Učenici iz Hrvatske na mobitelima su više od prosjeka: Preko 10 posto tjedno ih na to utroši iznad 80 sati

U utorak su objavljeni rezultati OECD-ova istraživanja PISA 2025. Riječ je o međunarodnom testu kojim se ispituje znanje 15-godišnjaka iz područja prirodoslovlja, čitanja i matematike. Ove godine istraživanju je dodan i test rješavanja problema na računalu te upitnik o ekologiji, kao i neobvezno ispitivanje znanja engleskog kao stranog jezika.

Važna tema istraživanja bila je i umjetna inteligencija te korištenje digitalnih uređaja. Njihova sve šira primjena u učenju, navedeno je u uvodnoj riječi, utjecala je i na rezultate ovog istraživanja. Učenici su u upitniku odgovarali na pitanja o tome koliko i za što koriste uređaje poput mobitela i tableta, koriste li umjetnu inteligenciju u učenju te uče li u školi kako pristupiti sadržaju koji je kreirala umjetna inteligencija.

Djeca za učenje sve više koriste digitalne uređaje i umjetnu inteligenciju, ali njihov utjecaj na rezultate ovisi o tome kako ih koriste. U zemljama OECD-a umjerena uporaba digitalnih alata za učenje povezana je s boljim rezultatima iz prirodoslovlja, dok su prekomjerna uporaba i korištenje digitalnih alata za druge aktivnosti povezani sa slabijim ishodima. Više od četvrtine učenika u upitniku je navelo da im tijekom nastave digitalni uređaji odvraćaju pažnju, navedeno je u zaključcima istraživanja.

Hrvati manje na mobitelima na nastavi, ali više kod kuće

U istraživanju je navedeno da umjetnu inteligenciju, sada kada je postala dio učionice, treba ciljano koristiti za davanje povratnih informacija i personalizirano vježbanje. Obrazovnom sustavu šalje se poruka da se učenici ne mogu razvijati ako AI razmišlja umjesto njih, ali ako ga koriste uz neki oblik mentalnog napora, imaju prostora za razvoj.

Za tvorce obrazovnih politika koji žele ojačati digitalnu pismenost poruka je jasna: to neće ostvariti tako da učenicima nabave uređaje, već tako da im pomognu razviti koncentraciju, vježbati tumačenje informacija i zaključivanje. Ovo nije poziv na vraćanje tehnologije unatrag, već na pronalaženje ravnoteže, stoji u predgovoru rezultata istraživanja.

Što se tiče korištenja tehnologije, učenici su u Hrvatskoj naveli da digitalne uređaje za učenje u školi koriste manje od OECD-ova prosjeka (1,4 naspram 1,7 sati dnevno), dok ih za učenje kod kuće koriste više od OECD-ova prosjeka (1,6 naspram 1,2 sata). Hrvatski učenici i za sve ostale navedene aktivnosti digitalne uređaje koriste više od OECD-ova prosjeka: 1,8 sati dnevno za učenje tijekom vikenda, 1,2 sata dnevno u slobodno vrijeme u školi, 2,5 sata dnevno tijekom slobodnog vremena prije i nakon škole te 3,5 sata dnevno za slobodno vrijeme tijekom vikenda.

Vrijeme koje učenici dnevno utroše na mobitelima | Foto: NCVVO, PISA 2025.

Najviše učenika tjedno na mobitelima, tabletima i laptopima provede 40 do 60 sati

To znači da učenici u Hrvatskoj tijekom tjedna na mobitelima, tabletima i računalima provedu ukupno 6,7 sati dnevno, dok je prosjek OECD-a 6,3 sata dnevno. Tijekom vikenda učenici u Hrvatskoj na digitalnim uređajima u prosjeku provedu 5,3 sata dnevno, a učenici zemalja OECD-a u prosjeku 4,8 sati dnevno.

