Novosti Srednjoškolci ostali u šoku zbog jednog predmeta: 'Iskreno, iznenadila sam se'

Srednjoškolci ostali u šoku zbog jednog predmeta: 'Iskreno, iznenadila sam se'

Hrvoje Debeljak
Hrvoje Debeljak

31. listopad 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Srednjoškolci ostali u šoku zbog jednog predmeta: 'Iskreno, iznenadila sam se'

Srednjoškolka | ilustracija: Canva

Na nastavi Likovne umjetnosti u srednjim školama nema crtanja ni slikanja. To iznenađuje učenike, a otkrili su nam bi li spojili Glazbeni i Likovni.

'Fun fact: u srednjoj se na likovnom ne crta'. Tako stoji u nedavnom viralnom videozapisu na TikToku među učenicima koji su, sudeći po komentarima, ostali šokirani da se na Likovnoj umjetnosti u gimnazijama i drugim srednjim školama uči teorija. 'Morat ćemo učit likovni', zavapili su neki.

- Iskreno, iznenadila sam se, ali u pozitivnom smislu jer za kreativne radove nisam nadarena i smatram da je meni u gimnaziji bitnije da znam više o samoj povijesti umjetnosti i teoriji. Znanje mi u nekim drugim predmetima pomaže, na primjer razdoblja u hrvatskoj književnosti ili nastavi povijesti, govori nam srednjoškolka Elena.

Neki srednjoškolci na predmet gledaju kao na izvrstan međupredmetni alat, drugi bi ga ukinuli

Srednjoškolka Elena s kojom smo razgovarali ističe da na Likovnu umjetnost u školi ne gleda kao na jedan od primarnih predmeta. Više je doživljava kao izvrstan međupredmetni alat koji joj olakšava razumijevanje i povezivanje gradiva iz drugih područja.

- U srednjoj školi mislim da je jedan sat tjedno sasvim dovoljan da se odradi sadržaj koji je zadan. Mislim da ostali prioritetni predmeti zaslužuju više vremena i pažnje. Zato u samoj nastavi ne bih ništa mijenjala, navodi Elena.

Patrik je ipak skeptičan prema Likovnoj umjetnosti. Znao je da se u srednjoj školi na Likovnoj umjetnosti neće crtati i satnicu smatra dovoljnom, no ima kritiku na sam predmet.

- Previše je dosadna i nema baš veliku svrhu. Ukinuo bih je ili bi dao više slobode da se može crtati, govori Patrik o svojoj ideji.

Učenici traže manje bubanja napamet, već postoje pozitivne prakse

I srednjoškolka Dora Likovnu umjetnost smatra dosadnom. Većinski se na tom predmetu samo čita i uči napamet, a ne gleda se s ljepotom, kritizira.

- Promijenila bih da na Likovnoj umjetnosti ne sjedimo i gledamo u udžbenike, već da ju primjenjujemo i slušamo zanimljivo, kaže Dora.

Da Likovna umjetnost može biti drukčija, pokazuje primjer koji nam daje Julija. U njezinoj školi obrađuju gradivo, no jednom u polugodištu rade istraživanje u kojem obrađuju nekog autora i temu te su slobodni uz to napraviti neki likovni rad. 

- Omogućeno nam je biti kreativnima. Koliko sam shvatila nije u svakoj školi tako kako je kod mene pa mislim da bi to trebalo promijeniti. Sadašnju satnicu smatram dovoljnom za jednog gimnazijalca. Naravno, mislim da bi trebala postojati opcija dodatnih predmeta na koje bi se mogli prijaviti oni koji žele, opisuje Julija.

Što srednjoškolci uče na Likovnoj umjetnosti? 

Dok u osnovnoj školi nosi naziv Likovna kultura, u srednjoj taj predmet postaje Likovna umjetnost. Slično je i s Glazbenom kulturom i kasnije Glazbenom umjetnošću. Ti su predmeti obvezni u gimnazijama. U općoj, jezičnoj, klasičnoj i prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji učenici tjedno slušaju jedan sat Likovne umjetnosti i jedan sat Glazbene umjetnosti. U prirodoslovnim gimnazijama satnica im je upola manja pa tako učenici uglavnom u drugom razredu slušaju dva sata Likovne umjetnosti, a u trećem razredu dva sata Glazbene umjetnosti, dok te predmete u drugim razredima nemaju. Postoji i modul Likovna umjetnost za srednje strukovne škole, dok je ona posebno zastupljena u umjetničkim školama gdje učenici imaju niz takvih predmeta.

Sukladno kurikulumu za gimnazije učenici u prvom razredu obrađuje koncepte Umjetnost i čovjek u kojemu se istražuje odnos čovjeka i umjetničkoga stvaranja kroz dvije teme: Ljudsko tijelo u umjetnosti i Pogled na svijet. U drugom razredu obrađuje se pak tema Čovjek i prostor.

- U 3. godini učenja i poučavanja obrađuje se tematski koncept Umjetnost i tumačenje svijeta. Sadržaji ishoda i učenikova aktivnost ostvaruju se problemski u temama Umjetnost i duhovnost i Umjetnost i znanost. U 4. godini učenja i poučavanja predmeta Likovna umjetnost obrađuju se teme Umjetnost i moć i Umjetnost i stvaralački proces', stoji u kurikulumu za gimnazije.

Glede Glazbene umjetnosti u kurikulumu je ponuđeno dvanaest izbornih tema pa učitelj sam bira koje će realizirati u kojoj godini učenja. Teme su: Čovjek i glazba, Glazba i pokret, Glazba i znanost, Glazba i religija, Glazba i ideologija, Glazba: prošlost - sadašnjost - budućnost, Glazbeno djelo: stvaranje - izvedba - publika, Vrijeme u glazbi: tempo, metar, ritam, Popularna glazba, mediji i internet, Glazboterapija, Glazba, ples i običaji drevnih civilizacija te Tradicijska glazba, ples i običaji (Hrvatska, Europa, svijet).

Bi li Glazbena umjetnost i Likovna umjetnost trebali biti jedan predmet?

U davnoj hrvatskoj povijesti Glazbena i Likovna umjetnost bile su objedinjene u jedan nastavni predmet pod nazivom Umjetnost. On je uveden 1960.-ih te je nastava sadržajno bila zasnovana na kronološkom pregledu razvoja likovne i glazbene umjetnosti, napisala je Tihana Škojo u svom radu Kreativnost učenika srednjih škola u nastavi umjetničkog područja iz 2013. godine objavljenom u časopisu Život i škola. Takav model zadržao se sve do 1994. godine kada se u gimnazijama počinju izvoditi zasebni predmeti.

- Spajanje Likovne i Glazbene umjetnosti u jedan zajednički predmet moglo bi funkcionirati. Tako bismo puno jasnije i cjelovitije uočili paralelan razvoj i povezanost obiju umjetnosti kroz različita povijesna razdoblja, govori Elena s kojom se slaže i Dora koja navodi da sve to ipak spada u umjetnost koja se može povezati.

Ne slažu se svi s tom idejom. Patrik kaže da su to dvije različite umjetnosti pa misli da bi teško funkcionirale zajedno. 

- Apsolutno ne. To su dvije različite umjetnosti koje zaslužuju da imaju vlastiti predmet, a ne spojen, ističe srednjoškolka Julija.