Nakon napada u Zagrebu stigli važni savjeti za učenike, roditelje i škole: Ovo su kontakti za pomoć

Nakon napada u Elektrotehničkoj školi u Zagrebu UNICEF Hrvatska pripremio je praktične savjete za cijelu školsku zajednicu. Kako kažu, u teškim trenucima važno je da nitko ne ostane sam sa strahom, brigom ili uznemirujućim mislima. Djeca i odrasli mogu različito reagirati na nasilne i stresne događaje. Razgovor, podrška bliskih osoba i postupan povratak svakodnevnim poznatim rutinama mogu pomoći djeci i odraslima u suočavanju sa stresnim događajem.

Savjeti za mlade

Za mlade su izdvojili nekoliko načina brige o sebi u ovakvim trenucima. Kao prvo, dobro je ograničiti izlaganje društvenim medijima. Može se dogoditi da ne prestaješ gledati u telefon i pratiti sadržaje vezane za događaj, ali to će pridonijeti povećanju stresa. Bilo bi dobro odvojiti se barem na nekoliko sati dnevno od vijesti i društvenih medija. Ako ti gledanje TV-a ili telefona pomaže u suočavanju sa stresom, onda gledaj filmove, kanale koji ne emitiraju vijesti ili igraj igrice.

Nadalje, prakticiraj zdrave navike. Ovo je dobro vrijeme uvođenja dnevnog rasporeda koji će uključivati redovite obroke, zdravu hranu, tjelesnu aktivnost i redovit san. Gašenje ekrana tijekom noći pomoći će ti u postizanju ovog cilja. Pričaj o tome kako se osjećaš. Izražavanje osjećaja, iako se ponekad čini da će nas preplaviti, neće nas dovesti do gubitka kontrole. Međutim, zaustavljanje i prigušivanje osjećaja može dovesti do mentalnih i fizičkih poteškoća. Također, ovo nije vrijeme za donošenje velikih odluka, budi nježan/na i strpljiv/a sa sobom i odgodi odluke za kasnije. Nije korisno razmišljati kako samo treba 'sve zaboraviti!' Tako se bezuspješno boriš protiv prirode, jer teške događaje zapravo ne možemo zaboraviti. S njima samo možemo naučiti uspješno živjeti.

Kao četvrti savjet UNICEF navodi - zabavi se. U redu je da se 'isključiš' iz tragičnog događaja. Dozvoli si zabavu. Svaki dan napravi nešto u čemu stvarno uživaš kao što je slušanje glazbe, šetnja, druženje, briga o ljubimcu, relaksacija, crtanje, pisanje... Također, poveži se s drugima. Provedi vrijeme s obitelji, prijateljima, ljudima u čijem društvu se osjećaš dobro i opušteno. Nemoj se udaljavati od bliskih osoba. Možda će ti odgovarati volonterski rad ili neka druga društveno korisna aktivnost. Povezanost s drugim ljudima pomaže nam osjećati se bolje. Ako se brineš kako se tvoj/a prijatelj/ica nosi s ovim događajem, provjeri to s njim/njom i ako je potrebno, posavjetuj se s odraslom osobom u koju imaš povjerenja.

Traži pomoć. Ako želiš razgovarati s nekim, obrati se roditeljima, učiteljima, liječniku, psihologu za pomoć. Većina ovih problema je prolazna i tijekom vremena će se povući, ali ako ne prođu, nemoj oklijevati tražiti dodatnu podršku i pomoć. Više korisnih informacija mladi mogu potražiti ovdje.

Savjeti za roditelje i skrbnike

Savjeti UNICEF-a za roditelje i skrbnike uključuju važnu poruku - pratite svoje dijete i vodite računa o njegovim potrebama. Saznajte kako se dijete osjeća, dajte mu priliku izraziti se i opisati svoje osjećaje. Ako je djetetu teško verbalizirati svoje osjećaje, pomozite mu umirujućim stavom i razumijevanjem.

- Objasnite djetetu da su njegove reakcije straha i brige uobičajene u odnosu na situaciju koju je proživjelo. Važno je djetetu pojasniti da postoji razlog za to kako se osjeća i ponaša. Pomozite djetetu razumjeti da se i mnoga druga djeca u toj situaciji osjećaju i ponašaju slično. Nisu sami, poručuju iz UNICEF-a.

