Ekološka hrana uvodi se i u vrtiće: 'Važno je paziti da se kod djece ne stvara osjećaj srama'

Pilot-projekt 'Eko hrana u školama', koji Grad Zagreb provodi treću godinu zaredom, od ove se školske, odnosno pedagoške godine širi i na devet gradskih vrtića. 

- Rijetki su projekti koji donose trostruku korist, a ovaj je upravo takav. Prva i najvažnija korist je za djecu, koja dobivaju kvalitetniju i zdraviju hranu poznatog podrijetla. Druga je za domaće proizvođače, kojima osiguravamo tržište i tako jačamo lokalnu ekonomiju. Više od 90 posto hrane obuhvaćene ovim programom dolazi iz domaće proizvodnje. Treća korist je za okoliš, jer ekološka poljoprivreda manje opterećuje tlo i okoliš, a kraći put hrane do škola i vrtića znači i manje emisija iz transporta. Imati sve te koristi objedinjene u jednom programu nije mala stvar, istaknuo je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

U priopćenju Grada istaknuto je da je Zagreb prvi i jedini grad koji je kroz javnu nabavu sustavno uveo ekološku hranu u škole, a sada i u vrtiće. Ove školske godine ekološke namirnice stizat će u 32 škole, što je gotovo trećina svih gradskih škola, koje pohađa oko 16.000 učenika. Devet vrtića na koje se projekt širi pohađa oko 5.000 djece, što znači da će od sad u projekt biti uključeno otprilike 21.000 djece.

'Veseli me što o tome pitaju i roditelji'

Projekt je započeo 2024. godine isporukom ekoloških jabuka, a danas obuhvaća nabavku 49 različitih proizvoda. U priopćenju piše da to uključuje svježe voće i povrće, jaja, med, maslinovo ulje, kruh, voćne namaze i proizvode od žitarica.

Za jačanje nabave ekološke hrane u Zagrebu je od 2024. do 2026. godine osigurano 1,2 milijuna eura, dok je za razdoblje od 2027. do 2029. planirano dodatnih dva milijuna eura.

- Sve je više škola i vrtića koji žele biti uključeni, a posebno me veseli što o tome pitaju i roditelji. To pokazuje da prepoznaju vrijednost kvalitetnije i zdravije prehrane za djecu. Nakon tri godine pokazali smo da je takav model moguće provoditi održivo, na korist djece, proizvođača i Grada. Vjerujem da će našim putem krenuti i drugi hrvatski gradovi, kao i država, poručio je Tomašević prilikom predstavljanja proširenja projekt povodom Europskog dana ekološke proizvodnje.

Za neku djecu najzdraviji obrok je baš taj u vrtiću

Osim što pravilna i uravnotežena prehrana u vrtiću dugoročno utječe na zdravlje djece, ona im pomaže i u razvijanju prehrambenih navika. To je posebno važno za djecu koju kod kuće ne čeka zdravi i uravnoteženi obrok. Za odgovor kako vrtić može oblikovati prehranu djece koja o zdravoj prehrani ne uče kod kuće obratili smo se Savjetovalištu za prehranu Doma zdravlja Zagreb - Centar.

- Budući da djeca veći dio dana provode u vrtićima i školama, nikad nije prerano početi ih educirati o pravilnoj prehrani. Za vrijeme boravka u vrtiću ili školi konzumiraju najmanje dva obroka te bi bilo dobro da u njima budu zastupljene minimalno prerađene namirnice, napominju iz Savjetovališta.

'Bilo bi poželjno da djeca imaju priliku uključiti se u pripremu jednostavnih obroka'

Kao primjere zdravih namirnica navode voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, nemasne komade mesa, mliječne proizvode, ribu i jaja, odnosno upravo namirnica koje će odabrani vrtići nabavljati iz ekološke proizvodnje. Iz Savjetovališta navode da se djecu na zdravu prehranu može potaknuti inovativnim pristupom.

- Također bi bilo poželjno da djeca imaju priliku uključiti se u pripremu nekih jednostavnih obroka, na primjer domaćih namaza, smoothieja, sendviča, energetskih kuglica i voćnih salata. Znanje koje steknu u školi ili vrtiću mogu prenijeti roditeljima i tako potaknuti promjenu prehrambenih navika svih članova obitelji, predlažu iz Savjetovališta.

