Novosti Kroz važan program prošlo 13 tisuća učenika, no stručnjaci upozoravaju: 'Još je puno posla'

Kroz važan program prošlo 13 tisuća učenika, no stručnjaci upozoravaju: 'Još je puno posla'

Martina Gelenčir
Martina Gelenčir

05. kolovoz 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Kroz važan program prošlo 13 tisuća učenika, no stručnjaci upozoravaju: 'Još je puno posla'

Foto: Jake Ingle; Unsplash

Država najavljuje milijunska ulaganja u prevenciju seksualnog nasilja. Provedba u školama i dalje ovisi o angažmanu pojedinaca i interesu škola.

Još je 2022. godine Vlada donijela Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine. Dobar dio tog plana sadržavao je mjere koje su se odnosile na mlade, poglavito učenike i učenice. Podloga su bila inozemna istraživanja: u jednom provedenom među litavskim srednjoškolcima seksualno uznemiravanje prijavilo je 56 posto ispitanika, odnosno čak 76 posto djevojaka i 18 posto mladića.

Država je tom prilikom obećala uložiti značajna sredstva za borbu protiv seksualnog nasilja. Među ostalim, i u programe namijenjene učenicima pa smo Ministarstvo obrazovanja prije dva tjedna pitali koje su se konkretne mjere od donošenja plana provele u školama. Međutim, odgovor nismo dobili.

No, u međuvremenu je, otkako smo poslali upit, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u javno savjetovanje uputilo Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine. S novim obećanjima.

Puno toga ovisi o interesu škole, a ne bi smjelo

Iz Ženske sobe, odakle već osam godina provode program SNEP - seksualno nasilje - edukacijski i prevencijski program, u odgovoru na naš upit oko ranije donesenog Nacionalnog plana navode da su pomaci vidljivi. Međutim ističu - daljnjeg posla itekako ima.

- U području prevencije seksualnog nasilja nad djecom i mladima posljednjih su godina vidljivi određeni pomaci, osobito kroz donošenje Nacionalnog plana i Akcijskog plana te veću otvorenost institucija za ovu temu. Međutim, pred nama je još mnogo posla kako bi prevencija seksualnog nasilja postala stvarno dostupna svakom djetetu. Najveći nedostatak postojećeg sustava jest činjenica da provedba preventivnih aktivnosti i dalje nije sustavna, kontinuirana i obvezna, nego u velikoj mjeri ovisi o motivaciji i angažmanu pojedinih stručnih suradnica i stručnih suradnika, nastavnica i nastavnika te ravnateljica i ravnatelja u odgojno-obrazovnim ustanovama, navodi za srednja.hr Jasmina Ćerimagić iz Ženske sobe.

Zahvalni su, dodaje, svim odgojno-obrazovnim djelatnicima koji se odazivaju njihovim edukacijama i provode radionice s učenicima.

- Upravo zahvaljujući njihovoj motiviranosti, otvorenosti za ovu temu i spremnosti da preventivne sadržaje uključe u svoj rad velik broj djece dobiva priliku učiti o ovoj važnoj temi. Ipak, smatramo da dostupnost edukacije o prevenciji seksualnog nasilja ne bi smjela ovisiti o interesu pojedine škole ili pojedinih odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika za provedbu ovakvih programa. Svako dijete trebalo bi tijekom školovanja dobiti priliku steći znanja o seksualnom nasilju, naučiti kako zaštititi sebe i druge te kome se može obratiti za pomoć i podršku u slučaju seksualnog nasilja, ističe Ćerimagić.

U programima sudjelovalo više od 13.112 školaraca

Već spomenuti program SNEP koji su razvili 2018. godine nastao je upravo kao odgovor na činjenicu da je seksualno nasilje široko rasprostranjen, ali još uvijek nedovoljno prepoznat društveni problem. Pritom su djeca i mladi posebno ranjiva skupina.