Kad je riječ o povratnu u školu, nemojte djetetu postavljati izravna pitanja poput: 'Jesi li zabrinut/zabrinuta zbog povratka u školu?', već pružite priliku djetetu da se samo izrazi i opiše kako se osjeća.

- Ako je dijete zabrinuto oko toga hoće li biti sigurno kada se vrati u učionicu, važno je da ga čujete i poštujete njegove osjećaje. Također važno je i da  Vi ostanete mirni i razmotrite svoje strahove i brige oko djetetovog odlaska u školu te da ih ne prebacujete na svoje dijete. Dijete u svakom trenutku treba osjetiti vaše razumijevanje zašto mu je teško vratiti se u školu. Tada možete započeti razgovor zasnovan na činjenicama o tome koliko su takvi događaji zaista rijetki te kada se i dogode, budu dobro istraženi kako bi se spriječilo njihovo ponavljanje. Važno je da djeca znaju da učimo iz loših iskustava, naglašavaju iz UNICEF-a, a više savjeta za roditelje i skrbnike možete pronaći ovdje.

Savjeti za djelatnike u školama

Za djelatnike u školama UNICEF izdvaja pet konkretnih savjeta. Imajte razumijevanja za sebe, dozvolite si vrijeme za oporavak i potražite stručnu pomoć ukoliko vam je potrebna da počnete bolje funkcionirati.

- Nemojte kroz to prolaziti sami. Svi koji su uključeni u traumu trebaju se zaštititi od izolacije. Poštujući povjerenje učenika, tražite podršku radom u timovima, razgovarajte jedni s drugima u školi i tražite podršku od školskog osoblja zaduženog za krizne situacije. Prepoznajte da možete doživjeti sekundarni traumatski stres. Kada učitelj u želji da pomogne učeniku iznova sluša o tragičnom događaju, kod učitelja se može javiti sekundarni traumatski stres. To nije znak slabosti i nesposobnosti, nego posljedica toga što smo u stanju brinuti za druge, savjetuju iz UNICEF-a.

Dodaju da potražite pomoć ako ste i sami ranije imali traumatsko iskustvo. Svaka odrasla osoba koja je ranije u životu imala traumatsko iskustvo i u situaciji je pomoći djetetu s traumom, bit će u povećanom riziku razviti sekundarni traumatski stres.

- Oporavak od traumatskog iskustva teče sporije nego što se nadamo, sporije nego što bismo željeli i skokovit je. Postoje razdoblja poboljšanja i pogoršanja, ali s vremenom znakovi stresa su rjeđi i blaži, te se na kraju oporavimo.
Ako imate teškoće u svakodnevnom funkcioniranju (npr. nesanica, manjak apetita, manjak interesa za svakodnevne aktivnosti i dr.)  i ako simptomi traju duže od 2 do 3 tjedna, potražite pomoć stručnjaka koji ima iskustvo u radu s traumom, kažu iz UNICEF-a, a više savjeta za djelatnike u školama možete pronaći ovdje.

Kontakti za podršku

Ako se unatoč svim preporukama, osjećate da se i dalje ne možete samostalno nositi sa situacijom, obratite se za pomoć stručnjacima:

Hrabri telefon 

Radnim danom od 9 – 20 sati: za djecu (tel. 116 111), za odrasle (tel. 0800 0800)

U Gradu Zagrebu, djeca, mladi, roditelji i skrbnici, stručnjaci i drugi građani mogu se obratiti za pomoć u sljedeće gradske ustanove, bez uputnice:

Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Telefon: (01) 4696 162

Centar za zdravlje mladih Doma Zdravlja Zagreb Istok

Telefon: (01) 6468 333

e-mail: [email protected]

Adresa: Heinzelova 62a

Centar za mentalno zdravlje u zajednici Doma zdravlja Zagreb Zapad

Telefon: (01) 3667 – 546

e-mail: [email protected]

Adresa: Baštijanova 52

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Telefon: (01) 64 719 40

e-mail: [email protected]

Adresa: Đorđićeva 26

Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež

Telefon: Hitna ambulanta: (01) 4862-503, (01) 4862-511