Gdje su danas bivši ministri obrazovanja i znanosti? Imali smo ih 22

Najdugovječniji ministar obrazovanja aktualni je ministar Radovan Fuchs. Prvo je na toj poziciji bio u mandatu premijerke Jadranke Kosor od 2009. do 2011., pa se onda ponovno vratio na ministarsko mjesto u 2020. godini gdje je i dan danas. Ostali ministri obrazovanja imali su puno kraće mandate, od dužih izdvaja se još Dragan Primorac od 2003. do 2009. godine.

Ono što je zanimljivo je da je Hrvatska u svojih 36 godina, od 1990. do danas, imala ukupno 22 ministara obrazovanja i znanosti. S time kako treba reći da su nekada ministarstva obrazovanja, odnosno prosvjete bila odvojena od znanosti. Pa smo tako istovremeno imali jednog ministra za obrazovanje, a drugog za znanost. Uz to ministarstva su često mijenjala svoje imena. U ovaj članak svi oni skupno su pribrojeni, kako stoji i na popisu aktualnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Odlučili smo provjeriti gdje su svi bivši ministri danas.

Prvi ministar znanosti Osman Muftić, prvi ministar prosvjete Vlatko Pavletić

Prvi ministar obrazovanja, odnosno ministar znanosti, tehnologije i informatike bio je od 1990. do 1991. Osman Muftić. Muftić je preminuo u 2010. godini. Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Pamti se po tome što je konstruirao prvu hrvatsku totalnu endoprotezu zgloba kuka ROM koja je dobila ime prema početnim slovima prezimena autora, a proizvodila se u Švicarskoj, objavio je ranije FSB. Također, bio je prvi veleposlanik u Iranu nakon osamostaljenja Hrvatske. Kao ministar uveo je kategoriju mladih znanstvenika koji su zaposleni na znanstvenim projektima.

- Osim neizbrisivog traga koji je ostavio u hrvatskoj znanosti u području biomehanike i ergonomije, svi koji su imali sreću i privilegiju poznavati profesora Osmana Muftića i surađivati s njim, pamte ga kao uvijek vedrog, nasmijanog, neposrednog, kao nekoga tko nikada nije povisio glas, kao čovjeka velikog životnog iskustva i mudrosti, stoji na stranicama FSB-a.

Uz ovo od 1990. godine postojalo je odvojeno Ministarstvo prosvjete, kulture i sporta gdje je do 1992. ministar bio akademik Vlatko Pavletić. Pavletić je preminuo u 2007. godini. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, predavao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je predsjednik Hrvatskoga državnog sabora, a onda i privremeni predsjednik RH nakon smrti Franje Tuđmana. Također, uhićen je kao sudionik Hrvatskoga proljeća te osuđen na godinu i pol zatvora, stoji na stranicama Hrvatske enciklopedije.

Radić prvo ministar znanosti, onda ministar obnove i razvitka

Sada ćemo nastaviti s ministrima sve do 2000. godine i dolaska SDP-a na vlast. Prvo ćemo pobrojati ministre znanosti. Muftića je naslijedio Ante Čović, koji je ministar znanosti, tehnologije i informatike bio do 1992. godine. Čović je danas u mirovini, nakon što je upravo sadašnji ministar Fuchs donio novi zakon kojim profesori nakon 70. godine moraju u mirovinu. Čoviću je tada to teško palo. Čović je znan kao moćni prorektor bivšeg rektora Damira Borasa. Oko isplata njegovih plaća još se nedavno sudilo. Isto tako, još nedavno smo pisali kako je Čović tužio filozofa Zovka za klevetu zbog toga što je problematizirao odlikovanje koje mu je dodijelila bivša predsjednica Grabar-Kitarović.

Nakon Čovića na čelo Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike stigao je Jure Radić. Ministar je bio u 1992. godini. Preminuo je u 2016. godini. Bio je građevinski inženjer, istaknuti konstruktor i mostograditelj, a diplomirao je i doktorirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, stoji u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji. Bio je i ministar obnove i razvitka od 1994. do 2000. godine.

Ivo Sanader isto je bio ministar znanosti i tehnologije, danas na uvjetnoj slobodi

Nakon toga informatika više nije u ovom resoru, a ministrom znanosti i tehnologije od 1992. do 1993. postaje dobro znani Ivo Sanader. Kasnije predsjednik Vlade, osuđen za 18 godina zatvora, iz njega je na uvjetnu slobodu pušten prošlog ljeta. Sve do 2032. godine mora ostati u redovnom kontaktu s Probacijskim uredom u Zagrebu.

Nakon Sanadera na čelo stiže Branko Jeren koji je ministar znanosti i tehnologije bio od 1993. do 1995. Danas je Jeren professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, za što ga je predložio Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Zagreb gdje je dugi niz godina bio profesor. Jeren je nedavno izabran u novi saziv Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost, Isto tako, Jeren je od 1996. do 1998. bio je savjetnik predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana za znanost i tehnologiju, a od 1998. do 2002. rektor Sveučilišta u Zagrebu. 

- Posebice je značajan doprinos profesora Jerena u uspostavi sustava zapošljavanja znanstvenih novaka u sklopu znanstvenoistraživačkih projekata, čime su postavljeni temelji kadrovske obnove i razvitka znanstvene i akademske zajednice te Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet preko koje je još 1995. godine, u jeku Domovinskoga rata, omogućen besplatan pristup internetu svim hrvatskim građanima, stoji na stranicama FER-a.

