Vladari Hrvatske: Istražili smo na kojim su se fakultetima obrazovali najutjecajniji domaći političari
Proveli smo analizu životopisa 170 ljudi koji su u protekle 23 godine vodili Hrvatsku u potrazi za informacijama o njihovom obrazovanju. Pogledajte s kojih fakulteta dolazi najviše pripadnika političke elite posljednjih četvrt stoljeća.
ilustracija Srednja.hr
Pitanje tko vodi i tko je vodio Hrvatsku zadnje 23 godine se postavlja u medijima iz dana u dan. Isto smo se zapitali i mi te zasukali rukave i došli do zanimljivih otkrića. Naime, analizom životopisa i obrazovnih puteva kojima je išlo 170 bivših i sadašnjih ministara, premijera, predsjednika države i Sabora nismo doznali jesu li na njenom čelu bili ustaše, partizani, separatisti, jugonostalgičari ili, pak, vegeterijanci, no isplivao je podatak kako je Lijepa naša dominantno vođena od bivših studenata zagrebačkog Prava, Ekonomije i Filozofskog fakulteta.
Podaci koje smo ovim brzopoteznim istraživanjem dobili sugeriraju kako je više od polovine političara koji su u proteklom periodu zauzimali neku bitnu poziciju u nekoj fazi svog obrazovanja pohađali upravo jedan od ova tri fakulteta. Najviše, njih 37, ih je neki oblik diplome dobilo na Pravnom fakultetu kojeg su pohađali, između ostalog, sadašnji i bivši predsjednici države Ivo Josipović i Stjepan Mesić te premijer Zoran Milanović, Jadranka Kosor i pokojni Ivica Račan.
Uz bok Pravnom fakultetu s nekoliko uglednika manje stoji zagrebačka Ekonomija, a ne zaostaje mnogo ni Filozofski fakultet koji se može pohvaliti s dva bivša predsjednika Sabora iz svojih redova, Žarkom Domjanom i Nedjeljkom Mihanovićem.
Raspodjela zastupljenosti bivših studenata pojedinih fakulteta u izvršnoj vlasti tijekom 23 godine
Medicinari bitan faktor, politologa manje od očekivanog
Centraliziranost našeg visokoobrazovnog sustava potvrđuje i podatak kako je prvih sedam dominantnih fakulteta iz glavnog grada. Uz gore navedene, znatniji broj svojih bivših studenata među elitama imaju još Medicinski fakultet, Agronomski te Fakultet političkih znanosti.
Ipak valja napomenuti kako je potonji iznjedrio znatno manje političara no što bi se očekivalo – njih svega devet.
S druge strane, Medicinski fakultet pokazao se kao inkubator, ne samo kvalitetnog liječničkog kadra, već i ambicioznih političara. Osim toga nije zgorega napomenuti kako su studenti zagrebačke Agronomije jednako zastupljeni među elitama proteklih godina kao i njihove kolege politolozi.
Znatan dio analiziranog kadra želju za znanjem je tažio u inozemstvu. Van granica Hrvatske studiralo je 25 političara. Najpopularniji su bili, očekivano, slovenski i beogradski fakulteti, no mora se priznati da se u životopisima našlo i nekoliko prestižnih institucija iz Europe i Sjeverne Amerike.
Za vrijeme rata dominirali pravnici i strani studenti
Kako bismo dobili jasniji presjek stvarnog stanja kroz protekli period i bolji uvid u promjene tijekom vremena, podijelili smo 23 godine hrvatske samostalnosti na pet djelova – ratne godine (do 1995.), period do Tuđmanove smrti (izbori 2000.), prva SDP-ova vlast, druga era HDZ-a (od 2003. do 2010.) i druga era SDP-a (od 2010. do danas).
U ratnim godinama vrlo lako u oči upada veliki broj pravnika koji su prodefilirali rukovodećim mjestima. Osim pravnika, lako je zapaziti i brojne strane studente što je razumljivo jer je u razdoblju do 1995. godine bilo potrebno intenzivno lobiranje u međunarodnoj zajednici pri čemu su veze ovog tipa bile od velike koristi.
I studenti drugih velikih fakulteta bili su relativno dobro zastupljeni u vlasti. Iznimka je Fakultet političkih znanosti čiji je jedini predstavnik tih sezona bio Zdravko Tomac.
Povratak na domaće kadrove
Prva vlada nakon rata donijela je velike promjene u obrazovnoj strukturi rukovodstva. Zaokret je najočitiji po pitanju broja političara koji su se školovali u inozemstvu. Nakon što ih je čak 16 prošlo kroz pet vlada u četiri godine, u prvoj poslijeratnoj izvršnoj vlasti našli su se tek Ivica Mudrinić i Zvonimir Šeparović.
