Novosti Nastavnice u sat uvele veliku promjenu, potezom motivirale učenike: Za sve su 'krivi' rezultati PISA-e

Nastavnice u sat uvele veliku promjenu, potezom motivirale učenike: Za sve su 'krivi' rezultati PISA-e

Korana Povijač
Korana Povijač

04. studeni 2026.

Google Dodajte Srednja.hr kao željeni izvor na Googleu
Nastavnice u sat uvele veliku promjenu, potezom motivirale učenike: Za sve su 'krivi' rezultati PISA-e

Učenici | foto: Canva

Jedino čitanje u razredu tijekom nastave hrvatskoga jezika omogućuje uključivanje svih učenika u razredu u aktivnost čitanja, smatra nastavnica.

Jednom tjedno tijekom sata hrvatskog jezika učenici svih razreda Prve riječke hrvatske gimnazije 15 minuta - čitaju. Projekt se provodi u dva ciklusa, po jedan u svakom polugodištu, a svi razredi čitaju isto djelo, naglas ili u sebi. Ideja je jednostavna: čitanje treba postati redovita, zajednička i dostupna aktivnost.

Projekt je nazvan 'Vrijeme je za čitanje - Prva riječka čita', uvršten je u Školski kurikulum, a iza njega stoji Stručno vijeće nastavnica hrvatskoga jezika ove škole: Helena de Karina, Nataša Kuzmar Colnar, Ela Maljković, Marija Rađa i Lea Vidaković.

'Čitanje nije samo školska obveza'

Jedan od motiva bili su najnoviji rezultati PISA istraživanja objavljeni u rujnu, koji pokazuju da čitalačka pismenost hrvatskih 15-godišnjaka zahtijeva sustavnu pozornost. Ove nastavnice zaključile su da je čitanje njihova obrazovna odgovornost, a prvi korak u njezinu ostvarivanju bio je upravo osmisliti način kojim će čitanje postati zajednička školska aktivnost dostupna svim učenicima.

- Tako je nastao projekt 'Vrijeme je za čitanje - Prva riječka čita'. Čitanje se prije razvijalo i uvježbavalo u osnovnoj školi, a u srednju, osobito gimnaziju dolazili su kompetentni čitatelji. Međutim, sada se mora s tim aktivnostima nastaviti i u srednjoj školi ako želimo u punom smislu riječi čitalački pismenu populaciju mladih. Jedino nam čitanje provedeno u razredu tijekom nastave hrvatskoga jezika omogućuje uključivanje svih učenika u razredu u aktivnost čitanja, objašnjava de Karina.

Dodaje da čitalačka pismenost u Hrvatskoj predstavlja važan obrazovni izazov, osobito kada je riječ o učenicima srednjoškolske dobi. Pritom je, pojašnjava, važno razlikovati čitanje kao tehniku od čitalačke pismenosti. Prva pretpostavka za nastavu hrvatskoga jezika jest da učitelj/ica bude čitateljski uzor.

- Vlastitim interesom za književnost i razgovorom o pročitanome pokazuje učenicima da čitanje nije samo školska obveza, nego vrijedna i trajna životna navika. Takav uzor ne može biti osoba koja dobro poznaje kanonske naslove, ali ne i suvremeno književno stvaralaštvo. Nadalje, redovito čitanje u nastavi Hrvatskoga jezika ne bi trebalo ovisiti o posebnim okolnostima ni biti povremena aktivnost, nego je jedan od temelja nastavnoga procesa. U tom smislu projekt 'Vrijeme je za čitanje - Prva riječka čita' nije nastao isključivo kao odgovor na zabrinjavajuće rezultate posljednjega istraživanja PISA, nego proizlazi iz širega shvaćanja obrazovanja i uloge čitanja u osobnom i intelektualnom razvoju čovjeka. Ne postoji instant-rješenje za razvijanje čitalačke pismenosti, to mora biti kontinuirana i dugotrajna praksa, naglašava de Karina.

Dugogodišnja posvećenost poticanju čitanja

U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji postoji dugogodišnja posvećenost poticanju čitanja kroz različite aktivnosti osmišljene u sklopu programa Rijeka riječi. Riječ je o programu koji je prije deset godina pokrenula školska knjižničarka Sandra Vidović, a godinu kasnije program se proširio fakultativnim predmetom Kreativno čitanje i pisanje na inicijativu naše sugovornice. Tijekom godina te su aktivnosti stvorile čvrste temelje za razvoj čitateljske kulture u školi pa je pokretanje ovog projekta 'logičan nastavak i daljnje razvijanje već uspostavljene prakse, a ne izdvojena ili jednokratna inicijativa'.

- Važnu ulogu u kontinuitetu tih aktivnosti ima i Grad Rijeka koji financijski podupire dio čitalačkih programa omogućavajući njihovu provedbu i razvoj. Jednako je važna i suradnja s Brusilicom za srednjoškolce koja organizira brojne aktivnosti poticanja čitanja na području Primorsko-goranske županije, osobito u okviru Književnoga festivala Vrisak, dodaje de Karina.

Čitanje na satu

Kad je riječ o novom projektu, učenici u ovom polugodištu čitaju zbirku priča Nasmijati psa i sedam novih priča Olje Savičević Ivančević. Riječ je o djelu koje je učenicima blisko zbog tema koje obrađuje, načina na koji progovara o iskustvima mladih, ali i zbog kratke forme.

- Zbirka obimom omogućuje cjelovito čitanje tijekom jednoga polugodišta. Učenici prepoznaju u njoj teme koje su im bliske i o kojima žele razgovarati. Njihove su reakcije na zbirku vrlo pozitivne, a upravo takvo iskustvo čitanja može promijeniti njihov odnos prema knjizi i čitanju što učenici već izražavaju ističući kako im je upravo zbirka koju čitaju najdraža pročitana knjiga. Pritom valja naglasiti da ju još nisu do kraja pročitali, navodi ova nastavnica.

Pred učenicima je i završna faza prvoga dijela projekta, u kojoj će predstavnici svih razreda škole sudjelovati u kvizu o pročitanome.

- Kviz nije zamišljen samo kao provjera razumijevanja, nego i kao prilika za zajedničko iskustvo, suradnju i zabavu. Pobjednički razred bit će nagrađen slobodnim danom za organizaciju izleta čime je i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich prepoznala i podržala projekt kao strateški važan za školu. Možda primjer iz Prve riječke hrvatske gimnazije posluži kao model i za druge škole u Republici Hrvatskoj jer - važno je da se čita, a ta se spoznaja ne može nametnuti izvana ili prisilom, već samo i jedino - čitanjem, zaključuje de Karina.