- Istodobno su postojali izraženi nedostatak informiranosti djece, roditelja te odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika, kao i potrebe koje su same škole iskazivale kroz dugogodišnju suradnju sa Ženskom sobom na edukacijama i radionicama. Danas se provode dva programa – SNEP za srednje škole, koji se provodi od prvog do trećeg razreda kroz šest radionica, te SNEP 2 – Junior za više razrede osnovne škole, koji obuhvaća osam radionica prilagođenih dobi učenica i učenika. Programi obrađuju teme seksualnog nasilja, predrasuda, seksualnog nasilja u obitelji, elektroničkog seksualnog nasilja, seksualnog nasilja u mladenačkim vezama, zaštite i dostupnih oblika pomoći. Za svaku radionicu razvijeni su prateći videomaterijali, uključujući i videopredavanje za roditelje, a roditelji djece uključene u program redovito sudjeluju i na predavanjima koja organizira Ženska soba, navodi Ćerimagić.

Navodi i da je razvijen SNEP online alat namijenjen učenicama i učenicima srednjih škola, roditeljima te stručnjakinjama i stručnjacima, koji omogućuje dodatno učenje kroz interaktivne sadržaje i videomaterijale te pruža informacije o dostupnim oblicima pomoći.

- Programi su odobreni za provedbu od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Agencije za odgoj i obrazovanje, pilotirani su i implementirani u više od 170 osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Do sada je educirano više od 1.215 odgojno-obrazovnih djelatnica i djelatnika, u programima je sudjelovalo više od 2.410 roditelja te više od 13.112 učenica i učenika. Evaluacija učinka pokazala je značajno povećanje znanja o seksualnom nasilju, veću empatiju prema osobama koje su preživjele seksualno nasilje, smanjenje podržavanja predrasuda o seksualnom nasilju te veću informiranost mladih o mogućnostima pomoći i podrške. Upravo zato smatramo da je ključno osigurati dugoročnu financijsku i institucionalnu podršku ovakvim programima kako bi oni postali sastavni dio odgojno-obrazovnog sustava i bili dostupni svakom djetetu i svakoj mladoj osobi u Hrvatskoj, navode iz Ženske sobe.

U javnoj raspravi novi akcijski plan

A što je s novim prijedlogom Akcijskog plana za suzbijanje seksualnog nasilja do 2027. godine? I u njemu se većina ciljeva, mjera i aktivnosti odnosi upravo na mlade. U državnom proračunu i iz Europskog socijalnog fonda za 2026. godinu namijenjeno je 713.645,53 eura, a za 2027. istom linijom financiranja 522.630,53 eura.

Novim Akcijskim planom najavljeno je uspostavljanje mreže specijaliziranih servisa za žrtve seksualnog nasilja, koja će obuhvatiti savjetovanje, pravno zastupanje i podršku bliskim osobama žrtve. Takve mreže servisa bit će pokrenute u četiri regije: osječkoj, zagrebačkoj, splitskoj i riječkoj. Za tu mjeru planirana su sredstva od 716.200 eura.

Za prevenciju seksualnog nasilja u obrazovnim ustanovama država u naredne dvije godine namjerava utrošiti 200.000 eura, a za razvoj mreže stručnjaka za rad s počiniteljima seksualnog nasilja nad djecom 101.000 eura. Po pitanju prevencije seksualnog nasilja u obrazovnim ustanovama obećani su akcijskim planom specijalizirani programi rodne/spolne ravnopravnosti i prevencije seksualnog nasilja, a preventivne aktivnosti planiraju se i na fakultetima.

Akcijski plan propisuje i uvođenje sadržaja na temu suzbijanja seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja te rada sa žrtvama u studijske programe na visokim učilištima koja obrazuju stručnjake koji rade sa žrtvama. No bez izdvajanja dodatnih sredstava za to.

Među ostalim, nacionalni sportski savezi morat će poraditi na razvoju politike zaštite djece u savezima. Drugim riječima, plan je razviti procedure o postupanju u slučaju seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, dok će treneri i djelatnici klubova ići na edukacije o neprihvatljivosti seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, načinima prijave u slučaju da im se dijete povjeri te mogućnostima zaštite i prijave događaja radi zaštite žrtava. Za ovu mjeru planirano je 70.000 eura kroz dvije godine.

Javnoj raspravi oko ovog Akcijskog plana možete se priključiti na poveznici, a otvorena je do 2. rujna.