Susjedi ukidaju devetogodišnju osnovnu školu: Ministar najavio reformu, želi i vratiti autoritet učiteljima

Učenici u Sloveniji osnovnu će školu ponovno pohađati osam, a ne devet godina. Zbog nikad slabijih rezultata u PISA studiji, tamošnji resorni ministar Borut Rončević najavio je sveobuhvatnu reformu školskog sustava, piše 24ur. Ministar želi promijeniti sustav ocjenjivanja, ojačati autoritet učitelja, otvoriti ulazak u učiteljsku profesiju, smanjiti birokraciju te staviti veći naglasak na znanje, radnu etiku, patriotizam i ideološki pluralizam u školama.

Promjena nakon više od 20 godina

Rončević je rezultate istraživanja PISA 2025 nazvao ozbiljnim upozorenjem. Slovenski 15-godišnjaci postigli su najgore rezultate u sva tri mjerena područja - čitanju, matematici i znanstvenoj pismenosti otkako je Slovenija počela sudjelovati u istraživanju. Situacija je, prema riječima ministra, 'jako loša, a trend katastrofalan'.

- Rezultati PISA-e nisu osuda slovenske djece ili njihovih roditelja. Niti su osuda slovenskih učitelja i ravnatelja. Oni su prikaz dugogodišnjeg upravljanja sustavom u kojem su progresivna ideologija, procesi, oblici, projekti i uvijek novi administrativni zahtjevi prečesto imali prednost nad znanjem, radnim navikama i urednom nastavom, smatra Rončević.

Stoga nakon više od 20 godina želi vratiti osmogodišnju osnovnu školu. Ipak, naglašava da to nije jednostavan povratak.

- Nakon više od dva desetljeća moramo i mi iskreno procijeniti rezultate devetogodišnjeg školskog sustava. Ako smo produžili školovanje, rastegnuli pismenost na tri godine, a osnovno znanje i dalje opada, koncept treba promijeniti. Ukinut ćemo devetogodišnju osnovnu školu i provesti prijelaz na modernu osmogodišnju osnovnu školu. Dodatna godina školovanja nije vrijednost sama po sebi. Vrijednost je više znanja, kaže je ministar.

Želi ideološki neutralnu školu

Državna tajnica Mojca Škrinjar najavila je da će do kraja rujna biti osnovano strateško vijeće za pripremu reforme. Prema njezinim riječima, nova osmogodišnja škola počet će s radom u školskoj godini 2028./2029., a sadašnji prvi razred postat će obvezni vrtić, koji se može provoditi u prostorijama osnovne škole ili vrtića.

U planu je i vraćanje autoriteta učiteljima. Rončević smatra da bez njega nije moguće osigurati urednu nastavu, a bez uredne nastave nema ni kvalitetnog znanja. Autoritet ne shvaća kao samovolju ili autoritarnost, već kao pravo učitelja da poučava, održava red, zahtijeva rad i pravedno procjenjuje znanje.

- Učitelji moraju znati da ravnatelj, škola i država stoje iza njih u obavljanju njihovog posla, naglašava Rončević.

Ministar između ostalog želi i ideološki neutralnu školu. Njegova polazna točka jest da škola učenike treba učiti kako misliti, a ne što misliti. Smatra da učenicima treba predstaviti razne ideje, teorije, društvene pojave i argumente, bez da se škola pretvori u prostor za političku ili ideološku mobilizaciju.

- Aktivistima bilo koje političke orijentacije nije dopušteno odgajati nove aktiviste svoje političke orijentacije u školi, navodi Rončević.

Devetogodišnja škola u Hrvatskoj

Podsjetimo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) imalo je u planu uvesti 'obvezno devetogodišnje obrazovanje', i to povećanjem satnice obvezne predškole. U proljeće 2024. u javno savjetovanje pustili su svoj prijedlog Nacionalnog kurikula predškole.

Ona trenutno traje 250 sati godišnje odnosno najmanji fond sati u kojem se izvodi je 150. Prijedlogom kurikula MZOM je želio broj sati obvezne predškole povećati na 700. Od 155 pristiglih komentara samo su četiri prihvatili, deset ih je djelomično prihvaćeno, dok ih je 139 bilo 'primljeno na znanje'. Ipak, taj Nacionalni kurikul predškole nikad nije stupio na snagu.

Rezultate istraživanja PISA 2025 za Hrvatsku možete pročitati ovdje. Hrvatski učenici su ispodprosječni u tri ključna područja.