Više od 8.000 profesora odlučilo što će se čitati u lektiri: Kontroverzni naslovi se vratili na popis

Nakon što se u veljači u javnosti žustro raspravljalo o novom popisu lektira iz kojeg je nestao preporučeni popis suvremenih djela, Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je upitnik za preporuku izborne lektire. Njega je cjelovito ispunilo ukupno 8.344 učitelja, nastavnika i knjižničara u osnovnim i srednjim školama. Na temelju rezultata, izrađeni su popisi izbornih djela iz kojih nastavnici mogu birati one koje će obrađivati. Taj im popis, tvrdi Divjak, ukazuje koji se naslovi trebaju nabavljati u školskim knjižnicama, ali i pomaže nastavnicima u odabiru. Najzanimljivije, u izborni su se popis vratili izbačeni naslovi, kao i oni što su se smatrali spornima poput Lovca u žitu, Dnevnika Anne Frank, Crne mati zemle i Anđela u ofsajdu.

foto: Iva Habek |srednja.hr

Ministarstvo Blaženke Divjak krajem je veljače učiteljima razredne nastave, nastavnicima hrvatskog  jezika te školskim knjižničarima otvorilo anketni upitnik u kojemu su se mogli izjasniti o naslovima koje žele vidjeti na popisu izbornih lektirnih djela u osnovnim i srednjim školama.

Podsjetimo, vijest o provedbi upitnika stigla je netom nakon žustrih rasprava oko popisa lektira u konačnom kurikulumu Hrvatskoga jezika. Kako su tvrdile članice radne skupine, taj se kurikulum razlikuje od onoga što su ga one sastavile te je postao osiromašan za popis izbornih djela.

Nakon dvotjedne provedbe internetske ankete, danas su predstavljeni njeni rezultati. Uz to, tim je povodom potpisan i Sporazum o suradnji Filozofskog fakulteta i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Preko 8.000 prosvjetnih djelatnika sudjelovalo u anketi: Sačinjeni popisi sadržajno bogati

Muljaža oko lektire: S Filozofskog kažu da ih iz MZO-a nikad nisu kontaktirali

Provedeni anketni upitnik cjelovito je ispunilo ukupno 8.344 osoba. Od tog broja, 55 posto je učitelja razredne nastave, oko 80 posto učitelja hrvatskog jezika u osnovnoj školi, 90 posto nastavnika te 85, odnosno, 70 posto knjižničara u osnovnim i srednjim školama.

Prema rezultatima ankete, sačinjen je popis izbornih djela, koji je prikazan u 4 ciklusa: 1. i 2. razred, 3.,4., 5. te 6.,7. i 8. razred osnovne škole. Srednjoškolski je sažet u jedan pa vrijedi za sve razrede srednje škole.

Kako izborni dio lektire, prema riječima ministrice Divjak, preteže onaj kanonski, popisi su sadržajno obuhvatili veći opus dodatnih klasičnih, ali i suvremenih djela. Tako je primjerice učiteljma u 6.,7. i 8 razredu ponuđeno 177 djela, a u srednjoj školi njih 240.

Sagledavajući popise izbornih djela po ciklusima, primjetno je da uz suvremena djela, na njima obiluje niz kanonskih djela koji su prisutni i u donedavno aktualnom, starom lektirnom popisu.

U top 5 u osnovnim i srednjih školama nalaze se klasici

Kronologija slučaja: Što se događalo s lektirom u 7 verzija kurikuluma hrvatskog

Za 1. i 2. razred osnovne škole, najviše su glasova u anketi dobili Sigsgaardov Pale sam na svijetu, Plesna haljina žutog maslačka Sunčane Škrinjarić, Tri medvjeda i gitara Ljudevita Bauera, Pismo iz Zelengrada i Čapekova Poštarska bajka.

