima ostalo malo mjesta

U četiri škole ove su godine, valja podsjetiti, pokrenuti novi gimnazijski smjerovi. Jedna od njih je Gimnazija Pula, koja je uvela prirodoslovnu gimnaziju, a ondje su od 26 mjesta ostala dva.

Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu uvela je eksperimentalni program umjetničke i multimedijske gimnazije, u koji je upisivala 26 učenika, a ostalo je osam mjesta. Gimnazija Eugena Kumičića uvela je program diplomatske gimnazije koji su mogla upisati 24 osmaša, a preostalo je jedno mjesto.

Prirodoslovnu gimnaziju na talijanskom jeziku uvela je Talijanska srednja škola - Scuola media superiore italiana 'Antonio Borme' Rovinj, bilo je sedam mjesta i prema okvirnim podacima CARNET-a, sva su popunjena.

Nije dostavio dokumentaciju na vrijeme pa prepustio nekome mjesto za jesenski

Nakon objave okvirnih podataka s upitom smo se obratili šest ravnatelja gimnazija u Zagrebu i Splitu u kojima je ostalo nešto mjesta. Odgovorila nam je samo Dobrila Gotovac Stipaničev,  ravnateljica I. gimnazije Split. Ondje je ostalo jedno nepopunjeno mjesto, no naglašava kako ih to ne zabrinjava. Naime, do toga je došlo jer jedan učenik koji je ostvario pravo upisa nije dostavio propisanu dokumentaciju potrebnu za upis. U školi očekuju da će to mjesto biti popunjeno u jesenskom upisnom roku.

- Interes za upis u I. gimnaziju i ove je godine bio iznimno velik. Za program jezične gimnazije, u koji upisujemo 129 učenika, tijekom ljetnog upisnog roka pristiglo je čak 746 prijava. To jasno pokazuje da velik broj učenika koji je želio upisati I. gimnaziju nije ostvario pravo upisa jer je broj prijavljenih višestruko nadmašio broj raspoloživih mjesta, navodi Gotovac Stipaničev dodajući da je veliki interes rezultat 'kontinuiranog rada i izvrsnih rezultata koji učenici i nastavnici ostvaruju iz godine u godinu', među ostalim i na natjecanjima.

Već je odavno poznat plan države koja namjerava povećati obuhvat učenika gimnazijskim programima. Ravnatelje smo pitali i kako gledaju na to s obzirom na demografsku situaciju i može li to dovesti do pada kriterija u gimnazijskim smjerovima.

- Ideja povećanja obuhvata učenika u gimnazijskim programima ima smisla ako postoji stvarna potreba i ako je usklađena s mogućnostima sustava te interesima učenika. Međutim, u uvjetima pada broja učenika potrebno je pažljivo planirati upisne kvote kako se ne bi narušila kvaliteta obrazovanja. Važno je zadržati primjerene kriterije upisa i osigurati da gimnazijski programi ostanu zahtjevni i kvalitetni, smatra Gotovac Stipaničev.

'Učenici danas donose odluke na temelju šireg spektra kriterija nego ranije'

Budući da upravo nastavnici i ravnatelji imaju najbliži kontakt s učenicima i roditeljima, pitali smo ravnateljicu i smatra li da učenici i roditelji danas gimnazijsko obrazovanje doživljavaju različito nego prije, u smislu da su po završetku školovanja neka strukovna zanimanja više plaćena od zanimanja s visokoškolskom diplomom.

- Mislim da su učenici i roditelji danas pragmatičniji nego prije. Sve više promatraju mogućnosti zapošljavanja, visinu primanja i brzinu ulaska na tržište rada. Zbog toga dio učenika bira kvalitetne strukovne programe koji nude dobre mogućnosti zapošljavanja odmah nakon završetka školovanja. Ipak, gimnazijsko obrazovanje i dalje predstavlja najbolju pripremu za studij te pruža široko opće obrazovanje i velik izbor mogućih karijernih putova. Stoga ne mislim da je izgubilo na vrijednosti, nego da učenici danas donose odluke na temelju šireg spektra kriterija nego ranije, zaključuje Gotovac Stipaničev.

Podsjetimo, prijave srednjih škola u jesenskom roku trajat će od 24. do 28. kolovoza, s time da dva dana ranije završavaju prijave srednjih koje imaju prijemne ispite. Konačne liste poretka u jesenskom roku bit će objavljene 31. kolovoza, dok će 3. rujna biti poznato u kojim je srednjima ostalo mjesta i nakon drugog upisnog roka. Jesenski rok mogu koristiti samo oni koji se nisu upisali u srednju školu u ljetnom. Oni koji nisu zadovoljni upisanim smjerom imaju opciju promjene škole do početka drugog polugodišta, no taj im zahtjev mora odobriti nastavničko vijeće škole u koju se žele prebaciti.