Koje je zvanje i zanimanje nakon završene gimnazije i što ako se padne matura?

Gimnazijalcima je državna matura kruna obrazovanja, u svakom smislu riječi. Ako padnu obvezne ispite mature, nemaju ni završenu srednju školu, makar su sva četiri razreda srednje škole prošli s prolaznim uspjehom.

'U gimnazijskim obrazovnim programima učenici stječu kompetencije (znanja i vještine) iz općeg znanja'

Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju kaže kako se gimnazijsko obrazovanje završava polaganjem državne mature. Tako kaže i Pravilnik o polaganju državne mature. U njemu stoji da državnu maturu polažu gimnazijalci te njezinim polaganjem završavaju srednjoškolsko obrazovanje. Pritom trebaju položiti tri obvezna ispita - Hrvatski jezik, Matematiku i strani jezik. Ako maturu ne polože na ljetnom roku, moraju na jesenski rok. Sve dok ne polože maturu, smatra se da imaju završenu osnovnu školu.

- U gimnazijskim obrazovnim programima učenici stječu kompetencije (znanja i vještine) iz općeg znanja, što predstavlja kvalitetnu osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama, stoji na stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Maturant gimnazije je 'titula' nakon završene gimnazije

Koje zvanje imaju gimnazijalci nakon položene mature? U pravilu, stručnog zvanja nakon završene gimnazije nema. U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposlene osobe samo sa završenom gimnazijom vode se kao 'maturant gimnazije'. Tako nalaže i Nacionalna klasifikacija zanimanja iz 1998. godine. U njemu stoji da zanimanje 'maturant gimnazije' postoji samo za nezaposlene osobe bez radnog iskustva sa završenom gimnazijom.

Naime, zanimanje je ono čime se osoba bavi, a nezaposlene osobe s gimnazijom nemaju drugog iskustva. Tako da su onda oni 'maturanti gimnazije'. U spomenutoj klasifikaciji opisano je da kad se te osobe zaposle, njihovo se zanimanje određuje prema poslu koji obavljaju. Navedena zanimanja u klasifikaciji jesu i maturant jezične gimnazije, maturant klasične gimnazije i maturant prirodoslovno-matematičke gimnazije.

U starom Zakonu o srednjem školstvu pisalo je da učenik završetkom gimnazije stječe sred­nju školsku spremu, učenik srednje četverogodišnje strukovne škole srednju stručnu spremu, a učenik trogodišnje srednje strukovne škole nižu stručnu spremu. U novom Zakonu o odgoju i obrazovanju takvih odredbi više nema.

No, postoji i Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Završeno gimnazijsko obrazovanje ili četverogodišnje i petogodišnje strukovno obrazovanje donosi takozvanu razinu 4.2. Primjerice, razina 1 je osnovno obrazovanje, razina 2 strukovno osposobljavanje, razina 3 jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovno obrazovanje, razina 4.1 trogodišnje strukovno obrazovanje, a razina 5 nadalje završeni fakulteti ili doktorati.

- Kvalifikacije koje se stječu gimnazijskim obrazovanjem potvrđuju posjedovanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobljenost za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća te u skladu s društvenim potrebama i osposobljenost za cjeloživotno učenje, piše u tom Zakonu.