U 3.,4. i 5. razredu to su Dnevnik Pauline P. Sanje Polak, Emil i detektivi Ericha Kaestnera, Gardašev Duh u močvari, Miševi i mačke naglavačke Luke Paljetka te Bijeli jelen Vladimira Nazora.

Mali princ je uz Smogovce, Sretnog kraljevića, Divljeg konja te Djevojčicu iz Afganistana Deborah Elis, dobio najviše glasova nastavnika u ciklusu 6.,7. i 8. razreda.

Kad je riječ o srednjoškolskim izbornim lektirama, najviše se nastavnika odlučilo za Salingerova Lovca u žitu, Ibsenovu Noru, Orwellovu Životinjsku farmu, Gogoljevu Kabanicu i Gavranovu Juditu. Iznenađuje to što u nastavku popisa i dalje slijede klasici poput Dekamerona, Oca Goriota, Don Quiotea, Škrtca, Tene i Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja.

U prvih je dvadeset prisutan i Pavličić, Hosseini s Goničem zmajeva, Hotel Zagorje Ivane Bodrožić, Sarajevski Marlboro Miljenka Jergovića, a slijede ga Kristian Novak i Filip Latinovicz Miroslava Krleže.

Od suvremenih autora u srednjim su školama prisutni, među ostalim, Dubravka Ugrešić, Markus Zusak, Ivana Šojat, Arsen Dedić, Goran Tribuson, Margaret Atwood, Ivica Prtenjača i Olja Savičević Ivančević.

Popis kao putokaz opremanja knjižnica i pomoć nastavnicima

Konačan kurikulum Hrvatskoga jezika podvrgnut nepoznatoj ruci: Članice radne skupine nisu sastavile spornu verziju

– Ono što je najvažnije, najveći dio lektire je izborni jer nastavnik može birati 5 do 8 djela za svoje učenike. Važno je zato individualizirati pristup i sagledati recentna izdanja. Ovom anketom smo željeli ispitati koje naslove treba nabavljati u školskim knjižnicama i to s gotovo 50 milijuna kuna, od toga 37.5 milijuna iz Europskog socijalnog fonda, što je najveće ulaganje u školske knjižnice ikad, kazala je ministrica Divjak.

Za usporedbu, 2015. je u knjižnice uloženo tek 200 tisuća kuna.

Osim kao putokaz opremanja građom, ovaj će popis, rekla je Divjak, olakšati izbor nastavnicima. Pritom ih neće ograničiti jer su slobodni birati naslove izvan popisa.

– Za one skeptične koji su tvrdili da nastavnici nisu kompetentni izabrati ili zainteresirani za anketu, ovi rezultati to demantiraju. Kod velikog dijela nastavnika postoji samostalnost u izboru, a popis će samo razriješiti nedoumice. Zato je anketa izrazito uspješna i smatram da popis jako dobro izgleda jer obuhvaća niz suvremenog, istaknula je Divjak te dodala da se takvom vrstom autonomije približavamo Finskoj koja popisa lektira uopće ni nema.

U tom je kontekstu ministrica istaknula nužnost ulaganja u edukaciju budućih nastavnika koji će biti sigurni u autonomiji.

‘Važno je uključiti što više stručnjaka iz akademske zajednice u reformske procese’

Objavljen novi popis lektira: Salinger nestao, a suvremenog ni na vidiku

– Potpisali smo dva Sporazuma o suradnji, jedan s Filozofskim fakultetom, a drugi s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Oni će nam pomoći u ostvarivanju obrazovne reforme, radu na novim obrazovnim programima, sudjelovat će u osposobljavanju učitelja, ali i profesora mentora te u izradi nastavnih materijala za nastavnike i učenike. Sve to radimo kako bi stručnjaci iz akademske zajednice bili što više uključeni u reformske procese, zaključila je Divjak.

U nastavku pogledajte cjelovite popise izbornih naslova u četirima ciklusima prema rezultita anketnog upitnika. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.

Odgovori