Istražili smo kako izgledaju planovi sigurnosti u našim školama: Neki su se potrudili više od drugih

Nakon napada u Elektrotheničkoj školi u Zagrebu, ponovno se postavlja pitanje je li sigurnost u školama na dovoljno visokoj razini. Potvrđeno je da su u trenutku napada u školi bila oba zaposlena djelatnika za sigurnost, a gradonačelnik Tomislav Tomašević u obraćanju novinarima rekao je da za sad nije uočeno da je u školi bilo sigurnosnih propusta, no da će na to odgovoriti policijska istraga.

Upravljanje kriznim situacijama poput napada koji se dogodio u petak temelji se na planu sigurnosti školske ustanove, međutim ti dokumenti drastično se razlikuju po ustanovama. Dok neke škole na svojoj web stranici imaju veoma detaljan i iscrpan plan, druge ustanove imaju dokument od svega nekoliko stranica s veoma općenitim uputama. Neke škole ni nemaju plan sigurnosti ili nije objavljen na njihovim mrežnim stranicama ili ga je izazito nespretno pronaći na njima.

Detaljan protokol za napad unutar škole

Primjer opširnog plana sigurnosti smo pronašli na mrežnoj stranici Katoličke osnovne škole 'Josip Pavlišić' u Rijeci. Sastoji se od 20 stranica te sadrži opće podatke o školskoj ustanovi, jasne pravne temelje, procjenu i analizu rizika, kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere sigurnosti te pravila ponašanja, plan mjera za upravljanje rizikom s definiranim rokovima provedbe, vodič za postupanje u kriznim situacijama te popis žurnih brojeva za Grad Rijeku.

U slučaju napada ili unošenja opasnih predmeta u školu u pravilniku je opisano da se svaka sumnja ili potvrđena prijetnja prijavljuje operativnom djelatniku za sigurnost i civilnu zaštitu, policiji i ravnatelju ako postoji mogućnost, a aktivira se i unutarnji alarmni sustav škole.

Svi učenici i djelatnici ostaju u prostorijama u kojima se nalaze, a vrata se zaključavaju i blokiraju namještajem. Isključuje se svjetlo te se spuštaju zavjese i rolete. Učenici i osoblje sklanjaju se iza čvrstih objekata, dalje od vrata i prozora. Isključuju se mobilni uređaji ili stišavaju zvukovi, a na kucanje se ne otvara, osim po uputi policije.

Učenici i osoblje evakuiraju se samo ako postoji jasan i siguran put za bijeg. U tom slučaju ne uzimaju stvari, jer su brzina i sigurnost prioritet te napuštaju zgradu i bježe prema unaprijed dogovorenoj točki evakuacije. 

Plan se referira na protokol koji ne donosi spomenutu ministarstvo

Nešto kraći, ali također razrađen, plan sigurnosti pronašli smo na mrežnoj stranici OŠ Barilović u Karlovačkoj županiji. Plan ima 14 stranica, a obuhvaća opće podatke škole, razvijanje strategijaza smanjenje rizika, postupke u kriznim situacijama te plan mjera za smanjenje rizika u kriznim situacijama. Navedeno je da je plan mjera izradio stručnjak zaštite na radu Stipe Bjeliš iz tvrtke Edupoint d. o. o. 

Za slučaj unutarnje ugroze u vidu vršnjačkog nasilja navedeno je da je riječ o ozbiljnoj prijetnji koja zahtijeva promptnu reakciju. Istaknuto je da treba postupiti sukladno Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, koji izdaje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ili Protokolu škole o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima.

Ovdje treba navesti da je dokument imena Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima 2024. godine objavilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a ne MZOM. Također, taj dokument prvenstveno definira nasilje te se bavi njegovom prevencijom, suradnjom s institucijama i organizacijama civilnog društva, a ne definira postupanje u konkretnim situacijama. Na mrežnoj stranici škole nismo uspjeli pronaći protokol škole na koji se referira plan sigurnosti.

Škola navela da im ne treba nova osoba zadužena za sigurnost

Plan sigurnosti Osnovne škole Luka u Zagrebačkoj županiji uključuje i detaljnu analizu sigurnosti u ustanovi s opisom stanja, identificiranim rizicima i potencijalnim mjerema poboljšanja po stavkama poput evakuacijskom plana i kibernetičke sigurnosti. Plan od 25 stranica sadržava i tablicu s mogućim scenarijima kriznih situacija u školi i kratkim opisima mjera odgovora. Dokument sadržava i plan poboljšanja sigurnosti u školi u kojem su navedeni rokovi i zadužene osobe za svaku stavku. Za razliku od drugih dokumenata koje smo proučili, ovaj je konkretna analiza stanja, a manje protokol.

