Treba li zbog vrućina odgoditi početak škole? Učenici: 'Budimo realni, prvi tjedan ne radimo ništa'

Nakon što je jedan građanin Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputio inicijativu za odgodu početka školske godine zbog jakih vrućina, upitali smo ih razmatraju li tu opciju, o čemu smo pisali ovdje. U istom članku proveli smo anketu u kojoj smo za mišljenje upitali i naše čitatelje.

'Prvi tjedan, budimo realni, ne radimo ništa'

Pitanje u anketi glasilo je 'treba li zbog visokih temperatura odgoditi početak školske godine', a do trenutka objave ovog članka u njoj je sudjelovalo 7.540 ispitanika. Najveći dio njih, 53,93 posto, odgovorilo je 'da, ovo nisu uvjeti za rad i učenje'. Slijedi 26,68 posto ispitanika koji smatraju da je to potrebno samo ako će se za taj tjedan prognozirati toplinski val. Nadalje, 13,12 posto ispitanika smatra da odgoda nije potrebna i da je školski kalendar u redu, a 6,27 posto smatra odluku treba prepustiti svakoj školi ili lokalnoj zajednici.

Isto pitanje postavili smo i našim čitateljima učenicima. Učenik Leon smatra da odgoda - nije potrebna. Kako kaže, u rujnu nije ni približno tako vruće kao sad.

- Ako prva polovica rujna i bude imala dane kada temperatura premašuje 32, 33 °C, to će trajati maksimalno do sredine mjeseca, odnosno samo prvi školski tjedan u kojemu i ovako i onako, budimo realni, ne radimo ništa, iskren je Leon.

Dodaje da mu je na samom kraju školske godine, u lipnju, znalo biti 'nesnosno vruće', no ne bi rekao da ga je to ometalo u nastavi.

- Bilo je iscrpljujuće, sigurno, ali ne bi nikad došlo do te mjere da se ne mogu fokusirati na nastavu. Jedini put kad me stvarno vrućina ometala je bilo prije dvije godine, školska godina 2023./2024. kada je nastava završila 21. lipnja, i sjećam se da mi je tada baš teško pala ta vrućina. To mi je bio kraj osnovne i trebao sam još nešto učiti za matematiku da imam 5 i vrućine su to baš maksimalno otežale. Moja trenutna škola nema klimatizaciju, no prije par mjeseci su nam dali opciju da biramo gdje investirati par tisuća eura koji grad Zagreb daje školama pa smo mogli birati između klime, nekog printera koji bi bio u knjižnici i dostupan svima i više se ne sjećam treće opcije. Ja sam glasao za klimu, ali još se ništa s time nije dogodilo, objašnjava Leon.

'Fokus nije na gradivu nego se uporno razmišlja kada će se doći kući'

Smatra da klime nisu presudne za škole 'jer nam ipak stvarno ne trebaju 90 posto godine'.

- Trebale bi nam možda u lipnju i eventualno prvi tjedan u rujnu, ali mislim da ih se za to ne isplati imati svugdje jer ne bi služile ničemu tijekom praznika. Iako ima matura i učenika na popravnim ispitima, pa zapravo onda ne znam. Ali i dalje mislim da za redovne učenike, koji pohađaju školu od početka do kraja školske godine, bez odlaska u nju na ljeto, ne treba klimatizacija u školi, prozori su tijekom cijele godine sasvim dovoljni. Da završim, smatram da se početak godine ne bi trebao pomicati jer bi to rezultiralo nepotrebno dugim ljetnim praznicima i puno prekratkim i prijeko potrebnim praznicima tijekom školske godine, zaključuje Leon.

Učenica Tea iz Zagreba smatra da početak nastave treba odgoditi samo u slučaju velikih vrućina. Objašnjava da je boravak u školi tijekom toplijih dana 'užasan', da učenicima većinom nije dobro, da se gubi koncentracija na važnim predmetima, da fokus više nije na gradivu nego se uporno razmišlja kada će se doći kući...

- Moramo uzeti u obzir i da nema svaki učenik 20 minuta do škole, nego putuju i do dva sata. Moja škola ima klimu u svim učionicama, ali samo jedna radi od njih 30. Prozori ne pomažu jer moramo uzeti u obzir da je u razredu oko 20 učenika i profesor. Smatram da bi se nastava mogla održati online sve dok se vrućine ne smire. Prije par mjeseci je bilo nevrijeme i nije se išlo u školu radi elementarnih nepogoda, a koliko ja znam ovo otprilike isto spada pod navedeno. Smatram da se praznici u veljači ne trebaju micati jer su odlični za napuniti baterije i imamo više vremena za dizati ocjene i ispravljati ih, kaže Tea.