Dovoljno je ograničiti unos nezdrave hrane

Iako se, prema cijenama nekih proizvoda iz ekološkog uzgoja i artikala na policama alternativne prehrane, može činiti kao da je pravilna prehrana skupa i teško dostupna obiteljima s nižim primanjima, iz Savjetovališta kažu da to nije istina.

- Dovoljno je ograničiti unos zaslađenih napitaka i prerađenih proizvoda (na primjer industrijskih slastica, grickalica, polugotovih jela iz vrećice, jela iz dostave, brze hrane) te svakodnevno na tanjuru imati voće i povrće. Obroke treba pripremati kuhanjem, pirjanjem i pečenjem te ograničiti unos prženih i pohanih jela, kažu nam iz Savjetovališta.

Sugovornici iz Doma zdravlja preporučuju korištenje blagih začina koji ne izazivaju probavne tegobe. U slučaju da nisu dostupne svježe namirnice, može ih se zamijeniti konzerviranima, za što su pogodne mahunarke, riba i proizvodi od rajčice ili smrznute namirnice poput raznog voća i povrća te ribe. Ističu da zdrave namirnice nije potrebno kupovati u specijaliziranim trgovinama koje se posebno reklamiraju kao zdrave, već se mogu nabaviti na tržnici ili u obližnjem dućanu, čime se u konačnici smanjuje trošak.

'Možda bi se mogle organizirati radionice za roditelje'

Obroci trebaju biti redoviti, a iz Savjetovališta preporučuju da djeca u školu ili vrtić ponesu užinu ako im ondje nije dostupna. Upozoravaju da posebnu pozornost obrocima treba posvetiti ako djeca imaju alergije, intolerancije ili bolesti zbog kojih ne bi trebala jesti pojedine namirnice.

- U sklopu projekta možda bi se mogle organizirati i radionice za roditelje na kojima bi se predstavili jednostavni recepti te pripremali obroci od namirnica koje su svima dostupne. Na radionicama bi se mogli pripremati brzi obroci koji bi se kasnije mogli ponijeti kući, predložili su iz Savjetovališta.

Za kraj poručuju da odgojitelji i učitelji imaju veliku ulogu u formiranju prehrambenih navika djece, stoga je poželjno ulagati u njihovu edukaciju i poticati ih da djeci usade dobre prehrambene navike.

'Nemaju sve obitelji jednake financijske mogućnosti'

O ovoj temi razgovarali smo i s Jasminom Zorko, voditeljicom projekata u humanitarnoj udruzi Mali zmaj, koja se bavi prikupljanjem sredstava za djecu iz obitelji s nižim primanjima. Ona ističe da prilikom edukacije o zdravoj prehrana treba pripaziti da se kod djece ne izazove osjećaj srama.

- Vrtići i škole svakako mogu pomoći djeci u stvaranju zdravijih prehrambenih navika jer djeca ondje provode velik dio dana i pojedu jedan ili više obroka. Pritom je važno paziti da se kod djece ne stvara osjećaj srama zbog prehrambenih navika u njihovoj obitelji, osobito ako kod kuće nemaju uvijek pristup jednako kvalitetnim namirnicama. Nemaju sve obitelji jednake financijske mogućnosti, stoga je važno o pravilnoj prehrani govoriti na način koji djecu educira, a ne stvara osjećaj manje vrijednosti, odgovara nam Jasmina Zorko.

Ponekad informiranje nije dovoljno

Ističe da je hrana danas prilično skupa, pogotovo za obitelji slabijeg imovinskog statusa s većim brojem djece. Stoga u slučajevima kad je kućni budžet ograničen, savjetuje kupnju sezonskog voća i povrća, praćenje akcija te planiranje obroka unaprijed.

- To svakako može pomoći, no važno je biti svjestan da postoje obitelji kojima je, čak i uz pažljivo planiranje, teško osigurati dovoljno hrane, a kamoli uvijek birati zdravije i kvalitetnije namirnice, naglašava naša sugovornica.

'Obitelj za to mora imati i određene financijske mogućnosti'

Za kraj i ona naglašava da vrtići i škole imaju važnu ulogu u edukaciji djece te širenju informacija o zdravoj i pravilnoj prehrani, međutim dodaje da samo informiranje nije uvijek dovoljno.

- Da bi obitelj mogla primijeniti dobivene savjete, mora za to imati i određene financijske mogućnosti, što je problem ako se radi o obitelji slabijeg imovinskog statusa, smatra Jasmina Zorko.

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta Nevidljivi u obrazovanju.