Osnovna škola Veli Vrh u Puli ima plan sigurnosti u kojem su definirane zadaće posebnog školskog tima za sigurnost kojeg čine predstavnici nastavnog osoblja, administracije, tehničkog osoblja, stručnih suradnika, roditelja te vanjski suradnici. Opisana je i suradnja s vanjskim službama te edukacije koje se provode u školi. Dokument sadrži i plan upravljanja rizicima te mjere za smanjenje vjerojatnosti incidentnih situacija. U dokumentu je navedeno da tim za sigurnost smatra da nema potrebe za zapošljavanje osobe zadužene za sigurnost.

- U ovom trenutku smo mišljenja da nam s obzirom na način djelovanja nije potrebna takva osoba. Svakako će u ovom planu biti predviđeno zapošljavanje iste u budućnosti kada sigurnosni tim procijeni da za to postoji opravdanost. Navedena osoba bi trebala biti zaposlenik škole i poznavati sve učenike i djelatnike. Mislimo kako nije dobro da to bude djelatnik neke druge tvrtke jer ne poznaje učenike pa ne vidimo smisao njegova boravka u školi, stoji u planu sigurnosti OŠ Veli Vrh.

Najkraći i najduži planovi koje smo pronašli

Najkraći plan sigurnosti pronašli smo na mrežnoj stranici OŠ Šimuna Kožičića Benje koji s naslovnom ima svega šest stranica. Plan sigurnosti definira zaključavanje i nadzor ulaza u školske prostorije, regulaciju ulaska i izlaska tijekom školskih odmora te ulaska roditelja i drugih posjetitelja. Jasno je naglašeno da dežurni radnik škole koji je zadužen za sigurnost može pregledati odjeću i torbe učenika i drugih osoba koje ulaze u školu. U planu nije definiran protokol u slučaju napada unutar škole.

Najduži plan sigurnosti pronašli smo na mrežnoj stranici OŠ Matije Gupca u Zagrebu. Sastoji se od sjedećih poglavlja: Protokol o kontroli ulaska i izlaska iz škole, Postupanja u slučaju bolesti ili ozlijede učenika, Postupanja u slučajevima nasilja, Protokol postupanja u slučajevima samoozljeđivanja i/ili suicidalnih namjera učenika i Postupanje u kriznim situacijama. Dokument sadrži i formular za službenu zabilješku o događaju i postupanju te dva priloga; 'Kako razgovarati s učenikom o nasilju?', 'Kako razgovarati s učenikom u situaciji samoozljeđivanja i/ili suicidalnih namjera?' kao i popis ormarića prve pomoći.

U dokumentu je navedeno da u slučaju saznanja da je učenik u školu unio oružje i/ili opasne predmete, djelatnik škole treba zatražiti od učenika da mu preda opasan predmet i obavijestiti Tim za koordiniranje aktivnosti u slučajevima nasilja koji će obavijestiti policiju. Ukoliko se radi o vatrenom ili hladnom oružju potrebno je odmah obavijestiti policiju. Međutim u planu nije opisano što zaposlenici i učenici trebaju učiniti u slučaju da dođe do napada.

Planovi sigurnosti u srednjim školama

Planove sigurnosti imaju i neke srednje škole. Plan sigurnosti Tehničke škole za strojarstvo i mehatroniku u Splitu veoma nalikuje onome Katoličke OŠ 'Josip Pavlišić' u Rijeci te slijedi istu strukturu poglavlja.

Salezijanska klasična gimnazija s pravom javnosti u Rijeci pak ima kraći interni plan koji se sastoji od osam stranica. U njemu, između ostalog, u sigurnosnim mjerama piše da uz dežurne radnike zadužene za sigurnost, sigurnosni pregled učenika i njihovih predmeta mogu provoditi i odgojno-obrazovni radnici tijekom održavanja nastave.

Podsjetimo, nakon napada u Elektrotehničkoj školi, krizni tim je u ustanovi bio dostupan i tijekom vikenda, a nastava je normalno održana u ponedjeljak. Pred školom je u jutarnjim satima održan prosvjed, na kojem su upućena tri zahtjeva. Za početak prosvjednici traže veće ovlasti za obravljanje rutinskih pregleda torbi, što je već, kao što ste mogli vidjeti iz ovog teksta, i predviđeno planovima sigurnosti brojnih škola. 

Traži se i spuštanje dobi za kaznenu odgovornost, odnosno da djeca budu kazneno odgovorna već od 12., a ne 14. godine. Za kraj prosvjednici traže i veće zakonske sankcije za roditelje čija djeca su počinila nasilna djela.