Nova predsjednica velike udruge mladih istaknula tri ključna problema: 'Cijene su nedosežne'

Ovog tjedna Mreža mladih Hrvatske, organizacija koja okuplja preko 75 udruga mladih, dobila je novo vodstvo. Za predsjednicu upravnog odbora izabrana je Karmen Dolinar, za potpredsjednicu Mihaela Špiljak, a Lucijan Mimica postao je novi član Upravnog odbora.

Povodom promjena u vodstvu udruge razgovarali smo s novom predsjednicom. Fokus našeg razgovora nije bio na Mreži, već na mladima, za koje Karmen Dolinar ističe da nisu homogena skupina te su pred njima različiti problemi i izazovi, koje može oblikovati više čimbenika, kao što su stupanj obrazovanja, dob, mjesto iz kojeg dolaze, pripadnost nekoj marginaliziranoj skupini i slično. Međutim, Dolinar, kaže da se neki problemi ponavljaju za koje može reći da su zastupljeniji.

- Prvo, jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju mladi koji, primjerice, odlaze na studij ili se jednostavno žele odseliti i osamostaliti od roditelja jest priuštivo stanovanje. Mladi nemaju dovoljno ekonomske i financijske sigurnosti, cijene stanova jednostavno su nedosežne pa kupnja za mnoge nije opcija, dok su cijene najma također u porastu. Studentski domovi nemaju dovoljno mjesta, što studente stavlja u nepovoljan položaj i otežava im osamostaljivanje. Kreditnu sposobnost teško mogu ostvariti, prvenstveno zbog nesigurnosti na tržištu rada, posebice ako su tek završili svoj obrazovni put. Sve to, među ostalim, doprinosi tome da mladi u Hrvatskoj roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 31,5 godina, komentira Dolinar, iznoseći podatke iz Eurostatovog ovogodišnjeg istraživanja.

'Pomoć nerijetko traže tek kada teškoće postanu ozbiljne'

O priuštivom stanovanju inače nedavno je objavljeno i anketno istraživanje, koje je pokazalo da gotova trećina mladih misli da si nikad neće moći priuštiti nekretninu. Ne čudi zato što je mentalno zdravlje mladih, još jedna važna tema kojom se Mreža bavi. Dolinar ističe da je ključno pitanje koliko im je dostupna podrška, bilo to kroz formalno obrazovanje, bilo u lokalnim zajednicama ili kroz organizacije mladih.

- Pomoć nerijetko traže tek kada teškoće postanu ozbiljne, dok im pravodobna i sustavna podrška često nije dovoljno dostupna. Moramo raditi na osiguranju sigurnih i ugodnih prostora u kojima mladi mogu otvoreno govoriti o svojim teškoćama i dobiti pomoć koja im je potrebna, komentira Dolinar.

Za nas je komentirala novo istraživanje o stavovima mladih

Važno područje o kojem smo razgovarali je i obrazovanje. Dolinar ističe da tema nije samo dostupnost formalnog obrazovanja, već i pitanje što obrazovanje doista pruža mladim osobama. Kako bi preciznije pojasnila na što misli osvrnula se na rezultate nedavno objavljenog IDIZ-ovog istraživanja političke pismenosti srednjoškolaca, o kojem smo detaljno izvijestili. 

- Ono je pokazalo da relativno dobro poznaju osnovne političke pojmove, ali znatno slabije razumiju ustavno-politički sustav, dok su društvene mreže postale jedan od glavnih izvora političkog informiranja. To nam pokazuje da se već vide, a vjerojatno će se nastaviti vidjeti i posljedice ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim srednjim školama, ali i nužnost uvođenja boljeg i kvalitetnijeg građanskog odgoja i obrazovanja, istaknula je Dolinar, a o tom istraživanju u intervjuu će još biti govora.

'Svjesni su da društvenim mrežama ne vjeruju, a istovremeno ih koriste'

IDIZ-ovo istraživanje pokazalo se da se mladi o politici najviše informiraju na društvenim mrežama, na prvom mjestu TikToku, dok im istovremeno vjeruje tek mali udio srednjoškolaca. Iako to može zvučati paradoksalno, Dolinar kaže da po njenom sudu u stvari ima smisla.