Uravnotežio se sastav i po drugim pitanjima. Tako se u izvršnoj vlasti našao podjednak broj bivših studenata zagrebačke Medicine, Ekonomije i Filozofskog fakulteta, a ni dominacija Pravnog fakulteta više nije bila tako izražena. Fakultet političkih znanosti nije imao ni jednog svog studenta u vlasti.
Raspodjela ministara po fakultetima tijekom pet razdoblja od samostalnosti do danas
Ravnoteža među velikim zagrebačkim fakultetima
Period koji je uslijedio nakon smrti Franje Tuđmana donio je izrazitu promjenu trendova. U prvoj ‘lijevoj vlasti’ dominirali su FFZG-ovci i studenti koji ne dolaze s velike četvorke. Važno je istaknuti da u vladama Ivice Račana znatno pada broj diplomaca zagrebačkog Prava. Osim samog premijera u tom su periodu djelovala još samo dvojica.
Druga HDZ-ova era je po obrazovnoj strukturi donijela povratak u drugu polovinu 90-ih. Drugim riječima, glavnu su riječ vodili pravnici, a neuobičajeno je velik broj liječnika i agronoma (čak četiri u jednoj vladi) djelovao u tom razdoblju. Zanimljiva je činjenica da, kao i u već spomenutim kasnim 90-ima, Ivo Sanader i Jadranka Kosor imaju uglavnom obrazovno jako uravnoteženu strukturu Vlade.
Neka nova lica
Novi veliki zaokret dogodio se 2010. godine. Zoran Milanović s jakim riječko-istarskim vjetrom u leđa kreira izvršnu vlast koja je strukturom značajno drugačija od svih ostalih. Ističe se relativno malim brojem studenata s velika četiri zagrebačka fakulteta i to na uštrb drugih sveučilišnih centara kao što su Rijeka i Split.
Posljednje razdoblje potvrdilo je trend vraćanja hrvatskih stručnjaka sa studija u inozemstvu. Oni su, naime, cijelo zadnje desetljeće i pol zastupljeniji u državnom rukovodstvu, no što su to bili krajem prošlog stoljeća.
‘Desni’ vole pravnike i liječnike,’ lijevi’ ekonomiste
Za kraj nije loše kratko se osvrnuti na način na koji su vlade sastavljali ‘lijevi’ i ‘desni’ nakon rata. Desne vlade, mora se priznati, bile su mnogo uravnoteženije po ovom pitanju. Uglavnom su prevladavali studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu, a slijedio ih je podjednak broj onih koji su svoje diplome, magisterije i doktorate dobivali na Filozofskom, Ekonomskom i Medicinskom fakultetu.
Zadnja HDZ-ova faza obilovala je i nekadašnjim studentima Agronomskog fakulteta iz glavnog grada.
S druge strane u ‘lijevim’ vladama dominirali su studenti EFZG-a, a u prvom sazivu nije manjkalo ni onih s Filozofskog. Također, zbog raznih koalicija i jakog uporišta u Istri i Primorju simptomatičan je veliki broj članova političkog rukovodstva koji dolaze s fakulteta koji ne spadaju u veliku četvorku.
Ironije li: Zemlju koja se davi u korupciji vode pravnici i ekonomisti
Na posljetku, ne treba se upuštati u dublje analize rezultata već ću istaknuti samo ono najvažnije. Mali broj politologa, koji naravno nisu isto što i političari, ali su obrazovanjem najbolje upućeni u djelovanje vlasti i sustava, potvrđuje da se vođenjem države bave politički naturščici.
Njima ona nije struka, za nju se nisu pripremali već su u nju ušli vođeni ambicijom i prilikom.
Zapaljiva je to kombinacija i upravo zbog toga živimo u alanfordovskom sustavu – država nam se davi u korupciji i kriminalu, a 23 godine vode je ni manje ni više nego pravnici i ekonomisti.
Ministri obrazovanja – tko su i što su
Čak pet od sedam ljudi koji su vodili Hrvatsku svoje diplome je steklo na Pravnom fakultetu u Zagrebu
Izvori:
en.wikipedia.org
hr.wikipedia.org/
www.vecernji.hr/biografije/
www.zivotopis.hr
http://osobe.savjest.com
Među izvorima su također i službene stranice izvršne i zakonodavne vlasti te stranice pojedinih fakulteta.
