Novosti Koliko učenici i studenti mogu zaraditi u kolovozu? Zbog dva datuma trebaju pripaziti

Koliko učenici i studenti mogu zaraditi u kolovozu? Zbog dva datuma trebaju pripaziti

Hrvoje Debeljak
Hrvoje Debeljak

13. kolovoz 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Koliko učenici i studenti mogu zaraditi u kolovozu? Zbog dva datuma trebaju pripaziti

Rad | foto: Canva

Učenici i studenti koji rade u kolovozu mogu zaraditi više od 1.000 eura. Zbog dva datuma taj iznos može biti još veći.

Iako je ljeto razdoblje odmora od školskih i akademskih obveza za učenike i studente, ujedno je prilika za zaraditi džeparac. Prema podacima Porezne, lani je poslove obavljalo 125.266 redovitih učenika i studenata.

Koliko učenici i studenti mogu zaraditi ako rade u kolovozu? Kolovoz broji 20 radnih dana i jedan praznik koji je padao tijekom tjedna (5. kolovoza). Tu je i blagdan Velike Gospe. Minimalna učenička i studentska satnica je 6,56 eura neto. Izračunat ćemo nekoliko potencijalnih scenarija te pojasniti zašto učenici i studenti trebaju pripaziti ako rade na blagdane.

Oni koji rade samo radne dane u kolovozu, na minimalcu mogu zaraditi 1.049 eura

U prvom scenariju učenik ili student u kolovozu radio je sve radne dane po osam sati, na minimalcu. To znači da je prikupio 160 radnih sati. Ukupna zarada tada jest 1.049,60 eura neto. Ako ima veću satnicu, na primjer 7 eura, tada zarada raste na 1.120 eura neto. Ako je satnica 7,50 eura, zarada jest 1.200 eura neto.

U sljedećem scenariju učenik ili student isto radi samo radne dane, ali deset sati. Dakle, odradio je 200 sati. Tada mu je zarada, ako je na minimalcu, 1.312 eura neto. Ako mu je satnica sedam eura, iznos ide na 1.400 eura neto. Uz satnicu od 7,50 eura, zaradit će 1.500 eura neto.

Rad na blagdane znači 50 posto veću satnicu. To je zakonsko pravo

Ono na što studenti i učenici moraju pripaziti jest da na državne praznike satnica raste za 50 posto. To je njihovo zakonsko pravo (Zakon o tržištu rada i Zakon o obavljanju studentskih poslova) i ako poslodavac to prekrši, mogu se obratiti učeničkom servisu ili studentskom servisu.

Ako su na minimalcu, to znači da im na blagdane pripada satnica od 9,84 eura neto. Ako im je uobičajena satnica sedam eura, tada im je satnica na blagdan 10,50 eura neto. Uz satnicu od 7,50 eura, na blagdan ona iznosi 11,25 eura neto.

U kolovozu imamo dva blagdana, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti koji je bio 5. kolovoza i Veliku Gospu 15. kolovoza. Učenici i studenti na minimalcu koji na blagdan odrade osam sati, zarađuju 78,72 eura neto. Dakle, dva blagdana donose zaradu u tom slučaju od 157,44 eura. Oni koji imaju uobičajenu satnicu sedam eura, zbog uvećanja na jedan blagdan za osam sati zarađuju 84 eura neto, odnosno 168 eura za oba. Klasična satnica od 7,50 eura na blagdan uz osam sati rada znači 90 eura neto, odnosno 180 eura za oba blagdana.

Dakako, učenici i studenti trebaju znati kako i rad nedjeljom znači 50 posto uvećanu satnicu. Studenti također za rad noću i rad prekovremeno dobivaju 50 posto uvećanu satnicu. Učenici pak moraju imati na umu da pri njihovom radu postoje neka ograničenja, posebice za one maloljetne, o čemu više možete pročitati ovdje.

Što ako se radi samo dva tjedna? Zarada od 400 do 600 eura

Nastavimo sa scenarijima. Uzmimo za primjer učenika ili studenta koji se odlučio raditi posljednja dva tjedna u kolovozu, nakon Gospe, kako bi zaradio nešto džeparca. Radi se o deset radnih dana, bez vikenda. Student na minimalcu i osam sati rada dnevno tako za dva tjedna zarađuje 524,80 eura neto. Onaj sa satnicom od sedam eura donosi ukupnu zaradu od 560 eura neto, a onaj sa satnicom od 7,50 eura na koncu 600 eura neto.

Ako kojim slučajem učenik ili student radi zadnja dva tjedna u kolovozu, ali šest sati dnevno, sve radne dane bez vikenda, onda uz minimalac može zaraditi 393,60 eura neto. Satnica od sedam eura donosi zaradu u tom slučaju od 420 eura neto, a satnica od 7,50 eura ukupno 450 eura neto.

Valja pripaziti na porezne limite i napojnice

Studenti i učenici moraju na umu imati porezne limite. Prvi porezni limit iznosi 3.600 eura godišnje, i to je iznos do kojeg učenici i studenti mogu biti porezna olakšica svojim roditeljima, odnosno prijavljeni na njihove porezne kartice. Kada treba odjaviti učenika ili studenta s porezne, pročitajte ovdje. Drugi limit iznosi 12.000 eura godišnje i nakon toga učenicima i studentima od zarade se oduzima porez. Konkretno, tada se od svake zarade automatski oduzima stopa poreza između 15 i 23 posto, a ona ovisi o mjestu prebivališta.

Isto tako, valja spomenuti i što je s napojnicama za studente i učenike koji rade u ugostiteljstvu. Napojnice se u pravilu trebaju evidentirati u sustavu Porezne uprave ako poslodavac slijedi zakonska pravila. I u tom slučaju one se ubrajaju u iznos prvog limita do kojeg mogu biti porezna olakšica svojim roditeljima.

Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.

Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr s mjesečnim popustom Prilikom kupnje unesite kod: back2school, a akcija vrijedi za prvu godinu pretplate.