- Oni su svjesni da društvenim mrežama ne vjeruju, a istovremeno ih koriste jer su im one najdostupniji i najbrži način dolaska do informacija koje traže. Tako zapravo dostupnost i brzina informacija prevladavaju nad vjerodostojnošću sadržaja. Mladi su samim time očito svjesni da ne treba automatski vjerovati društvenim mrežama, već trebaju kritički razmišljati o informacijama koje im pružaju. Algoritmi društvenih mreža dodatno mogu stvarati vrlo personaliziran informacijski prostor u kojem osoba uglavnom susreće sadržaj sličan onome na koji je već reagirala, objašnjava nova predsjednica Mreže.

'Potrebno nam je ozbiljno medijsko i političko obrazovanje'

Kaže, stoga, da za nju rješenje nije mladima zabraniti korištenje TikToka, nešto što bi mlađima od 15 godina učinilo čak 42,5 posto ispitanih srednjoškolaca. Dolinar misli da je daleko bolje rješenje osnažiti mlade da kritički i odgovorno konzumiraju dostupan sadržaj.

- Potrebno nam je ozbiljno medijsko i političko obrazovanje koje će mladima dati alate da razlikuju činjenice od mišljenja, prepoznaju dezinformacije i razumiju tko proizvodi određeni sadržaj i s kojim interesom. Istovremeno, odgovornost je i na medijima, institucijama i nama. Ako želimo da mladi informacije o politici dobivaju iz kvalitetnih izvora, ti izvori moraju biti dostupni, razumljivi i prilagođeni načinima na koje mladi danas komuniciraju, poručuje Dolinar.

'Moramo biti oprezni s traženjem jednog uzroka'

Razgovarali smo i o činjenici da anketa pokazuju da je značajno više negativnih stavova prema osobama drugačije seksualne orijentacije nego u istraživanju provedenom prije 10 godina. Dolinar smatra da tome treba pristupiti vrlo ozbiljno.

- Istraživanje koje pokazuje da je porastao broj učenika koji homoseksualnost smatraju nekom vrstom poremećaja ili bolesti, koji misle da LGBTQ+ osobe ne bi trebale to isticati u javnosti ili kojima nije svejedno koje su seksualne orijentacije njihovi prijatelji, stvarno je strašno i ukazuje nam na alarmantno smanjenje razine empatije među mladima i ljudima općenito. Mislim da pritom moramo biti oprezni s traženjem jednog uzroka. Na stavove mladih utječu obitelj, škola, vršnjaci, mediji, politički i društveni diskurs, ali i sadržaj koji svakodnevno konzumiraju na internetu. Zato ne bih rekla da je jedan faktor odgovoran za ovakav rezultat, komentira nova predsjednica Mreže.

'Važno je da se o tome govori prije nego što se predrasude učvrste'

Međutim naglašava da i u tom području škola ima važnu ulogu. Cilj građanskog i odgojno-obrazovnog sustava po njoj ne bi trebao biti da mlade nauče što moraju misliti, nego ih učiti kako živjeti u demokratskom društvu u kojem postoje ljudi različitih identiteta, uvjerenja i životnih iskustava.

- To uključuje prvenstveno razvoj empatije, ali i razumijevanje ljudskih prava, ravnopravnosti i nediskriminacije. Mislim da je posebno važno da se o tome govori prije nego što se predrasude učvrste. Škola mora biti siguran prostor za sve učenike, a sustav mora imati kapaciteta reagirati na diskriminaciju i nasilje kada se pojave, poručuje nova predsjednica Mreže.

'Ne treba nam generacija mladih koja samo zna ponoviti politički slogan'

Istraživanje je ispitalo stavove mladih o tri aktualne teme koje ih se tiču -uvođenju vojnog roka, koje je podržalo 44,6 posto ispitanika, zabrani društvenih mreža mlađima od 15 godina, za što je 42,5 posto srednjoškolaca te pomicanje dobi za glasanje na 16 godina, što podržava svega 11,5 posto. Dolinar kaže da je ti rezultati ne iznenađuju, ali ih treba ozbiljno analizirati. Napominje da ovo pokazuje da mladi imaju stavove o važnim društvenim pitanjima, ali nizak interes za politiku, odnosno osjećaj da ne mogu ništa promijeniti.