Od 1995. do 1998. ministar znanosti i tehnologije jest Ivica Kostović. Bio je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Danas je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, kao i predsjednik Odbora za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU. Bio je jedan od sudionika na ovogodišnjem Tjedan mozga u Zagrebu.  Do kraja stoljeća među ministrima znanosti i tehnologije još je bila Milena Žic Fuchs, od 1999. do 2000. godine. Još donedavno bila je članica Znanstveno vijeće Europskoga istraživačkoga Europskoga istraživačkoga vijeća (ERC) od 2020. do kraja 2025. godine. Doktorirala je na Filozofskom u Zagrebu gdje je radila. Profesorica je emerita od 2023. godine.

Vokić već godinama u mirovini, Ivanišević bila kandidatkinja za gradonačelnicu

Sada ćemo do konca 90-ih provjeriti gdje su tadašnji ministri prosvjete. Nakon Pavletića od 1992. do 1994. ministrica prosvjete, kulture i športa bila je Vesna Girardi-Jurkić. Preminula je u 2012. godini. Bila je arheologinja i dugogodišnja ravnateljica Arheološkog muzeja Istre. Nakon nje ministrica prosvjete i športa postaje Ljilja Vokić, od 1994. do 1998. godine. Ostavku je dala uz poruku kako 'odlazi jer nikome nije stalo do školstva'. Dugogodišnja je ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu gdje se umirovila u 2015. godini. Krajem prošle godine viđena je na okupljanju članova Vlade iz 90-ih Zlatka Mateše, pisao je tportal.hr.

Ministar prosvjete i športa od 1998. do 1999. bio je Božidar Pugelnik. Preminuo je u 2008. godini. Bio je i zamjenik gradonačelnika Novske, a završio je Filozofski fakultet u Zagrebu. Naslijedila ga je, do 2000. godine, Nansi Ivanišević. U 2021. bila je nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu Splita koju je podržavao Domovinski pokret, no osvojila je najmanje glasova. Danas je predsjednica nevladine organizacije Prokultura Split koja organizira kulturne i obrazovne projekte. U ožujku je držala predavanje 'Ništa nije slučajno: kako države grade moć kroz kulturu' u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru.

SDP-ova Vlada: Kraljević, Strugar, Flego 

Sada krenimo na razdoblje od 2000. do danas. Prvo je na redu SDP-ova Vlada. Hrvoje Kraljević bio je ministar znanosti i tehnologije od 2000. do 2002. godine u Vladi SDP-ovog Ivice Račana. Kraljević je matematičar koji je danas u mirovini, ali je i imenovani član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora. Od 2000. do 2003. ministar prosvjete i športa bio je Vladimir Strugar. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U lipnju je proglašen za počasnog građanina Bjelovarsko-bilogorske županije. Održao je i izlaganje 'Antun Cuvaj u hrvatskom naprednom učiteljskom pokretu u drugoj polovici 19. stoljeća' na znanstvenom skupu u sklopu Terezijane.

- Prof. dr. sc. Vladimir Strugar svojim je dugogodišnjim znanstvenim i stručnim djelovanjem ostavio značajan trag u razvoju struke i institucija kojima je bio na čelu. Osobito je zaslužan za osnivanje i uspješan rad Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, čime je dao vrijedan doprinos njegovu razvoju, prepoznatljivosti i kvaliteti rada, objavio je HAZU u lipnju.

Nadalje, u SDP-ovoj Vladi Gvozden Srećko Flego bio je ministar znanosti i tehnologije od 2002. do 2003. godine. Doktorirao je filozofiju. Danas povremeno piše za Jutarnji list. Isto je i urednik redakcije tribina Centra Miko Tripalo.

Primorac nedavno izgubio na izborima, Jovanović planira na sud zbog odluka rektora, Mornar je rektor

Ponovno dolazimo u razdoblje HDZ-a. Dragan Primorac ministar znanosti, obrazovanja i športa bio je od 2003. do 2009. godine. Danas je profesor, liječnik, bio je kandidat za predsjednika u 2024. godini, dok je nedavno izgubio u izborima za novog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO). Od 2009. do 2011. ministar je bio Radovan Fuchs koji se na tu poziciju vratio u 2020. godini.

Sada idemo na SDP-ovu Vladu Zorana Milanovića. Od 2011. do 2014. ministar znanosti, obrazovanja i sporta bio je Željko Jovanović. Danas je Jovanović sveučilišni profesor Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Nedavno se kandidirao za dekana te institucije. Izbori su na kraju srušeni, a Jovanović kritizira riječkog rektora  zbog moguće kršenje autonomije pa je najavio i da će se obratiti sudu. Nakon njega ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2014. do 2016. bio je Vedran Mornar. Mornar je danas rektor privatnog Sveučilišta Vern. 

Šustar profesor u Rijeci, Barišić na čelu Međunarodne Paneuropske unije, Divjak često u javnosti

Potom ponovno slijedi razdoblje HDZ-a i partnera. U 2016. ministar znanosti, obrazovanja i sporta bio je Predrag Šustar koji se pamti po mnogim aferama. Danas je profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Nakon njega, od 2016. do 2017., ministar znanosti i obrazovanja bio je Pavo Barišić. Danas je Barišić predsjednik Međunarodne Paneuropske unije. Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu u svibnju imenovano je stručno povjerenstvo koje će ocjenjivati hoće li biti izabran u počasni naslov professor emeritus, za što ga je predložio Fakultet hrvatskih studija.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na toj je poziciji bila od 2017. do 2020. godine. Danas je profesorica na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) te često u javnosti progovara o obrazovanju. Nakon nje Fuchs se vraća u ministarsko mjesto.

Anketa