Kandidati se masovno žale na rijetke vožnje u autoškoli: 'Svjesno upisuju polaznike...'

Početkom godine pisali smo o tome da velikom broju mladih 35 sati iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom, koliko najmanje trebaju odvoziti kako bi mogli pristupiti vozačkom ispitu u autoškoli, nije dovoljno. Dvojica instruktora s kojima smo tada razgovarali istaknula su da kod mladih kandidata primjećuju slabiju koordinaciju i motoričke sposobnosti, zbog čega su im ponekad potrebni dodatni sati vožnje.

S druge strane, neki od tih kandidata, ali i njihovih roditelja, problem vide u tome što, prema njihovim riječima, nedovoljno često voze sate u autoškoli. Stoga smo se obratili Hrvatskom autoklubu (HAK) i upitali u kojem bi roku kandidat trebao odvoziti 'svojih' 35 sati kako bi se dovoljno dobro pripremio za ispit.

Voditelj stručnog nadzora nad radom autoškola Mario Pavić objašnjava nam da bi optimalna raspodjela realizacije nastavnih sati vožnje, u smislu učestalosti vožnje, bila tri do četiri sata tjedno, što bi za cjelokupni minimalni fond od 35 nastavnih sati zahtijevalo osposobljavanje iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom u trajanju od tri i četiri mjeseca.

Može li učestalost vožnje utjecati na ishod ispita?

- Pojedine nastavne jedinice mogu se realizirati i kroz tzv. blok sate, odnosno kroz dva povezana nastavna sata u jednom danu. Sve to naravno ovisi o razini motivacije samog kandidata te o njegovim sposobnostima za svladavanjem vještina potrebnih za upravljanje vozilom. S druge strane, to ovisi o kvaliteti i načinu prenošenja praktičnih stručnih znanja i vještina od strane instruktora vožnje. Posebno bih naglasio da osposobljavanje u autoškolama kandidate priprema za samostalnu vožnju, da budu kvalitetni vozači, a ne za polaganje ispita. Rad autoškola je uslužna djelatnost koja po svojim ekonomskim obilježjima funkcionira na tržišnim principima, međutim to je prvenstveno djelatnost od općeg interesa društva u kontekstu sigurnosti cestovnog prometa i jedan od važnih subjekata prometne preventive, naglašava Pavić.

Upitali smo i je li moguće da veće pauze između sati otežaju usvajanje znanja i vještina, a posljedično i uspjeh na vozačkom ispitu. Pavić kaže da značajniji prekidi u procesu osposobljavanja, neovisno o njihovom uzroku, najviše utječu na usvojenu razinu kvalitete upravo kod segmenta vožnje, jer je u pitanju stjecanje vještina, što zahtijeva prije svega kontinuitet. Dodaje da kod pojedinih kandidata za vozače takve posljedice izaziva i prerijetka praktična nastava, odnosno sati vožnje. Ipak, to ne mora imati utjecaj na ishod ispita.

- Nije nužno da će prekidi tijekom osposobljavanja izravno utjecati na ishod vozačkog ispita, ukoliko autoškola osigura kandidatu realizaciju cjelokupnog fonda nastavnih sati, na način da instruktor vožnje u suradnji sa stručnim voditeljem autoškole pravovremeno reagira i pored ostalog, kroz organiziranje dodatnih sati osposobljavanja, osigura kandidatu potrebnu razinu kvalitete koju zahtijevaju kriteriji vozačkog ispita, pojašnjava Pavić.

Razlozi 'rijetke vožnje'

HAK smo upitali koji su mogući razlozi 'rijeke vožnje'. Pavić ističe da na dinamiku osposobljavanja iz ovog predmeta prvenstveno utječe broj raspoloživih instruktora vožnje u pojedinoj autoškoli u odnosu na trenutni broj kandidata ili kandidatkinja za vozače. Taj odnos kolokvijalno se naziva prosječnim opterećenjem po jednom instruktoru vožnje.

Pored toga, da bi se sama učestalost vožnji odvijala u zadovoljavajućim vremenskim intervalima, koji bi osigurali uspješno svladavanje svih zahtjeva koji su okvirnim programom osposobljavanja stavljeni pred kandidata za vozača, potrebna je kvalitetna organizacija rada unutar autoškole, prije svega ravnomjerno opterećenje instruktora vožnje, te stalna koordinacija i komunikacija autoškole sa svojim kandidatima. Ali to nije sve.

- Na vrijeme trajanja osposobljavanja utječu i određene okolnosti vezane uz same kandidate, od kojih prije svega treba izdvojiti njihovu motiviranost za stjecanjem praktičnih znanja i vještina potrebnih za upravljanje vozilom. Također, važno je da kandidati budu na raspolaganju autoškoli, usklađujući tijek osposobljavanja sa svojim ostalim obvezama, kako ne bi dolazilo do dužih vremenskih prekida tijekom njegove realizacije. Naime, proces osposobljavanja nije proizvoljan, već je propisan okvirnim planom i programom, navodi Pavić.

Kad je riječ o situacijama u kojima autoškole kandidatima ne pružaju priliku za dovoljno česte sate vožnje, važno je istaknuti da primanje na sate vožnje predstavlja ispunjavanje jedne od temeljnih obveza autoškole iz sklopljenog Ugovora o osposobljavanju s kandidatom za vozača. Pavić objašnjava da se u tom slučaju radi o nanošenju štete kandidatu za vozače, jer je autoškola u trenutku sklapanja ugovora morala imati dovoljno stručno-kadrovskih i tehničkih (vozila) resursa koji moraju omogućiti uspješno osposobljavanje kandidata u određenom vremenskom razdoblju. Kada je riječ o kandidatima B kategorije vozila, taj rok je šest mjeseci.