- Naravno da je važno da mladi formiraju mišljenje o pitanjima koja će izravno utjecati na njihov život. Ali još je važnije da imaju priliku svoje mišljenje formirati na temelju kvalitetnih informacija, različitih perspektiva i prostora za raspravu. Kroz edukaciju treba o tome s njima razgovarati, stoga je pitanje imaju li oni predmete u školi poput Politike i gospodarstva, gdje mogu razgovarati o tome kada se i na koji način koristio pozdrav ZDS, kako su ljudi stekli pravo glasa i kako se ono širilo... Ne treba nam generacija mladih koja samo zna ponoviti politički slogan, nego generacija koja može objasniti zašto nešto podržava ili ne podržava, komentira naša sugovornica.

Ističe da se motivacija za sudjelovanje neće stvoriti od jednostavne izjave da bi ih politika trebala zanimati, odnosno da im treba pokazati da politika nije nešto udaljeno što se događa 'negdje gore', nego da se odnosi na njihovo obrazovanje, cijene stanovanja, javni prijevoz, radna prava, mentalno zdravlje, okoliš i svakodnevni život.

Što je s mladima koji se identificiraju s krajnjom desnicom?

Međutim istraživanje pokazuje da mladi nisu isključivo pasivni. Primjerice, 44,7 posto ih je volontiralo, 63,1 posto doniralo pomoć, a 28,1 posto potpisalo peticiju, zbog čega Dolinar ističe da postoji spremnost na društveni angažman, no ona se ne prenosi nužno u glasanje ili sudjelovanje na izborima.

U istraživanju najviše mladih pozicioniralo se u centar, dok je manje bilo onih koji su se opredijelili za čvrstu ljevicu ili desnicu. Međutim oko 10 posto srednjoškolaca reklo je da se identificira s krajnjom desnicom, a istraživači su istaknuli da je najveći udio tih učenika iz trogodišnjih strukovnih škola.

- Važno je ne izjednačiti automatski identifikaciju s krajnjom desnicom s podržavanjem nasilja ili ekstremističkog djelovanja jer nam samo istraživanje ne omogućuje takav zaključak. Ono što posebno privlači pažnju jest obrazac prema kojem se takvi odgovori češće pojavljuju među učenicima strukovnih škola, gdje je PiG maknut iz kurikuluma, dok se vrlo mali broj gimnazijalaca pozicionira na samom kraju desne strane skale. To je podatak koji zahtijeva dodatno istraživanje, a ne stigmatizaciju učenika strukovnih škola, komentira predsjednica Mreže.

'Političko obrazovanje je pitanje otpornosti demokratskog društva'

Ističe da je po njoj puno važnije pitanje zašto dio mladih pronalazi sebe u takvim političkim pozicijama i gdje o politici stječu znanja i oblikuju stavove, jer u nedostatku obrazovanja prostor je otvoren za populističke poruke.

- Zato odgovor ne može biti samo osuda mladih koji su se tako izjasnili. Potrebno je razumjeti njihove stavove, razgovarati s njima i omogućiti im kvalitetno obrazovanje o demokraciji, ljudskim pravima, povijesti i političkom sustavu. Istovremeno, prema diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju mora postojati jasna granica. Meni je ovo još jedan pokazatelj da političko obrazovanje nije pitanje nekog apstraktnog školskog sadržaja. Ono je pitanje otpornosti demokratskog društva i sposobnosti mladih da samostalno procjenjuju političke poruke kojima su svakodnevno izloženi, zaključuje Dolinar temu IDIZ-ovog istraživanja.

Što Mreža može poduzeti?

Nova predsjednica Mreže priznaje da im se uglavnom javljaju mladi koji su već aktivni i uključeni u rad svoje okoline, primjerice članovi učeničkih vijeća. Međutim naglašava da društvo mora voditi računa o svim mladima, pa i onima čiji se glas nekad ne čuje. To uključuje i one iz ruralnih sredina, kao i članove manjih zajednica i marginaliziranih skupina. Treba im, kaže Dolinar, osigurati jednake i pravedne uvjete, prilike za sudjelovanje i prostore za okupljanje. 

- Zato Mreža mladih Hrvatske nastavlja zagovarati i zalagati se za javne politike koje mladima omogućuju stvarno sudjelovanje u donošenju odluka koje se prvenstveno tiču njih samih. Istovremeno, želimo biti prostor u kojem mladi i organizacije mladih mogu artikulirati vlastite probleme i zahtjeve, a ne samo promatrati procese sa strane. Mladi nisu samo statistika i rezultati istraživanja; trebamo im pomoći da razumiju svijet oko sebe i naučiti ih kako se nositi sa svime što im ovaj turbulentan svijet donosi, zaključuje nova predsjednica Mreže mladih Hrvatske.