David je dva nacionalna ispita riješio bez greške pa upisao MIOC: 'Trebali bi biti jedan od ključnih uvjeta'

Učenik David Šafran, koji je ove godine završio Osnovnu školu Ivana Granđe Soblinec u Sesvetama, briljirao je na svim nacionalnim ispitima. Rezultat od 100 posto ostvario je iz čak dvaju predmeta, Fizike i Biologije. Podsjetimo, svi učenici četvrtih i osmih razreda u Hrvatskoj moraju polagati nacionalne ispite. Oni im ni na koji način ne utječu na školske rezultate, a osmašima se ne boduju ni prilikom upisa srednje škole, pa često 'kiksaju' s rezultatima.

David nije među njima - uz bez greške riješene Fiziku i Biologiju, iz Povijesti je ostvario 97,37 posto, iz Kemije 97,14 posto, iz Geografije 90,91 posto, iz Matematike 90 posto, iz Hrvatskog jezika 82,86 posto, a iz Engleskog jezika 75 posto. Smatra da bi nacionalni ispiti trebali biti jedan od ključnih uvjeta za upis u srednju školu, slično kao što je državna matura uvjet za upis na fakultet.

- Danas nemaju sve srednje škole prijamne ispite, a ocjene iz osnovne škole nemaju uvijek jednaku težinu. Neke škole imaju vrlo stroge kriterije ocjenjivanja, dok su u nekima kriteriji puno blaži. Ipak, ocjene se prilikom upisa vrednuju jednako, iako iza iste ocjene ne mora stajati isto znanje. Mislim da bi nacionalni ispiti upravo zato mogli dati objektivniju sliku stvarnog znanja učenika. To bi bilo pravednije prema svima jer bi se učenici uspoređivali prema istom kriteriju, smatra David.

'Najbitnije je ne učiti samo za ocjenu'

David je sve razrede prošao s 5,0. Za nacionalne ispite nije se posebno pripremao, a nisu ih posebno pripremali ni učitelji.

- Moja priprema trajala je zapravo cijelo osnovnoškolsko obrazovanje kroz redovan rad i učenje. Zato posebnih priprema baš za nacionalne ispite nisam imao. Smatram da se redovitim radom tijekom cijelog školovanja, upornošću i željom za znanjem nacionalni ispiti mogu odlično riješiti. Na kraju, najvažnije je ono što se gradi godinama, a ne ono što se pokušava naučiti nekoliko dana prije ispita, kaže David.

Davida smo upitali i kako uči. Kaže da nema posebnu ili omiljenu metodu učenja, a puno mu znači slušanje na nastavi.

- Trudim se povezivati činjenice iz različitih predmeta i gledati širu sliku, tada sve nekako prirodno ide. Učim istražujući, čitajući i pokušavajući razumjeti ono što učim. Kao što sam već rekao, ne učim za ocjenu, nego za sebe i zato što me zanima. Kada nešto stvarno želiš naučiti i zanima te ono što učiš, informacije puno lakše ulaze u glavu i što je još važnije, ostaju tamo. Nema onog osjećaja: 'Joj, sad moram sjesti i ovo naučiti'. Kada postoji interes, učenje nije muka, mišljenja je David.

Smatra da su glavni razlozi njegovih fantastičnih rezultata na nacionalnim ispitima bili upravo želja za učenjem i istraživanjem. Oduvijek ga je, dodaje, zanimalo naučiti nešto novo i razumjeti ono što uči.

- Mislim da je najbitnije ne učiti samo za ocjenu, jer takvo znanje brzo nestane. Treba učiti zbog sebe, zbog želje da nešto znaš i razumiješ. Upravo zbog toga sam tijekom osnovne škole puno puta sudjelovao na državnim natjecanjima iz nekoliko predmeta. Sama priprema za ta natjecanja bila je veliki ključ uspjeha jer me naučila kako učiti, povezivati činjenice, razmišljati i rješavati zahtjevnije zadatke, ističe David.

Upisao je zagrebački MIOC

Sudjelovao je na sedam državnih natjecanja tijekom četiri godine viših razreda osnovne škole: tri puta iz geografije, dva puta iz kemije, jednom iz fizike i jednom iz povijesti. Najdraži rezultat mu je 2. mjesto na državnom natjecanju iz kemije u 7. razredu, ali bio je veoma sretan i kada je iste te godine osvojio 1. mjesto na županijskom natjecanju iz povijesti i 1. mjesto na županijskom natjecanju iz geografije u Gradu Zagrebu.