'Zato je vrlo važan pravilan odabir autoškole'

- Glavni razlog tome leži u neprofesionalnosti pojedine autoškole u odnosu prema kandidatu, jer unatoč manjku resursa autoškola svjesno upisuje kandidata za vozače, vođena prvenstveno financijskim interesom, a manje brigom o tome hoće li uspješno osposobiti određenog kandidata, koji će danas sutra biti samostalni sudionik u prometu na cestama. Iz iskustva znamo da je takva pojava, nasreću, povremeno prisutna u manjem broju autoškola, a nažalost u nekima češće. Zato je vrlo važan pravilan odabir autoškole, upozorava Pavić.

Međutim, dodaje stručnjak, ovdje je potrebno napomenuti kako broj upisanih kandidata tijekom godine oscilira te da su ljetni mjeseci, naročito u kontinentalnom dijelu, nešto frekventniji, s obzirom na to da se tada upisuju i osposobljavaju kandidati za vozače motocikala.

- To je manje izraženo u obalnom dijelu Republike Hrvatske, s obzirom na to da klimatski uvjeti dopuštaju osposobljavanje na motociklu tijekom gotovo cijele godine. Također, u to vrijeme učenici kao potencijalni kandidati za vozače u ljetnim mjesecima završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje, nakon kojega jedan dio mladih ljudi kreće u svijet rada, a jedan dio nastavlja daljnje školovanje, navodi Pavić.

Kad je riječ o broju instruktora i pitanja je li njihov nedostatak jedan od razloga 'rijetke vožnje', Pavić kaže da u Hrvatska trenutačno broji oko 1.600 osoba koje mogu obavljati poslove instruktora vožnje. Riječ je o osobama koje pored licence instruktora vožnje posjeduju i licencu predavača ili stručnog voditelja autoškole, što im omogućava da tijekom radnog vremena obavljaju više stručnih poslova u autoškoli. Kada su u pitanju osobe koje obavljaju samo poslove instruktora vožnje, njih je trenutno oko 1.200 na ukupno 356 autoškola.

U Zagrebu trenutačno postoji 58 autoškola

- To znači da u prosjeku svaka autoškola trenutno ima tri osobe koje obavljaju samo poslove instruktora vožnje. Ova brojka je isključivo statističke prirode, jer je raspon broja zaposlenih instruktora vožnje po autoškolama vrlo velik i kreće se od jednog do 30 instruktora vožnje. Dakle, sustav autoškola je vrlo velik i stručno-kadrovski kapacitiran za realizaciju programa osposobljavanja svih kategorija vozila, a veličinu autoškole i broj zaposlenih stručnih djelatnika prvenstveno determinira samo lokalna sredina (tzv. lokalno tržište), odnosno potencijalni broj kandidata za vozače na području rada svake pojedine autoškole. Najveća sredina svakako je grad Zagreb, sa svim svojim posebnostima i vrlo opterećenim prometnicama, na čijem području trenutno egzistira 58 autoškola, koje zapošljavaju nešto preko 300 osoba koje mogu obavljati poslove instruktora vožnje, ističe Pavić.

Dodaje da trendovi osnovnih pokazatelja rada autoškola unazad pet godina bilježe pad, počevši o broja kandidata za vozače, preko broja autoškola, do zaposlenih instruktora vožnje. Tako primjerice broj kandidata za vozače, kao mjerilo potencijala tržišta, bilježi pad od oko 13 posto na razini Republike Hrvatske unazad pet godina, dok je na području grada Zagreba ta vrijednost nešto veća i iznosi 17 posto.

'Posao instruktora je specifičan, težak i odgovoran'

- Također i pad broja kandidata za vozače je sigurno u određenoj mjeri imao utjecaja na smanjenje broja autoškola u Republici Hrvatskoj posljednjih pet godina za oko 10 posto. Kada su u pitanju instruktori vožnje, trendovi su slični, s obzirom na to da je njihov ukupni broj unazad pet godina manji za nešto više 10 posto. Iz navedenih trendova koji su podjednaki na sva tri navedena područja posljednjih pet godina, vidljiva je njihova izravna povezanost, odnosno međuzavisnost, te da promjene na jednom području utječu na promjene kod druga dva područja, pojašnjava Pavić.

Za kraj, upitali smo ga i kakav je interes ljudi za posao instruktora vožnje općenito.

- Vrlo je teško jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje, osim što je vidljivo smanjenje broja zaposlenih osoba na poslovima instruktora vožnje. Veliki broj autoškola u svrhu racionalizacije troškova poslovanja univerzalizira rad stručnih djelatnika, na način da obavljaju dva ili tri posla u okviru ugovorenog radnog vremena, jer im to propisi nakon regulatorne reforme od početka 2018. godine to dopuštaju. Je li zainteresiranost manja ili ostala jednaka, to je teško pretpostaviti i to spada isključivo u individualno opredjeljenje svake pojedine osobe u kojem pravcu će usmjeravati svoju karijeru. Prometna struka je interdisciplinarna i vrlo široka. Posao instruktora je specifičan, težak i odgovoran te traži zainteresiranost i angažman osobe koja se odluči za njega kao za svoju profesiju, uz spremnost na rad u različitim i ponekad teškim uvjetima. Svakako je da socijalna strana i dugoročna sigurnost poslovanja autoškola igraju jednu od najvažnijih uloga u tome, a vidljivo je iz prethodnog odgovora da trendovi osnovnih pokazatelja nažalost bilježe padove, zaključuje Pavić.