Zašto toliko učenika izostaje iz škola? OECD dao odgovor i preporuku nastavnicima

Naši učenici u protekloj su školskoj godini prikupili 40.198.448 izostanaka. Drugim riječima, u prosjeku učenici u Hrvatskoj protekle godine na nastavi nisu bili čak 89,82 sati, dok su posljednje četiri generacije najviše izostajale s nastave od 2013. godine naovamo, izvještavali smo lani.

No, da problem izostanaka nije samo hrvatski, već se pojavljuje na svjetskoj razini, pokazuje nedavno objavljeno izvješće OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Radi se o rastućem problemu diljem svijeta, dok su se stope u nekim zemljama gotovo udvostručile nakon pandemije koronavirusa. Porast izostanaka nakon COVID-a jasno je vidljiv i na hrvatskom primjeru.

Izostanci učenika u Hrvatskoj | foto: Školski e-Rudnik Ministarstva obrazovanja

'Škole se također moraju usredotočiti na stvaranje okruženja u kojem se učenici osjećaju sigurno'

Iz izvješća OECD-a vidljivo je da učenici najčešće izostaju zbog bolesti. Sljedeći razlog je taj da se nisu osjećali sigurno u školi, zatim da im je u školi dosadno. Tu su i prirodne katastrofe zbog kojih nisu mogli u školu, briga o članu obitelji, problemi s prijevozom ili što su morali pomagati roditeljima na polju. Podsjetimo, jedan otac u Hrvatskoj osuđen je na uvjetnu kaznu zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti i dobrobiti djeteta, budući da je od djeteta zahtijevao da upravlja poljoprivrednim strojevima, osobnim automobilom, čak i šleperom.

- Problemi s pohađanjem nastave mogu biti uzrokovani problemima unutar i izvan škole, poput bolesti, mentalnog zdravlja, obiteljskih okolnosti, siromaštva i sigurnosti. Često učenici koji dugo izostaju osjećaju niži osjećaj pripadnosti u školi, češće doživljavaju nasilje i imaju lošije akademske rezultate. Pohađanje škole neće se riješiti samo provedbom zakona. Škole se također moraju usredotočiti na stvaranje okruženja u kojem se učenici osjećaju sigurno, podržano i angažirano u učenju, objašnjavaju iz OECD-a.

'Učitelji i školsko osoblje igraju važnu ulogu kroz praksu u učionici, odnose i angažman'

Iz izvješća OECD-a vidljivo je i da učenici koji rano počinju puno izostajati imaju tendenciju i kasnije više izostajati iz škola. Takvi obrasci posebno se mogu intenzivirati prilikom obrazovnih prijelaza, poput onih iz osnovne u srednju školu. U Hrvatskoj su ipak lani najviše izostajali učenici četvrtog razreda srednjih škola.

OECD govori kako utjecaj na izostanke ima i podržavajuća školska klima, pozitivni odnosi između učenika i učitelja te stabilne mreže vršnjaka. Zato OECD naglašava da sami zakoni ili uvođenje novčanih kazni mogu imati tek kratkoročne učinke te da oni ne mogu smanjiti izostanke sami po sebi.

- Umjesto toga, učinkoviti odgovori zahtijevaju koordinaciju između škola, obitelji, zdravstvenih službi, socijalnih službi i aktera u zajednici. Učitelji i školsko osoblje igraju važnu ulogu u oblikovanju pohađanja nastave kroz praksu u učionici, odnose i angažman. Učinkoviti odgovori oslanjaju se na kombinaciju nastavnih prilagodbi, ciljane podrške, angažmana i mjera reintegracije. Konačno, pozitivna školska klima, podržavajući odnosi među vršnjacima, između učenika i školskog osoblja te snažne veze između škola i obitelji ključni su zaštitni čimbenici za pohađanje nastave, navodi izvješće OECD-a.

Iz OECD-a kažu i da sami izostanci mogu oslabiti akademski uspjeh, smanjiti pristup nastavi, ocjenjivanju, kao i učenju od vršnjaka. U konačnici, to može dovesti i do slabih obrazovnih aspiracija, pa i napuštanja obrazovanja. Zato ponovljeni izostanci moraju biti indikator nadležnima da učeniku treba pomoć. OECD savjetuje reagirati rano i učinkovito prije nego što izostanci postanu dugotrajni.

Podsjetimo, prošle godine prvotna je intencija Ministarstva obrazovanja bila ograničiti broj izostanaka učenika koje mogu opravdati roditelji. No, Ministarstvo se na kraju predomislilo i od toga odustalo nakon što su se pobunili liječnici.