- Osim tih natjecanja, sudjelovao sam i na regionalnom natjecanju u Sudoku, a tri godine zaredom stigao sam i na finalno, odnosno završno natjecanje GlagoMatike, gdje se natječemo u poznavanju glagoljice kroz računalnu igru računanja, pisanja i čitanja na glagoljici koju je osmislio gospodin Tomislav Beronić. Htio bih još posebno napomenuti da sam samoinicijativno želio dodatno usavršavati svoje znanje iz fizike, pa tijekom cijele školske godine redovito odlazim u Zvjezdarnicu Križevci, gdje učim i radim s profesorom Ratkom Matićem. To mi je posebno zanimljivo jer tamo mogu učiti i istraživati i ono što nadilazi redovni školski program. Upravo ta želja da uvijek naučim nešto više potaknula me da se dodatno trudim i izvan škole. Zahvaljujući rezultatima koje sam ostvario na državnim natjecanjima, dobio sam i poziv na testiranje za Prirodoslovnu olimpijadu, što mi je veliko priznanje i dodatna motivacija za daljnje učenje. Svako od tih natjecanja bilo je posebno iskustvo i od svakoga sam nešto novo naučio, navodi David.

Svoje obrazovanje nastavlja u XV. gimnaziji, zagrebačkom MIOC-u. S obzirom na to da je najviše usmjeren na fiziku, kemiju i matematiku, smatra da je to za njega sasvim logičan izbor.

- Na državnim natjecanjima upoznao sam puno učenika iz MIOC-a i od njih sam čuo samo pozitivne komentare o školi. To mi je dodatno potvrdilo da sam napravio pravi izbor. Vjerujem da ću u MIOC-u dobiti odlične temelje i znanje koje će mi biti najbolja priprema za državnu maturu, ali i za ono što želim studirati nakon srednje škole. Od srednje škole očekujem prije svega nova saznanja, nova iskustva i nova prijateljstva. Veselim se novim izazovima, drugačijem načinu rada i upoznavanju novih ljudi. Nadam se da će to biti lijepo i zanimljivo razdoblje u kojem ću puno naučiti, ali i stvoriti uspomene i prijateljstva koja će dugo trajati, kaže David.

'Školstvo je previše usmjereno na činjenice, a premalo na talente i interese'

Upitali smo ga i postoji li nešto što bi volio promijeniti u hrvatskom obrazovnom sustavu. Smatra da je ono u velikoj mjeri zastarjelo. Učenicima, pojašnjava, puno vremena odlazi na suhoparno učenje velikih količina podataka koji im uglavnom neće trebati. Slaže se da određena razina osnovnog znanja i opće kulture treba postojati, ali misli da se uči jako puno nepotrebnih činjenica.

- Školstvo bi učenike trebalo puno više poticati na kreativnost, sposobnost izražavanja, pisanja i komunikacije, logičko zaključivanje te samostalni rad i izradu vlastitih projekata uz vodstvo mentora. Smatram da cilj ne bi trebao biti 'bubanje' činjenica, nego razumijevanje, povezivanje i primjena znanja. Danas mnogi učenici teško povezuju činjenice, eliminiraju netočne mogućnosti i logički zaključuju. Mislim da je problem u tome što je školstvo previše usmjereno na činjenice, a premalo na talente i interese koje pojedini učenik ima. Te talente treba na vrijeme prepoznati, razvijati ih i učenika usmjeravati prema onome u čemu je najbolji i što ga najviše zanima. Ja sam imao sreću što sam tijekom osnovne škole imao ogromnu podršku svojih učitelja i nastavnika. Prepoznali su moje interese, bili uz mene, podržavali me i pomagali mi razvijati moje talente. Upravo su mi svojim pristupom dodatno razvili strast prema učenju i želju da uvijek naučim nešto više. Zato im na tome želim reći veliko hvala. Mislim da učitelj koji prepozna potencijal učenika i potakne ga da ga razvija može na njegov život utjecati puno više nego što je toga možda i sam svjestan, naglašava David.

Najviše ga zanimaju fizika i kemija

Njegovi hobiji su crtanje i istraživanje svemira, pa se ponekad bavi i astronomijom. Voli pogledati dobar film i seriju, a kao i većina vršnjaka, voli malo poigrati igrice.

- Volim putovati s obitelji. Ljeto najviše volim provoditi na moru, gdje se opuštam uz ribolov. To su mi možda i najljepši trenuci odmora. Kada nisam na moru u slobodno vrijeme bavim se i elektronikom, otkriva nam David.

Još je, kaže, rano govoriti o tome čime će se baviti u budućnosti, ali fizika i kemija definitivno su na vodećem mjestu njegovih interesa.

- To su područja koja me posebno zanimaju i u kojima se trenutno najviše pronalazim. Što će biti dalje i u kojem ću smjeru na kraju krenuti, tek ćemo vidjeti, zaključuje David.