Upitnik je sadržavao i pitanje o tome koliko učenici vremena tjedno provedu na digitalnim uređajima, uključujući i vrijeme za učenje i slobodno vrijeme. Odgovori učenika iz Hrvatske većinom su vrlo blizu prosjeka OECD-a, a najveća je razlika među učenicima koji na uređajima provode više od 80 sati tjedno. Taj je odgovor odabralo 11,6 posto ispitanika iz Hrvatske i 9,2 posto ispitanika iz zemalja OECD-a.

Najveći udio ispitanika (njih 22,9 posto iz Hrvatske i 22,8 posto iz zemalja OECD-a) odgovorio je da na digitalnim uređajima tjedno provede između 40 i 60 sati. Samo 11,4 posto Hrvata digitalne uređaje tjedno upotrebljava 10 sati ili manje, dok je taj udio u zemljama OECD-a 11,7 posto. Nešto više učenika na uređajima provodi između 10 i 20 sati (12,4 posto u Hrvatskoj i 13,8 posto u OECD-u).

Upotreba digitalnih uređaja po tjednu | Foto: NCVVO, PISA 2025.

Više od četvrtine učenike je iskusilo da mobiteli odvraćaju pažnju

Između 20 i 30 sati tjedno na digitalnim uređajima provodi 13,6 posto učenika iz Hrvatske i 15,3 posto učenika iz zemalja OECD-a. Sličan je udio učenika koji na uređajima provode od 30 do 40 sati tjedno: 15,9 posto učenika iz Hrvatske i 15,6 posto učenika iz zemalja OECD-a. Od 60 do 80 sati tjedno na uređajima pak provodi 12,1 posto učenika iz Hrvatske, odnosno 11,6 posto učenika iz zemalja OECD-a.

- Digitalni alati i alati umjetne inteligencije sve su više prisutni u obrazovanju, no postignuća učenika ovise o tome kako ih koriste. U zemljama OECD-a umjereno korištenje digitalnih uređaja za učenje povezano je s boljim rezultatima iz prirodoslovlja, dok su pretjerano korištenje tehnologije i odvraćanje pažnje uzrokovano digitalnim uređajima povezani s lošijim rezultatima, zaključuju autori.

Valja napomenuti da je više od četvrtine učenika u upitniku odgovorilo da su njihovi kolege na većini ili na svakom satu prirodoslovnih predmeta ometeni digitalnim uređajima. Međutim, posljednjih nekoliko godina sve više država uvodi zabranu korištenja digitalnih uređaja u školama, a njima se ove godine pridružila i Hrvatska.

U nekim državama se pojavio zanimljiv paradoks

U istraživanju je navedeno da sada gotovo polovica učenika u zemljama OECD-a ide u škole u kojima je korištenje mobitela zabranjeno, u odnosu na 34 posto 2022. godine. U više od dvije trećine država koje su sudjelovale u istraživanju odvraćanje pažnje koje uzrokuju digitalni uređaji povezano je s lošijim rezultatima na ispitu iz prirodoslovlja.

Međutim, u tri zemlje istraživači su primijetili da su učenici koji su u upitniku odgovorili da im digitalni uređaji češće odvraćaju pažnju ujedno ostvarili bolje rezultate na ispitu iz prirodoslovlja.

Takav se obrazac može pojaviti u učionicama u kojima se digitalni alati češće koriste u nastavne svrhe, čime se istodobno stvaraju veće mogućnosti za učenje, ali i veći potencijal za ponašanje koje nije povezano s nastavnim zadatkom. Mogao bi također odražavati obrazovna okruženja u kojima se akademski uspješniji ili samopouzdaniji učenici češće koriste uređajima, bilo za zadatke povezane s nastavom ili za obavljanje više zadataka istodobno.

Istraživači zaključuju da razlike među zemljama upućuju na to da odnos između digitalnih ometanja i postignuća učenika uvelike ovisi o kvaliteti integracije tehnologije, strukturi aktivnosti u učionici te razini pedagoškog usmjeravanja koje pružaju učitelji.