Puno bi radije pojeli pekarske proizvode i brzu hranu od ostale, zdrave hrane. Tako prehrambene navike osnovnoškolaca opisuje Sanjica Samac, ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor u Virovitici. Kako kaže, slične su navikama svih drugih učenika, a to nam potvrđuje i Ante Barać, ravnatelj Osnovne škole Petra Preradovića u Zadru. Učenici se, smatra Barać, radije odlučuju za nezdravu hranu jer je to stvar navike, a 'tu naviku nisu stekli u školi, već unutar svojih obitelji'. Navodi da se učenici u školi u prosjeku hrane svega sedam posto od ukupnog konzumiranja hrane tijekom godine. I Samac se slaže da je za razvijanje prehrambenih navika djece najodgovornija obitelj, a nakon toga škola.
A u školama će se i danas, unatoč tomu što se obilježava Svjetski dan hrane, baciti pozamašan broj obroka. Prema istraživanju predstavljenom u listopadu prošle godine, u osnovnim školama u Hrvatskoj 15 posto hrane završava u - smeću. To je otprilike svaki šesti obrok, i to najčešće onaj zdraviji - povrće, variva, riba, kukuruzni žganci.
Neki roditelji zazivaju brzu hranu
Ipak, u OŠ Vladimir Nazor u Virovitici ne odustaju od stava da se djeca trebaju hraniti što zdravije. Unatoč željama djece i ponekih roditelja da se priređuju i serviraju polugotovi proizvodi i brza hrana, priča nam ravnateljica Samac, oni ostaju pri tome da tri puta tjedno moraju poslužiti varivo, da svaki dan trebaju imati voće, da tek jednom ili dva puta tjedno imaju desert, i to kolač koji pripreme njihove kuharice ili neki mliječni puding prema preporuci i s jelovnika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).