Prosjek ocjena osmaša 4,18. Na nacionalnim ispitima točno riješe tek 50 posto

Svaki drugi učenik prolazio je s odličnim uspjehom u prošloj školskoj godini. Kako je od ranije poznato, broj superodlikaša - odnosno onih koji prolaze s prosjekom od 5,0 - jest 16,36 posto. Odraz inflacije odlikaša i superodlikaša vidljiv je i u najnovije objavljenom prosjeku osmaša.

Naime, nakon što je završio ljetni upisni rok učenika u srednje škole, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je statistiku o tome u školskom e-Rudniku. Među podatcima dostupan je i onaj o prosjeku osmaša tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja. Oni govore da je prosjek osmaša bio 4,18. Dakle, čvrsta četvorka koja već ide prema petici. 

Osmaši prosječno točno riješe 50,12 posto nacionalnih ispita

S obzirom na to da su nacionalni ispiti svojevrsno vanjsko vrednovanje osmaša, s time da se ne ocjenjuju niti su kriterij upisa u srednje, prosjek ocjena uspoređujemo s rezultatima na njima. Osmaši pišu ukupno osam predmeta, od Hrvatskog, Matematike i stranog jezika do Povijesti, Geografije, Fizike, Kemije i Biologije. Dok osmaši imaju prosjek ocjena od 4,18, u prosjeku točno riješe 50,12 posto nacionalnih ispita. Tu smo brojku dobili vrednovanjem prosječne riješenosti svih nacionalnih ispita.

Kada to još malo razlučimo, vidimo da osmaši na pet predmeta ne doguraju ni do 50 posto točnosti nacionalnog ispita. To su Fizika i Biologija s najgorom riješenošću - 42,6 posto, zatim Kemija s 45 posto, Matematika s 45,9 posto, dok su ispod 50 posto i Geografija te Njemački jezik. Iznad 50 posto dobacili su na četiri predmeta - Francuskom, Hrvatskom gdje je prosječna riješenost 58,4 posto, Engleskom s 59 posto i Poviješću sa 60,1 posto.

Osmaši - prosjek i nacionalni ispiti | foto: srednja.hr

Ocjene na nacionalnim ispitima drukčije od onih u školama

Valja razjasniti i razliku klasičnog ocjenjivanja u školama od onog na nacionalnim. U školama je uobičajeno da je za dvojku dovoljno točno riješiti 50 posto ispita, za trojku 60 posto, za četvorku 80 posto, za peticu 90 posto. Na nacionalnim ispitima to jest nešto drukčije, dvojka ide nakon 20 posto točne riješenosti, trojka nakon 40 posto, četvorka nakon 60 posto i petica nakon 80 posto. Dakle, po ovim sistemima učenici u školama imaju četvorku, dok na nacionalnom zasluže trojku.

O uspoređivanju nacionalnih ispita po godinama pak je govorio ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović u lipnju.

- Mi smo rezultatima nacionalnih ispita postigli naše temeljne ciljeve kao ustanova koja na nacionalnoj razini treba napraviti monitoriku obrazovnog sustava, a usporedbe po godinama i predmetima su nepoželjne jer svake godine ispite piše druga generacija i naravno ispiti nisu isti. Ali što se tiče zadovoljstva, mogu govoriti učenici u odnosu na nacionalni prosjek i prosjek škole. Mogu govoriti učitelji u odnosu na prosjek škole ako ih je više i na nacionalni prosjek. I svaki osnivač može pratiti rezultate i ima vrlo zoran prikaz postignuća njihovih škola. Mala digresija, on se u pojedinim gradovima znatno razlikuje. Na primjer Grad Zagreb prošle je godine imao koje su imale riješenost do 75 posto, ali i ispod 30 posto, kazao je ranije Filipović.

Četvrtaši u školama petice, na nacionalnim ispitima točno ne riješe niti pola

Za ovogodišnje četvrtaše podatci o prosjeku još nisu dostupni, no možemo pogledati kakav su prosjek imali u trećem razredu. Prosjek im je bio 4,69. Detaljnije, 72 posto učenika imalo je odlični uspjeh, dok je trećina učenika prošlo s 5,0.

A kako su četvrtaši prošli na nacionalnim ispitima iz triju predmeta koje pišu? U prosjeku točno rješavaju 49 posto ispita. Konkretno, Hrvatski su prosječno točno riješi 48 posto, s time da je nulu na dijelu pisanja imalo 37,5 posto njih. Matematiku su prosječno točno riješili 46 posto, a Prirodu i društvo 53,2 posto.

Četvrtaši - prosjek i nacionalni ispiti | foto: srednja.hr

Učitelj upozorio da mu rezultati nacionalnih ispita ne govore puno

Podsjetimo, iz Ministarstva obrazovanja kazali su kako će rezultate nacionalnih ispita koristiti u kreiranju obrazovnih politika te u kreiranju stručnih, odnosno potrebnih usavršavanja. Lani su se oglasili i oko uvođenja 'male mature', odnosno postavljanja nacionalnih ispita kao kriterija upisa u srednje škole. Naveli su da prije takve odluke treba provesti temeljitu evaluaciju postojećih nacionalnih ispita, analizirati njihovu vrijednost, učinke i opterećenje učenika te razviti alate koji bi osigurali objektivizaciju ocjenjivanja i pouzdano praćenje obrazovnih postignuća. 

Karlo Popović, učitelj Biologije iz Osnovne škole Izidora Kršnjavoga ranije nam je kazao kako rezultati ukazuju na to da je potrebna promjena kurikuluma.

- Rezultati nacionalnih ispita mi zapravo ne govore puno. Svi znaju da ocjena nije objektivno mjerilo stvarnog znanja. Moguće je da je netko od učenika tu noć lošije spavao pa je imao slabiju koncentraciju, moguće je da se ispit više fokusirao na neke dijelove koje je učenik slabije usvojio, moguće je da uopće nisu puno pažnje posvetili ispitu jer imaju drugih obveza... S obzirom na to da nacionalnom ispitu iz Biologije ne pristupaju potpuno ozbiljno, teško je procijeniti kakvo je njihovo stvarno znanje. Nacionalni prosjek govori mi da je biologija kao znanost dosta zahtjevna za učenike i smatram da društvo u našoj državi ne radi dovoljno na popularizaciji i približavanju znanosti učenicima. Ta činjenica me ljuti jer smatram da bismo bolje brinuli i o sebi i o prirodi kad bismo svi pristupali znanosti s više elana i interesa, objasnio je u lipnju Popović.