'Naši su roditelji išli u školu kad je bilo vruće, a nisu imali klime'

Učenik Matej smatra da se odluka treba razmotriti 'ako uvjeti stvarno budu nepodnošljivi', odnosno ako temperature tog tjedna budu od 35 °C na više, ali i da je prerano za to znati. I on školu pohađa u Zagrebu.

- Mislim da je općenito nastala 'prevelika drama' oko svega toga i da je prerano za govoriti o tome. Shvaćam da trenutni toplinski val već dosta dugo traje, ali ne znamo dokad će trajati. Također, prošlih godina kada se pomicala nastava, ona je trebala početi već prvi tjedan u rujnu, a sada već ionako počinje drugi tjedan. Uostalom, naši su roditelji išli u školu kad je bilo vruće, nije bilo odgode nastave, a nisu imali klima uređaje. Ono što također igra ulogu je da na kopnu i na obali nisu jednake temperature. Ne znam kako je u rujnu na obali, na kopnu može ne biti prevruće, ali na obali da. Ako uvjeti nisu prikladni, trebalo bi možda uvesti više školskih kalendara koji ovise o regiji, kao što je na primjer u Njemačkoj, smatra Matej.

Kaže da mu vrućina nikada nije ometala nastavu. Nekad, pojašnjava, zna biti vruće, koncentracija tada je manja, ali ne bi rekao da mu je smetalo pri radu.

- Također, ako je nama učenicima vruće, vruće je i profesorima te se oni prilagode, radimo lakšim tempom i slično. Prošle školske godine, sjećam se, 2-3 dana je bilo stvarno vruće, ali i dalje su svi radili. Moja škola nema baš klimatizaciju, rijetke učionice imaju. Smatram da bi ipak svi trebali imati klima uređaje, kaže Matej.

Odgoda početka školske godine nauštrb praznika u veljači?

Kad je riječ o eventualnoj nadoknadi, najviše bi mu odgovaralo da se nadoda tjedan u lipnju.

- Ili produži do kraja s obzirom na to da nastavna godina završava u utorak. Smatram da praznike tijekom školske godine ne treba dirati. Oko tih praznika u veljači postoje mnoga neslaganja, ali meni oni odgovaraju. Prošle godine ih nažalost nije bilo i to se osjetilo. Meni su oni dobri jer prvo polugodište se može prehodati, općenito je lakši ritam, ali kada prođu zimski praznici, treba izdržati od siječnja do uskrsnih praznika. Smatram da praznici u veljači dobro dođu za odmoriti se malo jer je jako puno testova u tom razdoblju, to je općenito dio godine kada se najviše uči i lijepo podijele drugo polugodište u tri cjeline. Neki govore kako se onda izgubi tempo, ali mislim da to nije istina, bar u mojem slučaju. Tako da zagovaram da oni ostanu, nisu bez razloga praksa u brojnim europskim državama, zaključuje Matej.

Učenica Ines iz Šibenika smatra da bi u slučaju jakih vrućina trebalo odgoditi početak nastave jer brojne škole 'nemaju dovoljnu klimatizaciju da bi ohladite cijelu školu'.

- U mojoj osnovnoj školi klima bi uspjela ohladiti samo zadnje klupe, a ostatku razreda je i dalje bilo vruće. Vrućine su me ometale jer se od tolikih vrućina nikome nije dalo ništa raditi i samo bi se borili s njima. Ove godine krećem u srednju školu pa ne znam kakva je klimatizacija tamo. Ne znam kako bismo nadoknadili nastavu u slučaju odgode, ali možda da bi svaki pojedinačni praznici bili dva ili tri dana kraći dok se ne nadoknadi. Ti praznici u veljači su super za učenike jer se stignemo malo odmoriti, iako mislim da bi bilo bolje produžiti božićne praznike i uopće ne staviti praznike u veljači, jer bi onda učenici za božićne praznike stigli kvalitetno odmoriti, a ne bi nas poremetili praznici u veljači, zaključuje Ines.